Aktualno
Hrvatska u New Yorku među najtraženijim destinacijama
Hrvatska turistička zajednica sudjeluje na sajmu turizma New York Times Travel Show, koji se održava u New Yorku od 24. do 26. siječnja. Sajam je obišao i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, a svoju ponudu u New Yorku predstavljaju i turističke zajednice grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Ličko-senjske županije. Predstavljanje hrvatske turističke ponude na sajmu u New Yorku od strateškog je značaja posebice ako znamo da američko tržište za Hrvatsku predstavlja jedno od najvažnijih dalekih tržišta s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, kaže Staničić. "Nastavak letenja American Airlinesa na relaciji Philadelphia – Dubrovnik dodatno će potaknuti turistički promet iz SAD-a u ovoj godini, a krajnji cilj na kojem intenzivno radimo je jače zračno povezivanje SAD-a i Hrvatske. Prošle smo godine ostvarili 655 tisuća dolazaka i više od 1,8 milijuna noćenja američkih turista što predstavlja godišnji rast prometa od 12 posto", dodaje Staničić.  Tijekom boravka u New Yorku direktor Staničić susreo se s predstavnicima Travel Show Marketing Group, kompanije koja se specijalizirala kao neovisni organizator događanja, a turističke subjekte, kupce i prodavače okupljaju na forumima koje organiziraju diljem svijeta. Tema sastanka odnosila se na mogućnost hrvatskog domaćinstva Travel Agent Foruma u 2021. godini kada bi, procjenjuje se, forum okupio 90 europskih dobavljača i turističkih partnera te oko 150 turističkih agencija iz SAD-a. Ovogodišnji nastup na New York Times Travel Showu potvrdio je popularnost Hrvatske kao vodeće rastuće destinacije za Amerikance te najavio još jednu uspješnu godinu s dvoznamenkastim rastom dolazaka i noćenja iz SAD-a, kaže direktorica Predstavništva HTZ-a u New Yorku Ina Rodin. "Hrvatska je uistinu jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija, a u prilog tome govore rezultati istraživanja tržišta i najave bukinga glavnih turističkih udruženja kao što su USTOA,  Virtuoso, Signature Travel Network i Travel Leaders Group te brojni članci u vodećim američkim medijima poput The New York Times, Los Angeles Times, National Geographic, Financial Times, Conde Nast Traveler, Travel + Leisure, USA Today", dodaje Ina Rodin. Sastanak je održan i s predstavnicima platforme i mobilne aplikacije TravPRO MOBILE, prve takve vrste na tržištu koja povezuje mobilno učenje i prodaju. Radi se o programu obuke agenata i prodajnog savjetovanja, a koji je osmišljen kako bi pomogao agentima u još učinkovitijoj prodaji destinacija. Trenutno pružaju usluge za više od 60.000 profesionalnih putničkih savjetnika iz SAD-a, a suradnju ostvaruju i s vodećom B2B putničkom agencijom u Kini, Dragon Trail Interactive. Inače, kao glavni trendovi u putovanju Amerikanaca u prošloj godini su multi generacijsko putovanje, otkrivanje novih destinacija i autentičnih iskustava „Live Like A Local“ iskustvo, „transformacijsko“ putovanje, odgovorni turizam, aktivni turizam te krstarenja. Amerikanci u Hrvatskoj posebno vole posjete prirodnim i kulturnim atrakcijama s naglaskom na UNESCO lokalitete, nautički turizam, aktivni odmor te posebno posjete lokacijama gdje je snimana poznata HBO serija Game of Thrones, ali i eno-gastronomska iskustva. Najviše posjećuju Dubrovnik, Split i Zagreb. New York Times Travel Show obiđe više od 35 tisuća posjetitelja koji razgledavaju ponudu više od 700 izlagača iz 175 zemalja svijeta što ovaj sajam čini najvećim turističkim sajmom u Sjevernoj Americi.
