Aktualno
Potrošnja u maloprodaji u listopadu pala osmi mjesec zaredom
U Hrvatskoj je u listopadu potrošnja u maloprodaji pala za 2,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već osmi mjesec zaredom kako je pala, ali sporije nego mjesec dana ranije. Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u listopadu porasla za 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine pala za 2,5 posto. To je već osmi mjesec kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala na godišnjoj razini, ali sporije u odnosu na 7,3-postotni pad u rujnu i najmanje od ožujka. U listopadu je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 2,2 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima oslabio 0,2 posto, pokazuju podaci DZS-a. U prvih deset mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gospodarstvo u recesiji Tako je u listopadu nastavljen pad prometa u maloprodaji na godišnjoj razini, što je posljedica slabosti osobne potrošnje u ovo doba koronakrize. Pad potrošnje jedan je od glavnih uzroka recesije, s obzirom da je osobna potrošnja najveća komponenta bruto domaćeg proizvoda. DZS je krajem prošloga tjedna objavio da je u trećem tromjesečju BDP pao za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nakon što je u prethodnom kvartalu potonuo rekordnih 15,4 posto. To znači da je gospodarstvo uronilo u recesiju, koja se definira padom BDP-a dva kvartala zaredom. Očekuje se da će nove restriktivne mjere, uvedene protekloga vikenda kako bi se suzbio drugi val širenja koronavirusa, negativno utjecati na gospodarstvo i u četvrtom tromjesečju ove godine. "Nastavno na posljednje pooštravanje epidemioloških mjera, očekujemo kako će one prvenstveno utjecati na sektor usluga, a nepovoljno će se odraziti i na raspoloženje i optimizam potrošača, pa posljedično i na cijelu ekonomiju te će kroz taj kanal obuzdavati potrošnju, prije svega luksuznih proizvoda", navode analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.
Aktualno
Brendiranje Dubrovnika kao destinacije za vjenčanja
U sklopu HGK Županijske komore Dubrovnik osnovana je Strukovna grupa organizatorica vjenčanja koja će okupiti agencije za organizaciju vjenčanja sa širega dubrovačkoga područja. Ideja je okupiti same organizatore, ali i povezane djelatnosti, u jednu marketinšku priču brendiranja Dubrovnika kao idealne destinacije za vjenčanja. Za predsjednicu Strukovne grupe izabrana je Ines Nanić iz tvrtke Dubrovnik događanja. Za zamjenice predsjednice izabrane su Ivana Smojver iz Dubrovnik Designa te Martina Pavleković iz tvrtke Be positive. „Radi se o industriji koja za sobom povlači puno drugih djelatnosti, poput dobavljača različite opreme, cateringa, glazbenika, cvjećara… Iz marketinške perspektive, ovo je jedinstvena prilika da Dubrovnik pozicioniramo među različitim skupinama ljudi kao destinaciju za vjenčanja, ali i općenito. Vjenčanja po svojoj prirodi okupljaju heterogenu grupu ljudi, različitih dobi i interesa na jednom mjestu, i dolaskom takve skupine stvara se jedinstvena prilika da im predstavimo grad i njegovu ponudu ako se odluče vratiti u privatnom aranžmanu,“ rekla je Nanić. Iz novoosnovane Strukovne grupe naglašavaju da vjenčanja u destinaciji imaju multiplikativni efekt na cjelokupno gospodarstvo. Na jedan par mladenaca u destinaciju stiže u prosjeku 70 do 150 sudionika. Njihova promocija destinacije putem slika i objava na društvenim mrežama nešto je što se teško može postići komercijalnim kampanjama. Stoga ova priča ima iznimno veliki utjecaj na sve segmente u pružanju turističkih usluga unutar jedne destinacije i odlična je platforma za građenje imidža destinacije. Odlična platforma za građenje imidža destinacije U ova teška vremena sigurno ni konkurencija ne spava, priprema svoje marketinške planove, strategije nastupa na tržištima, stoga i mi moramo spremno dočekati sunce, podsjeća Nanić. „Nemojmo zaboraviti koliko je velika industrija vjenčanja i koliko je mikro poduzetnika pogođeno njezinim drastičnim padom ove godine. Stotine ponuđača usluga u našoj zemlji je ostalo bez posla. Naša misija je zajedničkim snagama uz marketinške aktivnosti oživjeti našu industriju u vidu promocije koja nam može donijeti samo pozitivne rezultate. U doba kad se svi stišavaju na nama je da damo sve od sebe da se pročuje dobar glas o uslugama i ljepotama te vrijednostima koje nudi naš grad,“ rekla je Nanić. Kako bi se ubrzao oporavak, zajedničkim će se marketinškim aktivnostima promovirati destinacija, ali i oni segmenti ponude, tj. poslovni sektor koji je uključen u vjenčanju kao finalnom proizvodu. „Želimo im predstaviti kako njihova priča može izgledati ako kažu 'Da u Du,“ rekla je Nanić. Iz ove Strukovne grupe pozivaju i sve zainteresirane da se uključe u rad, predstave svoje ideje kako unaprijediti ovu priču i pomognu pozicionirati Dubrovnik kao idealno mjesto za najvažniji dan u životu budućih mladenaca.
