Aktualno
Zdravstveni turizam je budućnost hrvatskog turizma
Ministar turizma Gari Cappelli posjetio je rovinjsku Specijalnu bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju "Dr. Martin Horvat" odnosno odjel za medicinski turizam "Villa Aurum 4" te plažu za osobe s teškoćama u kretanju San Pelagio koju je Ministarstvo turizma sufinanciralo s ukupnim iznosom od 1,05 milijuna kuna, ustvrdivši kako je zdravstveni turizam budućnost hrvatskog turizma. "Cijeli taj projekt, koji smo prepoznali kao iznimno kvalitetan i dobar, ide u dobrom smjeru. Ministarstvo turizma podupire takve projekte jer oni predstavljaju novu dodatnu ponudu s obzirom da se pacijenti u ovoj bolnici osjećaju kao dio zajednice, integrirani u jedan projekt", kazao je ministar Cappelli. Po njegovim riječima, u novoj strategiji razvoja održivog turizma, zdravstveni turizam je među tri najznačajnija prioriteta u budućnosti. "Dokazala je to i situacija s koronavirusom, s obzirom da ljudi sve više vode brigu o zdravlju i sigurnosti. Stoga vjerujem da je ova bolnica izabrala pravi i kvalitetan smjer zajedno s lokalnom zajednicom", poručio je ministar turizma Gari Cappelli. Ravnatelj rovinjske bolnice za ortopediju i rehabilitaciju dr. Marinko Rade kazao je kako se ta zdravstvena ustanova okrenula razvoju novih projekata po principu humanijeg pristupa prema pacijentima kroz bolju i kvalitetniju rehabilitaciju. Upravo iz tog razloga, smatra on, s ciljem dodatnog poboljšanja kvalitete smještaja odnosno povećanja konkurentnosti na sve zahtjevnijem tržištu, bolnica je jednu zgradu bolničkog odjela stavila u funkciju medicinskog turizmam u čiju je adaptaciju uloženo 4,5 milijuna kuna te je ishodovano rješenje o kategorizaciji, nakon čega je odjel preimenovan u „Villa Aurum“. "Riječ je o objektu s 26 soba u kategoriji 4 zvjezdica, koji nudi smještaj u moderno uređenim sobama s vlastitom kupaonicom. Smještena unutar zaštićene park šume okružene šetnicom uz more, koja obiluje mediteranskim biljem, gostima nudi priliku za opuštanje i idealno je mjesto za produženi boravak i nakon sezone", naglasio je Rade. Podsjetio je kako je sredinom 2017. godine otvorena i novouređena rehabilitacijsko-terapijska plaža, čime je bolnica dobila snažan impuls u promjeni paradigme medicinskog turizma. "Iznimno veliku ulogu u realizaciji projekta su uz Bolnicu Rovinj imali Istarska županija, Grad Rovinj te Ministarstvo turizma i Ministarstvo zdravstva, čime su pokazali izniman senzibilitet prema osobama s invaliditetom. Ovim projektom bolnica je dobila najsigurniju i najopremljeniju plažu za sve kategorije osoba s invaliditetom, jer su plaže osmišljene i konstruirane tako da u potpunosti zadovoljavaju sve terapijsko-rekreativne aktivnosti u moru", zaključio je ravnatelj rovinjske bolnice. 