Aktualno
Prvi dijelovi čelične konstrukcije Pelješkog mosta već na putu
Prvi dijelovi čelične konstrukcije budućeg Pelješkog mosta kreću iz dva pogona u Kini kreću za Hrvatsku, očekuje se da bi sredinom veljače mogli biti isporučeni, a početak montaže čelične rasponske konstrukcije predviđen ja za ožujak, izvijestili su iz Hrvatskih cesta."Ukupno 29 segmenata koji čine prvi kontingent čelične rasponske konstrukcije budućeg Pelješkog mosta danas je utovareno te sutra kreću iz dva pogona u Kini za Hrvatsku. Predviđeno je da će brodovi s tim materijalom do odredišta putovati maksimalno 35 dana, no očekuje se da će stići i ranije pa bi već sredinom veljače mogli biti isporučeni. Početak montaže čelične rasponske konstrukcije mosta predviđen je za ožujak", kažu u Hrvatskim cestama. Pošiljka, kako objašnjavaju, obuhvaća bazne segmente središnjih stupova u moru te pojedinih segmenata čelične rasponske konstrukcije predviđenih za bočni dio mosta. Ruta putovanja ide preko Singapura i Sueskog kanala do Luke Ploče. Iz Hrvatskih cesta objašnjavaju da se na gradilištu mosta kopno - Pelješac, sukladno planiranoj dinamici, trenutno izvode radovi iskopa unutrašnjosti, ugradnje armature i betoniranje preostalih pilota, izvedba naglavnica pilota, izvedba stupova mosta te izgradnja upornjaka. U međuvremenu, u tijeku su i radovi na izgradnji pristupnih cesta mostu kopno - Pelješac. Ugovorni izvođač austrijski Strabag, zadužen za radove na dionici Duboka-Sparagovići/Zaradeže, pri završetku je radova čišćenja trase i probijanja pristupnih puteva, a početak građevinskih radova očekuje se u idućem tjednu. Na sljedećoj dionici, koja predviđa izgradnju stonske obilaznice (Sparagovići-Prapratno i Prapratno-Doli), ugovorni izvođač grčki Avax započeo je s organizacijom gradilišta i iskolčenjem na terenu, navode iz Hrvatskih cesta. Inače, ugovorni izvođač radova na samom mostu kopno-Peljašac je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporationk, a taj je ugovor vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a), od čega se 85 posto prihvatljivih troškova financira iz EU sredstava.
Aktualno
Donosi li nova uredba o trošarinama skuplje cigarete?
Uskoro se može očekivati poskupljenje cigareta jer je Ministarstvo financija u javnu raspravu poslalo prijedlog nove uredbe kojim predviđa povećanje specifične trošarine na cigarete za 40 kuna za tisuću komada, a planira uvesti trošarine i na neke nove duhanske proizvode, među njima i na e-tekućine i grijane duhanske proizvode.  Ministarstvo financija je, naime, u e-savjetovanje uputilo prijedlog nove uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, a javna rasprava će trajati do 3. veljače. Prema tom prijedlogu, specifična trošarina na cigarete bi sa sadašnjih 335 kuna za tisuću komada porasla na 375 kuna, dok bi proporcionalna trošarina ostala na 34 posto od maloprodajne cijene.  Minimalna trošarina na cigarete povećala bi se za 74 kune, sa 755 kuna na 829 kuna za tisuću komada. Ta se minimalna trošarina plaća ako je iznos ukupne specifične i proporcionalne trošarine niži od ukupnog iznosa propisane minimalne trošarine. Ministarstvo u nacrtu predlaže da trošarina na sitno rezani i ostali duhan za pušenje ostane na 600 kuna za jedan kilogram.  No, u odnosu na važeću uredbu, koja je na snazi od prosinca 2018. godine, uvodi i pet novih kategorija duhanskih proizvoda na koje bi se ubuduće plaćala trošarina - cigare i cigarilose, grijane i nove duhanske proizvode te e-tekućinu.  Tako bi se na e-tekućine plaćala trošarina od jedne kune za jedan mililitar, a na grijane duhanske proizvode iznosila bi 600 kuna za jedna kilogram. Trošarina od 600 kuna za tisuću komada plaćala bi se ubuduće i na cigare i cigarilose, a i na novi duhanski proizvod bi se plaćala trošarina, i to od 600 kuna za kilogram.  Nakon što prođe javno savjetovanje, novu uredbu treba prihvatiti i hrvatska Vlada. S obzirom i na nove duhanske proizvode koji bi bili obuhvaćeni trošarinskim sustavom, promijenio bi se i sam naziv uredbe - o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, dok joj je sada naziv uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje.   Uobičajeno više trošarine znače i poskupljenje cigareta. Zadnji je put Vlada povećala trošarine na cigarete krajem 2018. godine, a nakon toga su cigarete poskupjele za oko dvije kune po kutiji. 
