Aktualno
Do 2050. hrvatska poljoprivreda s 8 posto manje prinosa
Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto. Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe. No, ako se ne na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav naš trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Potrebne investicije debelo premašuju budžete EU, stoga je nužan i angažman privatnog sektora. Poruke su to s konferencije Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?, održane u organizaciji Podravke i Hrvatske gospodarske komore. Ova je konferencija je dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR AKCELERATOR, kojom želimo ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj, kaže potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš. "Odgovor na klimatske promjene je 13. cilj održivog razvoja", dodao je Radoš. Za nas je ovo veoma važna tema, kaže članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina. "Podravka kao društveno odgovorna kompanija iznimno mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama. Ravnoteža u poljoprivredi ključna je za naše poslovanje", dodaje Ljiljana Šapina. Direktor održivih ulaganja banke Nordea Sasja Beslik predstavio je izvješće o klimatskih rizicima za RH. Prema emisijama stakleničkih plinova, sektori u gospodarstvu s najznačajnijim emisijama su energetika (71%), industrija (12%), poljoprivreda (11%) i gospodarenje otpadom (6%). Postoje tri ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj: porast prosječne temperature, smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature i povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja. Najveći utjecaj očekuje se na sektore poljoprivrede i energetike. Prema modelu Sveučilišta Stanford vjerojatnost da će klimatske promjene smanjiti hrvatski BDP za više od 10 posto iznosi 48 posto. U pogledu poljoprivrede i marikulture, klimatske promjene prijete prinosima ključnih žitarica kao što je kukuruz. Na temelju primjera suše iz 2007., izvještaj ističe i posljedice koje to može imati na cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. Po pitanju vinarstva, preporuča se prijelaz na sorte otpornije na topliju klimu. U marikulturi se javlja migracija postojećih vrsta u hladnije vode, dok se istovremeno povećava broj vrsta koje nisu karakteristične za Jadransko more i koje istiskuju domaće. Turističkim lokalitetima na obali, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, prijeti podizanje razina mora. Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje temperature, kao i šumski požari. Zbog ovisnosti o hidroelektranama, koje proizvode 48% električne energije, suše su također problem i za sektor energetike. Potencijalan trošak je i onaj popravka energetske infrastrukture nakon oštećenja kod ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje, ne samo u kontekstu utjecaja visokih temperatura, već i kroz povećanje broja bolesti koje prenose komarci i ptice. Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama, ističući uključivanje svih tijela i institucija i izradu analiza koje neće samo procjenjivati posljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo. Voditelj Održivog razvoja Podravke Matija Hlebar je predstavio utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke. "Koprivnica i okolica su od 2000. zabilježile povećanje broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama za 77 posto. U razdoblju od 19 godina smanjen je višegodišnji prosjek oborina za -52 mm godišnje", rekao je Hlebar, koji je predstavio i mjere koje Podravka može poduzeti za ublažavanje posljedica, poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antierozivnih mjera i osiguranja poljoprivredne proizvodnje. Na nacionalnoj razini Hrvatska je pripremila dvije značajne strategije: Strategiju niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama prepoznao je važnost poljoprivrede, energetike i turizma kao sektora u kojem će se provoditi glavnina planiranih aktivnosti predviđenih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Nacrt predviđa ulaganja u visini od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine, od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma.