Aktualno
Pad BDP-a očekivan i u skladu s kretanjima u globalnom okruženju
Zbog utjecaja turističke sezone treći kvartal je nešto značajniji za hrvatsko gospodarstvo od ostalih kvartala jer su u njemu ostvaruje oko 28% godišnje vrijednosti BDP-a te približno 40% godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga. Stoga su se s posebnom pažnjom očekivali danas objavljeni podaci o kretanju BDP-a u tom kvartalu, navodi se u komentaru Hrvatske gospodarske komore. Ti podaci pokazuju da je pod utjecajem pandemije i prvenstveno znatno lošijih ostvarenja u turizmu BDP na godišnjoj razini pao za 10%. Pritom je očekivano najveći negativan utjecaj imao realni pad vrijednosti izvoza usluga od 32,3%, a potom i pad osobne potrošnje, odnosno potrošnje stanovništva od 7,5%. S druge strane, proizvodna metoda obračuna BDP-a pokazuje da je pod utjecajem takvog kretanja potražnje daleko najveći utjecaj na pad bruto dodane vrijednosti ili pojednostavljeno proizvodnje, imala grupa djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz, ugostiteljstvo te usluge smještaja čiji je BDV smanjen 24,4%. Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije istodobno je u drugom kvartalu smanjena za neznatnih 1,6%. S obzirom da je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren tek neznatan rast BDP-a, a u drugom izražen pad od čak 15,4%, ukupan pad na razini prva tri kvartala iznosio je 8,8% i približio se procijenjenom padu za cijelu godinu koji bi prema zadnjoj procjeni Ministarstva financija trebao iznositi 8,0%, a prema zadnjoj procjeni Europske komisije -9,6%. Daleko najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a u prva tri kvartala imao je realni pad izvoza usluga od čak 47,1%, a potom i realni pad osobne potrošnje koja čini oko 40% ukupne potražnje od 7,1%. Na pad izvoza usluga utjecala su daleko manja ostvarenja u turizmu, dok je na pad osobne potrošnje najviše utjecalo zatvaranje gospodarstva u drugom kvartalu te znatno smanjivanje sklonosti potrošnji zbog nesigurnosti izazvane pandemijom. Tako je uz lagani nastavak rasta neto plaća i umjereno negativne trendove na tržištu rada zahvaljujući mjerama Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, nakon ožujka došlo do znatnog usporavanja kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Pored smanjivanja ovih kategorija potražnje zabilježen je i pad bruto investicija u fiksni kapital za 5,2%, a povećano je stanje zaliha te državna potrošnja za 2,2%. Smanjivanje ukupne potražnje je dovelo do smanjivanja proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveći pad zabilježen kod trgovine na veliko i malo, prijevoza te ugostiteljstva, ali i do smanjivanja realne vrijednosti uvoza roba i usluga od 15,8%. Međutim, kod većeg broja djelatnosti zabilježen je rast, pri čemu su najviše stope od oko četiri posto zabilježene kod informacija i komunikacija te građevinarstva, iznose podatke u HGK. BDP pokazao kolika je ovisnost o turizmu Svi ovi trendovi približno su odgovarali kretanjima na globalnoj razini, kao i kretanjima na razini EU. Točnije, gospodarska aktivnost na razini Europske unije smanjena je u prva tri kvartala za 7,0% pri čemu je kod svih dvadeset članica za koje su dostupni podaci došlo do pada BDP-a. Pritom je najveći pad od 11,5% zabilježen u Španjolskoj, a najmanji od 1,4% u Litvi. Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji. Prema podacima Eurostata sezonski prilagođena stopa štednje stanovništva EU u odnosu na prethodni kvartal je u drugom kvartalu skočila na 23,9%, daleko najvišu kvartalnu razinu u razdoblju od početka 2008. godine za koje su dostupni podaci, dok je istodobno stopa investiranja bila najniža, a pad potrošnje per capita daleko najizraženiji. "Pad BDP-a u trećem kvartalu pokazao je još jednom kolika je naša ovisnost o turizmu jer je izvoz usluga ostvario najveći pad u proteklom kvartalu, dok nas može veseliti činjenica da je robni izvoz pao samo tri posto. Hrvatska se tu nalazi malo ispod prosjeka Europske unije, ali također pokazuje kako smo otvaranjem tržišta tijekom ljetne sezone uspjeli spasiti da taj pad ne bude još veći. Deset posto nije nešto što može veseliti, ali je u skladu s očekivanjima jer, uz pad izvoza i gospodarskih aktivnosti, pala je i osobna potrošnja, do čega uvijek dolazi u ovakvim situacijama, komentirao je Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK. U Komori zaključuju da su današnji podaci o kretanju BDP-a pokazali  da je situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša, ali je u skladu s očekivanjima i posljedicama pandemije, te u skladu s kretanjima u globalnom okruženju.  
