Aktualno
Prijave za program dodjele bespovratnih sredstava
U samom jeku pandemije koronavirusa, na online konferenciji krajem lipnja predstavljen je poslovni program Business Development and Innovation Croatia, koji nudi bespovratna sredstva hrvatskomu privatnom sektoru. Stvaranje dodane vrijednosti i održivog rasta u hrvatskim tvrtkama glavni su ciljevi ovog programa financiranog iz norveške darovnice. Program je dio financijskog mehanizma EGP te Norveškoga financijskog mehanizma za razdoblje 2014. - 2021. Trebao bi rezultirati smanjenjem ekonomskih nejednakosti financiranjem projekata koji će povećati konkurentnost i profitabilnost hrvatskih tvrtki te poticati i razvijati dugoročnu suradnju među tvrtkima iz Hrvatske i entiteta Norveške. Progam se fokusira na inovacije zelene industrije, i to u proizvodnoj i prerađivačkoj industriji te na plavi rast što uključuje pomorsku industriju, turizam malih razmjera i drugo. Ukupna vrijednost programa je 22 milijuna eura. Natječaj je otvoren od 29. srpnja, a prijave se primaju do 15. studenoga ove godine. Implementacija inovativnih proizvoda i usluga Cijeli je proces elektronički, a potpisi prvih ugovora očekuju se u drugom kvartalu 2021. godine. Područja koja se mogu financirati ovim programom odnose se na inovativne tehnologije, procese i usluge, održivi razvoj poslovanja, 'ozelenjivanje' postojećeg poslovanja i poslovnih procesa te na razvoj i implementaciju inovativnih proizvoda i usluga. Trenutačno je Innovation Norway voditelj fonda za poslovne programe EEA i Norway Grants u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj. Iz hrvatske podružnice Innovation Norway obavještavaju kako će se u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom informativni susreti održati u sljedećim gradovima: u Opatiji 23. rujna, Splitu 24. rujna, Osijeku 6. listopada, Slavonskom Brodu 7. listoda te Zagrebu 15. listopada.
Aktualno
Analitičari Erste banke očekuju pad BDP-a od 9 %
Unatoč znatnom padu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju tekuće godine, kad se bilježi pad od 15,1 posto na godišnjoj razini, pri čemu su njegove glavne sastavnice, izuzevši javnu potrošnju, zabilježile snažan pad, analitičari Erste banke zadržali su svoje prijašnje procjene te u 2020. godini očekuju pad BDP-a na razini od devet posto. Svoje prognoze baziraju na činjenicama da se rizici na prognozu sada mogu promatrati kao uravnoteženi. "Očekivani pad ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju ponajprije je generiran značajnim smanjenjem domaće potražnje koja je uvelike bila određena mjerama lockdowna te smanjenjem izvoza koji odražava snažan pad turističke aktivnosti u tom razdoblju godine. Međutim, pozitivni trendovi i ostvareni rezultati turističke sezone u trećem tromjesečju, koji su bolji od inicijalnih očekivanja, pružit će vjetar u leđa te dati određeni pozitivan impuls trendovima kretanja BDP-a u tekućem kvartalu", istaknuo je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Alen Kovač / Foto: Erste bank Domaća potražnja, s druge strane, i glede privatne potrošnje i investicija, i dalje se suočava s nepovoljnim trendovima kao posljedicom pogoršanih uvjeta na tržištu rada, kvarenja sentimenta te povećane razine neizvjesnosti. Kada se govori o perspektivama stabilizacije i oporavka izvozne aktivnosti, nedostatak jasnog obrasca oporavka potražnje na razini Europske unije i dalje sugerira visoku razinu neizvjesnosti. Proračunski manjak oko osam posto BDP-a U situaciji kada je ostvaren cilj ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM2), fokus se pomiče prema ulasku u Europsku monetarnu uniju, pri čemu kreatori službenih politika ističu 2023. godinu kao željeni cilj. Fiskalne prognoze analitičara Erste banke nisu se znatnije promijenile. Očekuju kretanje proračunskog deficita oko razine od osam posto BDP-a, s približavanjem javnog duga razini od 90 posto BDP-a, dok su potrebe za financiranjem u ovoj godini u velikoj mjeri već zadovoljene. "Općenito govoreći, rizici u vezi s ekonomskim kretanjima u ovom su trenutku uravnoteženi, iako i dalje u velikoj mjeri ostaju osjetljivi na epidemiološku situaciju i s tim povezanim eventualnim restrikcijama u obavljanju ekonomske aktivnosti. Imajući u vidu ograničenja na strani potražnje privatnog sektora, odnosno osobne potrošnje i privatnih investicija, iskorištavanje potencijala dostupnih EU programa još u većoj mjeri dobiva na važnosti te predstavlja faktor koji nosi značajan protuciklički potencijal", rekao je Kovač. Nadalje, analitičari očekuju da će Hrvatska zadržati svoj investicijski kreditni rejting, a sljedeća kontrolna točka bit će proračun za 2021. godinu, pri čemu se očekivanja kreću u smjeru povratka unutar kriterija iz Maastrichta.