Aktualno
U 2020. dodatno ubrzanje aktiviranja državne imovine
Ministarstvo državne imovine u 2020. nizom aktivnosti za kvalitetnije korporativno upravljanje, donošenjem novih zakonskih okvira te povećanjem prihoda od državne imovine i jačom suradnjom s lokalnom razinom, planira dodatno ubrzati aktiviranje državne imovine, kaže Hinu ministar državne imovine Mario Banožić.  "Vjerujemo da ćemo ove godine aktiviranje državne imovine ubrzati i kroz izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom te donošenjem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je prošli tjedan prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru", kaže Banožić, iznoseći da se od financijske imovine (poslovni udjeli, dionice) ove godine očekuje 870 milijuna kuna prihoda, od dobiti od trgovačkih društava još 1,1 milijardu kuna, a od nefinancijske imovine 240 milijuna kuna, budući da je, kako navodi, u 2019. plan premašen za više od 130 milijuna kuna. "Pred nama je i provođenje nacionalne Strategije upravljanja državnom imovinom 2019.-2025. koja počiva na Zakonu o upravljanju državnom imovinom, Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, što sve nakon godina nemara i nebrige za državnom imovinom, konačno daje zakonski okvir kojim država 'pušta' imovinu u društveno najkorisniju funkciju", ocjena je Banožića. Od Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu očekuje trajno rješavanje imovinskopravnih odnosa i vlasništva nad neprocijenjenim građevinskim zemljištem, koje više od 20 godina koriste razni turistički subjekti slijedom privatizacijskih postupaka, kao i stvaranje pretpostavke za efikasnije upravljanje imovinom i otvaranje novih investicija. Objašnjava da se u starom zakonu išlo na stvaranje suvlasničkih zajednica, gdje je bio problem utvrditi omjer suvlasništva, zbog čega zakon nije provođen, dok se novim jasno definira što je vlasništvo RH, a ako trgovačko društvo želi kupiti zemljište to će moći po tržišnoj cijeni, dok će u suprotnom plaćati zakup. "Ide se za stvaranjem jasnog vlasničkog odnosa nad pojedinom česticom. Razmatrala se i mogućnost koncesija, no kroz e-savjetovanje i komunikaciju s turističkim sektorom odlučili smo se na zakup, koji daje istu razinu sigurnosti i jednostavnije ga je provesti nego dati koncesiju. Država pritom ima instrumente za naplatiti se ako se zakup ne bude poštovao, dok će cijena zakupa biti definirana uredbom Vlade. Ako trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave ili RH prodat će ga po tržišnoj cijeni", kaže Banožić. Iznosi da je početkom 2020. u portfelju, kojim upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) 358 trgovačkih društava, od čega u 21-om udjel RH prelazi 50 posto, dok je u 332 društva državni udjel manji od 50 posto, a pet društava ne obavlja poslovnu aktivnost. U strukturi tzv. manjinskog državnog portfelja je 255 društava, u kojima udjel RH iznosi do 10 posto, u 57 ih je taj udjel 10 do 24,99 posto, a u 20 društava od 25 do 49,99 posto. "Za obje grupe društava planira se prodaja, pri čemu treba znati da je portfelj kojim upravlja CERP u zadnjih pet godina smanjen sa 491, na 358 društava. Samo u 2019. iz tog je portfelja 'izašlo' 58 društava, većinom prodajom, a istodobno je 29 novih društava ušlo u portfelj, najčešće raskidima ugovora s tzv. bespravnim popustom. S druge strane, dionice i udjeli se nude putem javnih poziva za kupnju dionica/udjela javnim nadmetanjem i prodajom na uređenom tržištu kapitala", otkriva ministar. Što se tiče turističkog državnog portfelja, ističe da je najvažniji ACI, a tu su još portfelji CERP-a u Dalmi iz Splita, Pleter-uslugama iz Zagreba i Brijuni rivijeri iz Pule, kao i 70 društava koja obavljaju tu djelatnost, ali su u manjinskom portfelju. Najkasnije do travnja ove godine Ministarstvo državne imovine će putem CERP-a objaviti i treći javni poziv za prodaju dionica ili udjela u preostalih 30 trgovačkih društava u kojima država ima manjinski udjel do 25 posto, pri čemu Banožić napominje da bi to moglo biti i prije, u veljači. "Na prva dva javna poziva u 2019. prodavali smo udjele u 60 trgovačkih društava, pri čemu je u prvom prodano dionica i poslovnih udjela u deset trgovačkih društava za oko 2,6 milijuna kuna, dok