Aktualno
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti
Hrvatska je u svibnju bila među pet zemalja Europske unije s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je izvješće Eurostata, odražavajući ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.  Mnoge europske zemlje nastoje u vrijeme pandemije spriječiti gubitak radnih mjesta mjerama poput isplate naknada za radnike poslane na odmor i one koji rade skraćeno. U svibnju su vlade istodobno počele ublažavati mjere suzbijanja pandemije, pa su mnoge kompanije ponovo pokrenule poslovanje i počele zapošljavati, iako su zbog slabe potražnje uglavnom fokusirane na realizaciju starih poslova, prema izvješću londonske tvrtke Markit. Ublažavanje mjera blokade odrazilo se i na najnovijim procjenama europskog statističkog ureda o nezaposlenosti u EU i eurozoni u svibnju.  Eurostat naglašava da je pandemija Covida 19 na tržištu rada proizvela situaciju bez presedana, koju planira u budućim izvješćima prikazati dodatnim pokazateljima, uključujući zapošljavanje, podzaposlenost i potencijalne dodatne sudionike u radnoj snazi. U danas objavljenom izvješću procjenjuju da je na razini Europske unije sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u svibnju iznosila 6,7 posto, što znači da se izjednačila s razinom iz svibnja prošle godine. U travnju iznosila je 6,6 posto. I u eurozoni je stopa nezaposlenosti u svibnju porasla za 0,1 postotni bod u odnosu na travanj, dosegnuvši 7,4 posto, izračunali su u europskom statističkom uredu. U odnosu na prošlogodišnji svibanj manja je za 0,2 postotna boda, pokazuje izvješće. Ukupno je u svibnju bez posla u Europskoj uniji bilo 14,366 milijuna građana, od čega njih 12,146 milijuna u eurozoni. U odnosu na travanj njihov je broj u EU porastao za 253 tisuće, a u eurozoni za 159 tisuća. Hrvatska u društvu Litve i Latvije U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske, čime je njihov broj porastao za 16 tisuća u odnosu na travanj. U odnosu na prošlogodišnji svibanj veći je za 44 tisuće. Hrvatska se tako u izvješću Eurostata svrstala u skupinu pet zemalja EU-a s najvećim rastom stope nezaposlenosti u odnosu na travanj. Isti rast stope, za 0,8 postotnih bodova, bilježile su i Litva i Latvija. Najviše je poskočila stopa nezaposlenosti na Cipru, za 1,3 postotna boda, te u Italiji, za 1,2 postotna boda. Najnižu stopu nezaposlenosti bilježila je u svibnju prema Eurostatovom izvješću Španjolska, od 14,5 posto. Slijedi Cipar s 10,2 posto. Najniža je pak bila u Češkoj gdje je iznosila 2,4 posto. Slijede Poljska s 3,0 posto, Nizozemska s 3,6 i Njemačka s 3,9 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku i Mađarsku. Izrazitiji rast nezaposlenosti među mladima Stopa nezaposlenosti među mladima porasla je u svibnju u EU na 15,7 posto, s 15,4 posto u travnju. U odnosu na prošlogodišnji svibanj veća je za 0,6 postotnih bodova. U eurozoni je stopa nezaposlenosti građana do 25 godina u svibnju iznosila 16,0 posto i bila je također za 0,3 postotna boda viša nego u travnju i u svibnju prošle godine. Bez posla je u svibnju u EU bilo ukupno 2,815 milijuna građana u dobi do 25 godina, od čega njih 2,267 milijuna u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji svibanj njihov je broj porastao za 64 tisuće u EU te za 42 tisuće u eurozoni. Daleko najveću nezaposlenost među mladima bilježila je prema raspoloživim podacima Eurostata Španjolska, gdje je bez posla u svibnju bila trećina građana u dobi do 25 godina. Izdvajaju se i Luksemburg, Švedska i Italija, gdje je bez posla bila gotovo četvrtina mladih, te Francuska s nezaposlenom petinom građana do 25 godina. Najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima bilježila Njemačka, od 5,4 posto. Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. Eurostat je danas podigao procjenu o stopi nezaposlenosti mladih u prvom tromjesečju, za 0,2 postotna boda, na 16,4 posto. Potvrđena je procjena o 24 tisuće nezaposlenih mladih. 
Aktualno
Novi predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima HGK