Aktualno
Uvoz hrane u prvih šest mjeseci pao za šest posto
Kao posljedica krize uzrokovane pandemijom, odnosno otežanoga međunarodnog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje, u prvih šest mjeseci u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine. "Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog znatno manjeg broja stranih turista u predsezoni. Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu", istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Dragan Kovačević / Foto: HGK U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od šest posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9 posto i iznosi 1,039 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto. Jačati prerađivačke kapacitete Uvozimo najviše meso koje čini 10,9 posto ukupnog uvoza, proizvode na bazi žitarica i škroba 8,3 posto, mlijeko, jaja i med 7,9 posto, pića 7,4 posto te različite proizvode visokog stupnja prerade. U izvozu su najzastupljenije žitarice 11,5 posto, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade 10,8 posto, ribe 9,4 posto, proizvodi na bazi žitarica i škroba 8,6 posto te duhan i prerađevine 7,6 posto. Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama. "Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti. Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo znatne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njenoj prilagodbi zahtjevima potrošača", istaknuo je Kovačević.
Aktualno
Hanfa: Nezakonitosti s ključnim informacijama kod dvaju proizvoda UNIQA osiguranja
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provela je postupak nadzora nad dijelom poslovanja društva UNIQA osiguranje te je utvrdila nezakonitosti u predugovornim dokumentima s ključnim informacijama za proizvode osiguranja života FidelisLife i Dollarprotect kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja. Iz Hanfe su istaknuli kako je nadzorom utvrđeno da UNIQA osiguranje nije postupilo u skladu sa zahtjevima određenih članaka koji propisuju oblik i sadržaj dokumenta s ključnim informacijama, što može dovesti do otežanog razumijevanja karakteristika proizvoda te dovođenja u zabludu ugovaratelja osiguranja, prije svega malih ulagatelja, a u vezi s time i do njihovih potencijalnih gubitaka. Iz Agencije ističu kako je prije ugovaranja osiguravateljskog proizvoda prodavatelj dužan potencijalnom ugovaratelju osiguranja uručiti predugovorni dokument koji sadrži propisane informacije o ključnim karakteristikama proizvoda, takozvani KID, kako bi se ugovarateljima osiguranja pomoglo u razumijevanju karakteristika, rizika i troškova proizvoda te mogućih dobitaka i gubitaka koje može ostvariti. Na taj način ugovaratelj osiguranja može i treba donijeti informiranu odluku o sklapanju ugovora te proizvod lakše usporediti s ponudom drugih proizvoda. Primjerice, u odjeljku Što se događa ako UNIQA nije u mogućnosti izvršiti isplatu? nedostaje informacija da mali ulagatelj može pretrpjeti gubitak zbog neizvršavanja obveza subjekta koji nije izdavatelj investicijsko-osiguravateljskog proizvoda. Kako bi se osiguralo da su zahtjevi iz PRIIP Uredbe odnosno PRIIP Delegirane uredbe ispunjeni, Hanfa je, između ostalog, izrekla mjeru, odnosno nalog za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti sa zahtjevom za izmjenu, reviziju i usklađenje dokumenta s ključnim informacijama u odnosu na proizvode FidelisLife i Dollarprotect.