je drugim pozivom prodano udjela u osam trgovačkih društava za 234,6 tisuća kuna", kaže Banožić. Nastavit će se i intenzivnija prodaja državnih nekretnina, koja je u 2019. provođena putem 23 javna poziva za kupnju, u sklopu čega se prodavalo ukupno 403 nekretnine. "Trenutno su u tijeku tri javna poziva - za prodaju 47 stanova ukupne početne vrijednosti 9,7 milijuna kuna, za zakup dvije nekretnina početne godišnje zakupnine 99 tisuća kuna te za prodaju 15 vozila ukupne početne vrijednosti 1,3 milijuna kuna", kaže Banožić, navodeći i da su u prošle tri godine sklopljena ukupno 863 kupoprodajna ugovora za nekretnine (zemljišta i objekti, stanovi, poslovni prostori, garaže) u iznosu od 390,5 milijuna kuna, od čega se najveći broj ugovora odnosi na zemljišta i objeke. Polovica tih ugovora, 430, sklopljena je samo u 2019., sa ukupnom vrijednosti od 240,6 milijuna kuna. Od nefinancijske imovine u prošle tri godine ostvareno je 667,9 milijuna kuna prihoda, od čega 508,4 milijuna kuna od prodaje nekretnina. Samo u 2019. od nefinancijske imovine prihodi su bili za 148 milijuna kuna veći nego u 2018., dok su od prodaje nekretnina bili veći za 134,8 milijuna kuna. Banožić navodi i da je državna tvrtka Državne nekretnine u prošle dvije godine provela 17 natječaja te u zakup ponudila gotovo 400 poslovnih prostora i obradila oko 1.300 ponuda po natječajima, čime se u funkciju stavljaju državni poslovni prostori. "Odaziv na natječaje je velik, a realizacija je u prosjeku na 70 posto, što potvrđuje da je potražnja za državnim prostorima, posebice na atraktivnim lokacijama u nultoj zoni i širem središtu gradova, konstantna. Gledajući unazad, postotak svih pristiglih ponuda koji je veći od 70 posto odnosi se na one pristigle upravo u posljednje dvije godine poslovanja te tvrtke", ističe ministar, potkrepljujući to i podacima da godišnja vrijednost na sto sklopljenih ugovora po natječajima za zakup u 2019. iznosi više od 9 milijuna kuna. U usporedbi sa 2018., broj sklopljenih ugovora u 2019. po natječajima porastao je za 42 posto, a izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora krajem prosinca 2018. omogućile su u 2019. i sklapanje ugovora s neposrednim posjednicima, te je unutar godine dana sklopljeno više od 400 ugovora s te osnove, s ukupnom godišnjom vrijednosti, računajući i PDV na zakupninu, većom od 41 milijun kuna. Banožić posebice naglašava i važnost jačanja suradnje s lokalnom razinom. "U rujnu 2019. na koordinaciji smo razgovarali o zadaćama jedinica lokalne i regionalne samouprave sa svim županima, koje vidim kao koordinatore predmeta u općinama i gradovima, a iako je suradnja s lokalnim jedinicama u 2019. bila dobra, cilj mi je da se to još pojača uz radne sastanke i rješavanje problema na terenu", poručuje Banožić. Kako je u praksi često slučaj da podaci u internoj evidenciji Ministarstva ne odgovaraju činjeničnom stanju na terenu, lokalne jedinice su, kako dodaje, do 31. prosinca 2019. imale rok za podnijeti zahtjeve za nekretninama u državnom vlasništvu na njihovom području. "Slijedom analiza tih zahtjeva Ministarstvo bi u prvoj polovici ove godine trebalo imati sveobuhvatnu evidenciju nekretnina, čime bi se i uskladili popisi, a i dalje ćemo pomagati lokalnim jedinicama u rješavanju imovinskopravih odnosa. Do sada sam obišao nekoliko županija i drago mi je vidjeti da su gradonačelnici i načelnici ažurni i uporni, i da svi imaju isti cilj - boljitak građana i aktivaciju državne imovine", napominje Banožić, izdvajajući Karlovačku županiju jednom od uspješnijih u tim procesima. Vezano za lokalnu razinu, iznosi i da je od osnutka Ministarstva krajem 2016. pa do kraja 2019. sklopljeno ukupno 239 ugovora o darovanju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave ili tvrtkama u njihovu vlasništvu, a kojima su darovane nekretnine i višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, ukupne procijenjene vrijednosti 774,2 milijuna kuna. Osim ugovora o darovanju, Ministarstvo je sklopilo i 64 ugovora o davanju nekretnina na uporabu, najčešće zbog ostvarenja projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa, a i u 2020. su već sklopili dva ugovora o darovanju, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna.
