Može li Hrvatska postati zanimljiva filmska destinacija?

Filmski turizam profilirao se u jedan od turističkih proizvoda koji se ubraja među značajne motive dolazaka u određenu destinaciju. Iako ne postoji metodologija praćenja ostvarenog prometa po motivu dolaska, Svjetska turistička organizacija procjenjuje da oko 45 milijuna turista godišnje odabire odredište na temelju prethodno viđenih lokacija i detalja u filmovima ili serijama. Filmovi oduvijek imaju utjecaj na gledatelje, a njihovo sustavno korištenje za turističku promidžbu počelo je s Crocodileom Dundeejem 1986. godine. Značajniji razvoj filmskog turizma počinje nakon serijala Gospodara prstenova 2001. godine, čije kadrove krase motivi iz Novog Zelanda.

Država stala iza filmova

Upravo zahvaljujući uspjehu tog filma, Novi Zeland postao je turistički hit. No, to se nije dogodilo slučajno. Kako bi privukla najveća svjetska filmska studija, vlada Novog Zelanda uvela je niz stimulativnih mjera, poput izmjene Zakona o radu, uključujući i razne porezne olakšice, koje su studiju donijele uštedu snimanja Gospodara prstenova od oko 130 milijuna dolara. To se ulaganje Novom Zelandu višestruko vratilo putem turizma i gospodarstva. Naime, od 2000. godine, do završetka snimanja Gospodara prstenova (posljednji dio trilogije snimljen je i emitiran 2003. godine) ostvaren je porast turističkih dolazaka za više od 50 posto, što je turizam učinilo drugom najznačajnijom gospodarskom granom ove države s udjelom u BDP-u od gotovo osam posto. Film je zaposlio 1.500 glumaca i popratne radne snage, a oko 20.000 stanovnika Novog Zelanda radilo je na uslugama prijevoza, ugostiteljstva i smještaja. Prema podacima Novozelandskog ekonomskog instituta, Gospodar prstenova donio je gotovo 2,5 milijardi dolara, dok je Hobit donio oko dvije milijarde. Film s najvećom zaradom i trostruki dobitnik Oscara Avatar također je djelomično snimljen na Novom Zelandu, što je državi donijelo stranu investiciju od 500 milijuna dolara. Ne treba smetnuti s uma da je sve ovo bilo popraćeno izuzetnom marketinškom i promotivnom kampanjom. Primjerice, nacionalna televizija na dan premijere Hobita emitirala je vremensku prognozu na vilenjačkom jeziku, a prognostičar je bio odjeven kao vilenjak. Zrakoplovna kompanija Air New Zealand oslikao je svoje zrakoplove motivima iz tog filma. Wellington je na tri dana promijenio ime u The Hobbit; tako su ga, tijekom ta tri dana, oslovljavali i spikeri i političari.

Dodana vrijednost destinacije

Bez obzira na to što su neke od najvećih svjetskih uspješnica u posljednja dva desetljeća snimane na Novom Zelandu, po filmskom turizmu najpoznatiji su SAD i Velika Britanija. Britanci su iskoristili popularnost BBC-a i HBO-a te ispromovirali niz lokacija koje bez toga sigurno ne bi bile poznate i posjećivane. Primjerice, na internetskoj stranici Visit Britain može se pronaći pregled najznačajnijih lokacija korištenih za snimanje filmova o Harryju Potteru ili Jamesu Bondu te za serije poput Downton Abbey ili Sherlocka Holmesa. No, kako su i London i sama država dovoljno atraktivne kao motiv dolaska turista, filmski turizam samo je nadopuna i dodatna ponuda. Ne treba zaboraviti ni Hollywood niti filmske festivale, poput Cannesa, koji okupljaju filmsku elitu i nedostupni su običnim turistima, ali su za njih osmišljeni posebni programi kako bi se osjećali dijelom toga. Na turističkim stranicama Cannesa oglašava se izvanfestivalski program u sklopu kojega se nude najbolji filmovi iz povijesti ovog festivala. Nije naodmet istaknuti ni snimanje turskih sapunica, čiji je jedan od ciljeva promocija turskog turizma. Uvidjevši to, i Crnogorci su snimili Budvu na pjeni od mora.

Foto: Shutterstock

Hrvatska ima predispozicije

Hrvatska ima prirodne predispozicije koje može iskoristiti za promidžbu i kapitalizirati ih u turizmu. Trend promocije destinacija putem filmova raste, pa se i Hrvatska ipak izborila za mali dio toga kolača. Sjetimo se filmova nastalih prema djelima Karla Maya o indijanskom poglavici Winnetuu, snimanih 60-ih godina prošlog stoljeća u nacionalnim parkovima Paklenica, Krka i Plitvička jezera te u Parku prirode Velebit.

Zanimljivo je da u Austriji i Njemačkoj i dalje postoje klubovi ljubitelja tih filmova s desecima tisuća članova, koji i danas nerijetko amaterski glume i snimaju filmove na području Starigrada Paklenice. Njihov dolazak, odmah iza Domovinskog rata, značio je povratak turizma na to područje. Gosti su, obilazeći najatraktivnije lokacije i snimajući i glumeći u filmovima, značajno promovirali to područje jer su snimljene materijale prikazivali u svojim klubovima. Ne treba zaboraviti niti koliko je Motovunski filmski festival važan za ovaj mali istarski gradić - ne može se osporiti činjenica da ga je ovaj festival brendirao i pozicionirao. U Hrvatskoj je i Pula prepoznata kao filmski grad, a u posljednje vrijeme tu je i Dubrovnik. Prepoznajući filmsku industriju kao odličan komunikacijski kanal, u studenome prošle godine, zajedno s Hrvatskim audiovizualnim centrom, Hrvatska turistička zajednica organizirala je američku premijeru filma Osmi povjerenik, hrvatskoga kandidata za nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku. Premijera filma napunila je legendarnu dvoranu Egyptian Theatre na Hollywood Boulevardu, a cilj prikazivanja bio je promoviranje Hrvatske kao poželjne turističke i zanimljive filmske destinacije. HTZ, posebice na društvenim mrežama, konstantno sudjeluje u promociji Hrvatske kao turističke destinacije s filmskom tematikom, koristeći informacije o serijama i filmovima koji se snimaju ili su već snimljeni u Hrvatskoj. Primjerice, snimanje visokobudžetnih i iznimno popularnih TV i filmskih projekata, poput HBOove Igre prijestolja ili Borgije koja je snimana na području Dubrovnika, Istre i Paga, uvelike pridonose ukupnoj promociji Hrvatske. Aktivnosti su se provodile i u sklopu globalno popularnih fi lmova koji su također snimani kod nas, kao što su Robin Hood, Star Wars ili Mamma Mia 2. Posljednji je u nizu američki film The Hitman’s Wife’s Bodyguard, koji se snimao na lokacijama u Rovinju, Rijeci i Zagrebu. Filmovi potiču na razmišljanje, motiviraju ponašanje te tako utječu na odabir destinacije. To je danas integralni dio pop-kulture i popularan motiv putovanja. Zahvaljujući razvoju digitalnih platformi, interes za ovaj novi turistički proizvod i dalje bi mogao rasti.