Aktualno
U poslovanju s hranom svi moraju znati svoje odgovornosti
U proizvodnji i distribuciji hrane jedan od najznačajnijih aspekata njena je kvaliteta i sigurnost, a obveza je poslovnih subjekata da tržištu pruži kvalitetnu hranu s određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, ali istodobno i higijenski ispravnu, sigurnu za zdravlje potrošača. Integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane predstavlja HACCP sustav koji se zasniva na preventivnom pristupu, što pridonosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva. Hrvatska gospodarska komora organizirala je besplatnu HACCP radionicu, kao dio Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom, ali i voditeljima i članovima HACCP tima koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao zakonodavnu obvezu povezanu s odredbama Zakona o hrani te svima zainteresiranima u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji na bilo koji način sudjeluju u provedbi toga zakonodavnog okvira u proizvodnji, preradi ili distribuciji hrane u prehrambenom lancu. "Mislim da je izuzetno važno da se prate aktualne edukacije u području HACCP-a, kao što je i ova radionica jer će to povećati kapacitete hrvatskoga gospodarstva u skladu s tim standardima", poručio je uvodno Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i voditelj Službe za obrazovanje i informacijsku sigurnost, navodeći kako je na edukacijama koje je do sada organizirala HGK sudjelovalo više od 20.000 osoba te da su sve te edukacije bile u funkciji podizanja kapaciteta njihova znanja. Od farme do stola Stručnjakinja za HACCP edukacije Nevenka Gašparac predstavila je propise u području sigurnosti hrane te pojasnila obveze subjekata u poslovanju s hranom. Na radionici je istaknuto kako je primjena HACCP-a vrlo važna za proizvođače hrane s pozicije zaštite potrošača te široko rasprostranjena u razvijenom svijetu, dok je u EU i zakonski obvezna.  Naime, svaki pojedinac koji posjeduje, upravlja ili radi u proizvodnji hrane u EU, prema odredbama direktive, mora uvesti sustav sigurnosti HACCP. Inače, sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – 'od farme do stola'. "Sigurnost hrane jest i veliko gospodarsko pitanje jer smo imali prilike vidjeti kako su mnoge tvrtke u svijetu upravo zbog toga morale staviti ključ u bravu. Hrvatski proizvođači i distributeri te ugostiteljski objekti dokazali su se kad je riječ o sigurnosti hrane u svim situacijama u kojima su bili. Posebno je to očito za vrijeme ljeta kada ugošćuju veliki broj turista i kada su prilikom posluživanja hrane temperature više", istaknula je Nevenka Gašparac navodeći kako svi oni koji posluju s hranom moraju znati svoje odgovornosti. HACCP sustav sastoji se od dvije osnovne komponente: prva predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje, dok dio koji se tiče kritične kontrolne točke predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljivu razinu i provoditi njihova kontrola.  Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju ovaj sustav jesu proizvodnja, prerada i pakiranje, organska prehrambena industrija, zatim skladištenje, transport i distribucija te priprema i distribucija hrane – za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, zrakoplovnih i drugih kompanija - te, na kraju, trgovina i sektor ugostiteljstva.