Veledrogerije su važan, neizostavni dio zdravstvenog sustava, ali i gospodarstva u cijelosti, a važnost veledrogerija je posebno došla do izražaja tijekom pandemije koronavirusa gdje su veledrogerije unatoč svim problemima osigurale neprekinutu isporuku lijekova i medicinskih proizvoda svim subjektima u zdravstvenom sustavu, rekao je novoizabrani predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK Tomislav Kulić ističući kako su pokazali spremnost i uspješno odgovorili na sve izazove.  Poručio je i kako u Hrvatskoj već dugi niz godina veledrogerije osiguravaju financijsku održivost zdravstvenog sustava, što svakako ne bi trebala biti njihova uloga. "Prema podacima Hrvatske gospodarske komore prikupljenim do 31. svibnja ove godine od 37 tvrtki članica ukupan dug bolnica iznosi 3.518.934.193,86 kuna", rekao je Kulić, dodavši kako je rješavanje dugova zdravstva, primarno bolnica i uspostava financijski održivog modela suradnje jedan od ciljeva rada Udruženja. Napominje da problem nagomilanih dugovanja bolnica nije od jučer i nada se da neće samo on obilježiti rad Udruženja, ali činjenica je da je situacija postala neodrživa.   "Krajnje je vrijeme da se problem dugovanja bolnica postepeno počne rješavati kroz jasno definiran plan i na način da Udruženje bude partner sustava, sugovornik ministarstva zdravstva, ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje", apelirao je Kulić dodavši kako svi zajedno moramo aktivno raditi na poboljšanju sustava, a posebice na njegovoj financijskoj održivosti što će, smatra, biti jedan od najvećih izazova u nadolazećem periodu. Izazovi rada u pandemijskom okruženju Osim toga, Udruženje u svom planu rada navodi i djelovanje u okolnostima pandemije osiguranjem neprekinute isporuke lijekova unutar promijenjenih okolnosti u opskrbnom lancu, rad na razumijevanju i jačanju uloge veledrogerija u zdravstvenom sustavu i društvu općenito, daljnji rad na primjeni i jačanju smjernica dobre distributivne prakse i drugih standarda u poslovanju, praćenje regulative i tržišnih trendova, proaktivno djelovanje kroz pripremu i implementaciju novih regulatornih standarda te unapređenje rada kroz razmjenu informacija, znanja i iskustva sa strukovnim udrugama veledrogerija iz drugih zemalja.   Kulić inače ima više od 25 godina iskustva u veledrogerijskom poslovanju koje je stjecao kroz različite pozicije unutar korporativnog internacionalnog okruženja u tvrtki Phoenix Farmacija. Od 2012. član je Uprave za logistiku, a od 2018. zadužen i za financijsko poslovanje.   Inače, prema NKD-u, trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima obuhvaća tvrtke koje se bave trgovinom na veliko lijekovima, medicinskim proizvodima, medicinskim instrumentima i opremom, te ortopedskim pomagalima. Ukupni prihod tvrtki iz područja trgovine lijekovima, kojih ima 324 i zapošljavaju više od četiri tisuće zaposlenika, je 13.896.351.984,00 kn za 2018. godinu, što čini oko šest posto ukupne trgovine. >
Aktualno
Zbog pada turizma Hrvatska među 3 najpogođenije zemlje
Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše trpjeti zbog gubitaka turizma Hrvatska je treća, navodi uz ostalo UNCTAD u novom izvješću. Tri scenarija procjene gubitaka To UN-ovo tijelo za trgovinu i razvoj u novom izvješću o ekonomskim posljedicama pandemije covid19 na turizam, objavljenom ovog tjedna, iznosi i procjene gubitaka u tri scenarija s obzirom na duljinu trajanja prekida turizma - za četiri, osam i 12 mjeseci. "Ako se prekid međunarodnog turizma nastavi kroz osam mjeseci globalni gubitak u tom sektoru mogao bi porasti na 2.200 milijardi dolara, što je oko 2,8 posto globalnog BDP-a, dok u najpesimističnijem scenariju, da prekid traje 12 mjeseci, gubici mogu premašiti i 3.300 milijardi dolara ili 4,2 posto BDP-a", iznose procjene iz UNCTAD-a. Podsjećaju na veliku važnost udjela sektora putovanja i turizma u globalnom BDP-u, kao i da je turizam okosnica ekonomija mnogih zemalja i 'životni put' milijuna ljudi u svjjetu, koji su, kako ističu, u posljednjih 20 godina više nego utrostručili vrijednosti/prihode turizma, s oko 500 milijardi, na 1.600 milijardi dolara. "Covid19 je zaustavio dugogodišnje pozitivne trendove u svjetskom turizmu, uzrokujući i ozbiljne ekonomske posljedice u cijelom svijetu. Iako se turizam polako ponovo pokreće u sve većem broju zemalja, u mnogima je još zastoj, a za mnoge, poput malih otočnih i država u razvoju, kolaps u turizmu znači i kolaps u njihovim perspektivama za razvoj", upozorila je uz izvješće UNCTAD-ova direktorica međunarodne trgovine Pamela Coke-Hamilton. Jamajka, Tajland i Hrvatska najpogođenije Analizirajući utjecaje gubitaka u turizmu na njegov udjel u nacionalnom BDP-u, UNCTAD procjenjuje da bi