Aktualno
Vrijednost robne razmjene Europske unije i dalje raste
U prvih je pet mjeseci ove godine vrijednost Extra EU izvoza, odnosno izvoza članica izvan granica Europske unije, povećana za 6,1 posto što je predstavljalo znatno veću dinamiku rasta na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvoz povećan samo 1,4 posto. Međutim, znatan utjecaj na takva kretanja imao je pad prosječne vrijednosti eura prema američkom dolaru koji je u promatranom razdoblju iznosio 7,3 posto, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore.  Naime, prema posljednjim raspoloživim podatcima o valutnoj strukturi izvoza EU za 2016. godinu, oko trećina izvoza realizirala se u dolarima što znači da je navedena promjena tečaja dovela do povećanja nominalne vrijednosti izvoza od približno 2,3 posto. Isto vrijedi i za kretanje vrijednosti uvoza čija je vrijednost povećana za 6,6 posto, također znatno više od prošlogodišnjih 1,6 posto, s tim da se čak oko 55 posto ukupne vrijednosti uvoza realizira u dolarima. Dakle, utjecaj tečaja na kretanje vrijednosti uvoza bio je još i veći. Navedena kretanja nominalne vrijednosti izvoza i uvoza dovela su do nešto izraženijeg povećanja iznosa robnog deficita EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Točnije, deficit u razmjeni s ostatkom svijeta povećan je s 9,9 milijardi eura na 14,2 milijarde eura ili za približno 44 posto. Zbog znatnog osciliranja cijena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklim godinama i znatnog utjecaja koji su te cijene imale na kretanje vrijednosti izvoza i uvoza, važno je napomenuti da je taj utjecaj u pet mjeseci ove godine bio daleko manji. Točnije, prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini smanjena je oko 5% što znači da je uvoz sirove nafte te izvoz naftnih derivata utjecao na blagi pad vrijednosti izvoza i uvoza ako se pretpostavi da uvezene i izvezene količine nisu značajnije odstupale od prošlogodišnjih. U svom komentaru HGK-a ističe kako navedeno potvrđuje i struktura izvoza i uvoza po glavnim skupinama proizvoda prema kojoj je je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih promatranih skupina, ali je kod energije, odnosno energenata, bio najmanji. Točnije, izvoz energenata povećan je samo 0,5 posto, a uvoz 2,2 posto iz čega proizlazi da je ostvareni rast posljedica opisane promjene tečaja. Najveća stopa rasta izvoza istodobno je ostvarena kod hrane i pića, dok je kod uvoza najveći rast zabilježen među proizvodima kemijske industrije.  Podatci o kretanju robne razmjene po članicama EU pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo kod Cipra zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, dok je kod preostalih članica rast ukupnog izvoza u prosjeku iznosio približno 6,2 posto. Tako se Hrvatska s ostvarenim rastom od 7 posto (prema podatcima Eurostata) nalazila vrlo blizu tom prosjeku. Po povećanju vrijednosti uvoza od 10 posto Hrvatska se istovremeno nalazila među članicama s najvećim rastom na godišnjoj razini i znatnije je premašivala prosječan rast od 5,6%. Stoga se našla u skupini onih članica čiji je vanjskotrgovinski saldo bio lošiji nego u prethodnoj godini, bez obzira na to je li riječ o povećanju deficita ili o smanjenju suficita u robnoj razmjeni.
Aktualno
HOK ima vlastite zahtjeve poreznih izmjena
Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore održan je sastanak u Ministarstvu financija, na kojem je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec sa svojim suradnicima iznio konkretne zahtjeve vezane uz porezne izmjene, a koje imaju za cilj olakšati poslovanje obrtnicima smanjujući im troškove poslovanja. Kako je u najavi četvrti krug porezne reforme, koji otvara prostor nužnog dodatnog poreznog rasterećenja u obrtništvu u HOK-u su ponovo naglasili važnost smanjenja stope PDV-a na hranu u ugostiteljstvu sa sadašnjih 25posto na 13 posto. Predloženo je i uvođenje zaštićenog računa obrtnika kojim bi se omogućio daljnji rad onim obrtnicima koji se nađu u poteškoćama, a u svrhu stjecanja sredstava za otplatu nastalih dugova. Jedan od važnih prijedloga kojem je cilj poboljšati i položaj zaposlenika jest smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 18 posto,  koji bi značio veću neto plaću za oko 1,2 milijuna građana. HOK je također ponovio prijedlog da se poslodavcima omogući da zaposlenicima osiguraju topli obrok bez plaćanja dodatnih poreza i doprinosa. Iz Hrvatske obrtničke komore ističu kako su oni od početka porezne reforme aktivni u predlaganjima mjera važnih za obrtnike, svjesna važnosti utjecaja na njihovo poslovanje. Ministarstvo financija i dosad je uvažavalo njihove prijedloge HOK-a, a na ovom sastanku u paketu izmjena neki od zahtjeva su ponovljeni, kako bi se opet stavili u razmatranje. Predstavnici HOK-a zatražili su da ih se uključi u radnu skupinu za četvrti krug porezne reforme, kako bi aktivno pratili proces i ažurno predlagali mjere koje će štiti naše najosjetljivije gospodarske subjekte. Predloženo je i da se u HOK-u obrtnicima predstavi četvrti krug porezne reforme, kako bi pravovremeno bili upućeni u promjene. 