Aktualno
Više novca za poduzetničke zone
Vlada je usvojila zaključak o povećanju alokacije za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona te dala suglasnost za kreditno zaduženje Lučkoj upravi Rijeka za financiranje produbljenja južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata. Govoreći o povećanju alokacije za poduzetničke zone, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić kazao je da se radi o dodatnoj alokaciji sredstava za financiranje prijedloga za razvoj te infrastrukture. "Radi se o prijavama jedinica lokalnih samouprava. Inicijalno je natječaj bio alociran na 76 milijuna kuna, a ukupno prihvatljivi projektni prijedlozi dosegli su 274,6 milijuna kuna. Kako bi se omogućilo financiranje svih projektnih prijedloga unutar raspoloživih sredstava, izvršena je prenamjena tih sredstava i povećana je za dodatnih 110,7 milijuna kuna. Ipak, još uvijek smo kratki za 87,8 milijuna kuna, toliko nedostaje za financiranje svih poziva", rekao je Antonić. Stoga će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, predložiti financiranje tog dijela putem izmjena operativnog programa Konkurentost i kohezija. Ako Europska komisija ne odobri predloženu izmjenu, navedeni iznos osigurat će se u okviru limita rashoda Ministarstva gospodarstva, odnosno unutar ukupnih limita državnog proračuna. Vlada je dala i suglasnost Upravnom vijeću Lučke uprave Rijeka za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermerkische Banka Rijeka u iznosu od 108,5 milijuna kuna. Kredit će se koristiti za financiranje projekta "napređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, čiji je cilj prihvat najvećih brodova i moderniziranje postojeće infrastrukture na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata na razinu obližnjih luka. Vlada je usvojila i prijedlog odluke o uspostavi bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke, odnosno ovlastila ministra financija za potpisivanje zahtjeva za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako je Sabor usvojio Zakon o potvrđivanju ugovora o stabilnosti i koordinaciji upravljanja ekonomsko-monetarne unije, što se primjenjuje na države članice unutar i izvan europodručja koje su ga i ratificirale. Time je, rekao je Marić, ispunjen i prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju monetarne unije.  "Pristupanjem EU Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu kada se za to ispune uvjeti. Jedan od koraka u tom procesu uvođenja eura jest i omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom. Odlukom se daje ovlast ministru financija da zajedno s guvernerom HNB-a supotpiše zahtjev za uspostavu bliske suradnje s Europskom središnjom bankom", rekao je Marić.  
Aktualno
Godišnji rast plasmana poduzećima na osnovi transakcija
Prema podacima HNB-a, ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem ožujka iznosili su 63,9 milijardi kuna, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj te pad na godišnjoj razini, na kojoj su ukupni krediti za investicije i obrtna sredstva bili niži za 423,6 milijuna kuna ili 0,7 posto. Pri tome je, osim rujna 2017. te svibnja i lipnja 2018. godine, nastavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta koji traje od svibnja 2012. godine, pišu analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni devizni krediti poduzećima, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 66,9 posto, ostvarili su pozitivnu godišnju stopu rasta od 0,7 posto, premašivši 42,7 milijardi kuna. S druge strane, kunski krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na godišnjoj su razini pali za 3,3 posto te je njihovo stanje na kraju ožujka iznosilo 21,2 milijarde kuna. Smanjenje na godišnjoj razini traje od travnja 2017. godine, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak. Prema podacima o ukupnim plasmanima nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija, koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, u ožujku je u odnosu na mjesec ranije zabilježeno usporavanje godišnje stope rasta, na dva posto, dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast od 0,1 posto. Istovremeno, iznos plasmana poduzećima na osnovi stanja u ožujku je na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini pao za 0,6 posto, što je većinom posljedica prodaja nenaplativih plasmana. Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su, uz mjesečni rast od 0,5 posto, na kraju ožujka iznosili 32,3 milijarde kuna dok su na godišnjoj razini porasli za 4,4 posto. Krediti za obrtna sredstva nastavljaju s negativnim godišnjim stopama rasta, za 5,3 posto. Naime, uz mjesečno smanjenje od 0,5 posto te nastavak pada na godišnjoj razini, krediti za obrtna sredstva su na kraju ožujka iznosili 31,6 milijardi kuna. Nastavkom godišnjih stopa rasta kredita za investicije, uz istovremeno smanjenje iznosa kredita za obrtna sredstva, po prvi put je iznos kredita za investicije premašio iznos kredita za obrtna sredstva, zaključuje se u analizi RBA.