Aktualno
Proizvođače slavonskih delicija muče problemi
Slavonski uzgajivači svinja te mali i srednji proizođači suhomesnatih proizvoda ove i prošle godine suočili su se s novim problemom u poslovanju - nedostatnim brojem klaonica na istoku zemlje. Zbog toga, ali i zbog nedostatka radne snage, primorani su smanjivati svoje proizvodne kapacitete, priča nam Mario Tworek, vlasnik OPG-a Tworek iz Nove Gradiške, koji, zahvaljujući dugogodišnjem partnerstvu s jednom klaonicom, ne dijeli muke s kolegama iz branše. "Mi smo se zadržali na istoj razini isključivo zbog dugogodišnjega partnerskog i prijateljskog odnosa s našim partnerima kooperantima i vlasnikom klaonice. Nećemo smanjiti kapacitet, ali nećemo niti rasti. Do unazad dvije godine rasli smo po godišnjoj stopi od 40 posto, što je rezultiralo i novim kupcima. Sada zadržavamo dostignutu razinu i kapacitet. Plasman smo riješili; svoje proizvode plasiramo poznatim kupcima, i to isključivo fizičkim osobama. Rastemo na temelju njihovih preporuka. Nemamo problema s nabavom sirovine - ljute paprike, svinja i luka, a niti s uslugom klaonice, i to isključivo zbog dugoga i korektnog odnosa s partnerima. Razvili smo čvrst i pouzdan partnerski odnos pun razumijevanja i uvažavanja", kaže Tworek. Nema tko raditi Koriste usluge klaonice u Vrbanji koja je udaljena 141 kilometar od njihova pogona, no kako su vrlo zadovoljni, unatoč udaljenosti, žele nastaviti suradnju. Da takve sreće nisu svi, potvrđuje i slučaj poznatog vinara Ivana Enjinga, koji je odlučio odustati od uzgoja bikova - upravo zbog problema s klaonicama. Jedan dio klaonica prestao je raditi, a dio njih je značajno smanjio kapacitete. "Primjerice, jedna klaonica, udaljena gotovo 50 kilometara od našeg pogona, imala je 16 radnika, a sada je ostala na dva, a neke su se klaonice u krugu od 30 kilometara zatvorile. Jedna radi u prvom redu za svoje potrebe, a dio radnika otišao je u inozemstvo. Svi koji rade smanjili su uslugu. Prema zapadu zemlje najbliže su klaonice u Sisku i Čazmi, a dvije klaonice u blizini Slavonskog Broda imaju male kapacitete, ne mogu primiti količine koje im se nude. Neki moji kolege proizvođači suhomesnatih proizvoda imaju zbog toga ozbiljnih problema i zato smanjuju proizvodnju", pojašnjava naš sugovornik. Foto: Mario Tworek/OPG Tworek Uz sve to, ove godine proizvođači suhomesnatih delicija trebali su se potruditi i oko nabave mesa jer je Kina otkupila ogromne količine svinjetine iz Europe, pa je uvozna svinjetina bila skuplja od hrvatske. "Problem je tim veći što Hrvatska i nema dostatnu proizvodnju svinja. Odojak težak 25 kilograma u Njemačkoj košta 108 eura, a na to morate dodati i transport i usluge klanja. Zbog tog smo razloga imali nestašicu odojaka", pojašnjava Tworek. Hobi pretvorio u biznis Tworek, po zvanju ekonomist, proizvodnjom kulena počeo se baviti iz hobija 1997. godine. Nakon proširenja proizvodnog pogona te usklađivanja proizvodnje sa svim standardima, ovom poslu ozbiljno se posvetio. Stalno ulaže u proizvodni pogon, koji ima 17 prostorija za različite proizvodne faze. Najveća investicija bila je prije četiri godine kada je u pogon uložio oko 1,1 milijuna kuna.  OPG Tworek godišnje preradi između osam i devet tona gotovih proizvoda. Proizvodi kulen, kobasicu, slaninu, pancetu, mast, kulenovu seku, suha rebra, dimljene kosti, buncek, šunku i čvarke. Svi proizvodi su bez aditiva, a sastojci su od poznatih proizvođača. Plasira ih na Jadran, na zagrebačko područje, a u posljednje vrijeme znatno je porasla potržnja za njegovim specijalitetima i u Slavoniji. "Dio prodajemo na kućnom pragu. Slavonija ima sve manje proizvodnje i potražnja za suhomesnatim proizvodima je velika. Važno je to da mi prodajemo samo fizičkim osobama. Imamo jako dobar plasman slanine na otoku Hvaru, i to samo domaćim ljudima. Iako je u Dalmaciji tradicija konzumacije pršuta snažna, mogu se pohvaliti da upravo u Dalmaciji imam veliki porast kupaca kulena i šunke", zadovoljan je Mario Tworek.