Aktualno
Godišnja stopa inflacije u lipnju 0,6 posto
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju su bile za 0,6 posto više nego u istom mjesecu 2018. godine, dok su u odnosu na svibanj niže za 0,3 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku. Po podacima DZS-a, u lipnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 4,9 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju udio od 4,9 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju udio od 16,4 posto, u lipnju su na godišnjoj razini porasle za 3,9 posto. Pritom izrazitiji rast bilježe cijene krutih goriva i to za 11,2 posto, odvoz smeća i otpada za 6,1 posto te plina za 5,9 posto, a što je posljedica povećanja cijena plina za kućanstva od 1. travnja ove godine. Po podacima DZS-a, na godišnjoj su razini cijene u restoranima i hotelima porasle za 3,2 posto, cijene rekreacije i kulture za 1,4 posto, obrazovanja 1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto, isto kao i cijene raznih dobara i usluga. Istodobno su cijene odjeće i obuće pale 2,1 posto, zdravlja za 1,2 posto, a prijevoza i komunikacija za po 0,4 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, s najvećim udjelom u strukturi od 27,8 posto, pale su za 0,3 posto. Pritom najveći pad na godišnjoj razini bilježe cijene voća, za 11 posto, a pale su i cijene mesa, za 1,1 posto te povrća, za 0,7 posto. Potrošačke su cijene u svibnju u odnosu na prethodni mjesec pale 0,3 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su u lipnju u odnosu na svibanj porasle cijene u restoranima i hotelima za 1,4 posto, te rekreacije i kulture za 0,5 posto. Cijene raznih dobara i usluga, obrazovanja, zdravlja, i komunikacija na mjesečnoj su razini porasle 0,1 posto, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva zadržale stabilnost. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje u lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće za 4,1 posto, cijene prijevoza za 1,2 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva za 0,9 posto, te cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto. "Kumulativno, prosječna stopa inflacije potrošačkih cijena u prvoj polovini godine ostala je skromna, na razini od 0,7 posto s osjetno jačim doprinosom cijena energije. Doprinos usluga očekivano je veći od doprinosa dobara, što i ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju u turizmu, otvorenost ekonomije i tendenciju konvergencije cijenama prema europskom tržištu", navode analitičari iz Raiffeisenbank Austria (RBA). Smatraju da bi treće tromjesečje moglo donijeti blago uzlaznu tendenciju jačanja inflacije, ali da bi ona razini cijele godine trebala usporiti na ispod jedan posto. "I iduće srednjoročno razdoblje trebalo bi donijeti umjerene stope inflacije, ispod dva posto. Pritom, kao i u euro području, veći odmak od trenutnih prognoza mogu uzrokovati neočekivani i teško predvidivi poremećaji na svjetskim robnim tržištima, poput sirove nafte i hrane", zaključuju u svom osvrtu na DZS-ove najnovije podatke.
Aktualno
Hrvatska u UN-u predstavlja izvješće o održivom razvoju
Hrvatska prvi puta na zasjedanju Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini – HLPF pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća – ECOSOC-a u New Yorku predstavlja Dobrovoljni nacionalni pregled. Izvješće prikazuje aktivnosti i rezultate provedbe 17 ciljeva održivog razvoja, s primjerima dobre prakse poslovne zajednice koje je pripremila HGK. „Ovo je test našeg društva. Riječ je o dokumentu koji daje svojevrsni rezime našeg društva iz tri glavna aspekta – gospodarskog, socijalnog i okolišnog. Prikazat će napredak koji smo postigli u nekim od najvažnijih područja poput ekonomskog razvoja, dostojanstvenog rada, zdravstva i obrazovanja, i pokazati nam na čemu trebamo dodatno poraditi kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, dodavši da smo u posljednjem statističkom pregledu UN-a o statusu provođenja održivog razvoja zauzeli 22. mjesto. „Možemo puno bolje od toga, a upravo iz tog razloga je HGK pokrenula platformu HGK_COR akcelerator koja promiče suradnju gospodarstva, državnih institucija i civilnog društva. Kroz našu Zajednicu za društveno odgovorno poslovanje HGK aktivno radimo na podizanju kompetencija tvrtki, posebno vezano uz održivi razvoj i poticanje iznimnih društveno odgovornih praksi. Radi se o pitanjima koje nijedan sektor ne može riješiti sam“, naglasio je Burilović. Luka Burilović  Da cijela priča nije ostala samo mrtvo slovo na papiru pokazuju studije slučaja nekih od najvažnijih hrvatskih tvrtki koje su ušle u Dobrovoljni nacionalni pregled. Primjerice, farmaceutska kompanija JGL osmislila je projekt Alergični na alergije, koja omogućuje geolociranje staništa obraslih ambrozijom i time doprinosi cilju 3 Zdravlje i dobrobit. Tvornica tekstila Galeb ulaže u rekonstrukciju i unaprjeđenje sustava interne odvodnje proizvodnih pogona te postrojenja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne riječne tokove. Projektom se doprinosi ostvarenju cilja 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te Cilja 14: Očuvanje vodenog svijeta. INA „zelenom“ uslugom prikupljanja otpadnog jestivog ulja štiti okoliš i doprinosi realizaciji čak četiri cilja DNP-a (Čista voda i sanitarni uvjeti, Kvalitetno obrazovanje, Održivi gradovi i zajednice te Odgovorna proizvodnja i potrošnja). To su samo neki od primjera dobre prakse hrvatskih kompanija koje, prema upitniku Zajednice za DOP HGK provedenom u sklopu konferencije „Podržimo održivo“ iz ožujka 2019., prioritetnim ciljevima za Hrvatsku smatraju kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i gospodarski rast, zdravlje i blagostanje te industriju, inovacije i infrastrukturu. DNP se izrađuje paralelno s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., a kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani u okviru te strategije, Hrvatska će daljnje korake usmjeriti na unaprjeđenje institucionalnog ustroja, jačanje nacionalnih statističkih kapaciteta te provođenje informativnih i obrazovnih aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o važnosti održivog razvoja na nacionalnoj i globalnoj razini.