Jamajka i Tajland mogle pretrpjeti najveći gubitak udjela turizma u BDP-u, od 11 odnosno 9 posto. U Hrvatskoj bi taj gubitak, prema njihovim, kako kažu, umjerenim procjenama, mogao biti 8 posto, a s gubitkom od 6 posto slijedi Portugal, te od 5 posto Dominikanska Republika. Među tih 15 najpogođenijih zemalja slijede još Kenija, Maroko, Grčka, Mauricijus, Senegal, Irska, Egipat, Južna Afrika, Malezija i Španjolska, a iz UNCTAD-a upozoravaju da će turistički sektor i u mnogim bogatim zemljama također osjetiti pritisak. Pritom spominju, kako kažu, popularne europske i sjevernoameričke destinacije, uključujući Francusku, Italiju i SAD, kojima također prognoziraju gubitke milijardi dolara zbog dramatičnog pada međunarodnog turizma. Problem i smanjenje zapošljavanja Procjene UNCTAD-a pokazuju i da bi se u najteže pogođenim zemljama, poput Tajlanda, Jamajke i Hrvatske, moglo snažno, dvoznamenkastim stopama smanjiti i zapošljavanje nekvalificiranih radnika, a posebice žena. Iako inače čine oko 54 posto ukupno zaposlenih u globalnom sektoru smještaja i prehrane, UNCTAD procjenjuje da će ih zbog toga što ipak većinom rade sezonski i na slabije kvalificiranim poslovima, prije i otpuštati, a i manje je vjerojatno da će dobiti naknade za nezaposlene ili druge. Hrvatsku uz Tajland i Jamajku izdvajaju još i po mogućem, kako kažu, najbržem padu plaća za kvalificirane radnike, u optimističnom slučaju za 9 posto. Na Tajlandu bi plaće mogle pasti za oko 12 posto, a na Jamajci za 11 posto. Poziv vladama da štite radnike i podrže oporavak turizma "Gubici u turizmu uzrokovani koronavirusom negativno utječu i na druge gospodarske sektore koji opskrbljuju robom i uslugama putnike dok su na odmoru, te UNCTAD poziva na pojačanu socijalnu zaštitu u pogođenim zemljama kako bi se spriječile najgore ekonomske poteškoće za ljude i zajednice koje ovise o turizmu", poručuju iz te organizacije. Pozivajući vlade da štite radnike u turizmu, savjetuju i da tamo gdje se neka poduzeća vjerojatno neće oporaviti, subvencije plaća treba osmisliti tako da pomognu radnicima da se 'presele' u novu industriju. "Vlade bi trebale pomagati i turističkim poduzećima koja su suočena s rizikom bankrota, poput hotela, aviokompanija i drugih, a jedan od načina financijske olakšice su zajmovi ili nepovratna sredstva s niskim kamatama", navodi se u UNCTAD-ovom izvješću.
Aktualno
Stabilizacija aktivnosti u industriji eurozone u lipnju
Industrija eurozone pokazala je lipnju jasne naznake stabilizacije zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, iako je veliki problem kontinuirano slaba potražnja, pokazalo je u srijedu izvješće londonske tvrtke Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za osam bodova u odnosu na svibanj, na 47,4 boda,, izvijestio je Markit, podigavši početnu procjenu njegove vrijednosti za pola boda. PMI je i dalje niži od 50 bodova, što znači da aktivnosti i dalje padaju, ali blaže nego u svibnju. „Konačne brojke PMI-ja za lipanj nadovezuju se na naznake snažnog početka oporavka industrije u eurozoni paralelno podizanju gospodarstva nakon mjera blokade uvedenih zbog Covida-19“, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson. Podaci iz lipanjskog istraživanja signaliziraju da su aktivnosti u industriji pale samo dva posto, u usporedbi s gotovo 30-postotnim padom na vrhuncu blokade koja su bilježena na vrhuncu blokada u travnju, dodaje. "Nevjerojatan zaokret podrazumijeva vrlo snažan rast proizvodnje na mjesečnoj razini u protekla dva mjeseca", objašnjava glavni ekonomist Markita. Problem je kontinuirano slaba potražnja koja se očituje u opetovanom zamjetnom padu novih narudžbi, iako blažem nego u prethodnim mjesecima. Među vodećim gospodarstvima obuhvaćenim istraživanjem aktivnosti su porasle u francuskoj i irskoj industriji dok su u njemačkoj i nizozemskoj ponovo pale. Poslovni čelnici ponovo su optimistični u očekivanjima za idućih 12 mjeseci, nadajući se da će nastavljeno ukidanje mjera blokade poduprijeti rast potražnje i prodaje. Unatoč dobrim vijestima, proizvodnja i raspoloženje i dalje su ispod pretpandemijskih razina a tvrdokorno slaba potražnja i mjere održavanja distance vjerojatno će kočiti oporavak, upozorava Williamson. "Fokus se sada preusmjerava na pitanje mogu li poboljšanja u protekla dva mjeeca poslužiti kao temelj na kojem se može graditi ili će zamah nakon početnog oporavka oslabiti."