Kako je Split postao prijestolnica dobre zabave

Split nastavlja svoj turistički rast započet prije desetak godina, koji u 2019. niti u jednom trenutku nije bio upitan. Doduše, sudeći prema rezultatima u prvih osam mjeseci, nije ostvaren dvoznamenkasti rast, ali je rast ipak respektabilan. S Alijanom Vukšić, direktoricom Turističke zajednice grada Splita, razgovarali smo o perspektivi splitskog turizma, značaju Ultre, strukturi smještajnih kapaciteta, prihvatnim kapacitetima Splita te o akcijama koje se poduzimaju za poboljšanje ponude i ublažavanje pritiska na destinaciju.

Kako komentirate rezultate za prvih osam mjeseci te rekordni kolovoz?

Grad Split ima iza sebe najbolji turistički kolovoz, u kojemu nas je posjetilo 193.305 gostiju, što je 10.000 više nego u istom razdoblju lani. Naši gosti su u kolovozu ostvarili 659.000 noćenja, što je 37.000 više u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. To je i u dolascima i u ostvarenim noćenjima za pet posto bolji rezultat turističkog prometa negoli u kolovozu prošle godine. Naši su se gosti ovog kolovoza zadržavali u Splitu u prosjeku tri i pol dana i, prema svim podacima, smještajni kapaciteti bili su odlično popunjeni, s najvišim cijenama na razini godine, pa će i financijski rezultati turističkog sektora biti bolji nego lani. Kada se analiziraju podaci turističkog prometa Splita od siječnja do kraja kolovoza, Split bilježi izvanredne rezultate, i to sa 714.265 dolazaka gostiju i 2.151.724 milijuna noćenja. Time je Split u dosadašnjih osam turističkih mjeseci zabilježio rast dolazaka od osam posto ili, prevedeno u brojke, posjetilo ga je 60.000 gostiju više nego lani. Ovi trendovi u skladu su s planovima i potvrđuju uspješnost marketinških aktivnosti na ciljanim tržištima, koje je proveo sustav turističkih zajednica.

Odakle najviše gostiju dolazi u Split?

Najbrojniji gosti Splita u kolovozu bili su stanovnici Velike Britanije, kojih je bilo oko 21.000, dok su na drugome mjestu po brojnosti Francuzi s 20.600 dolazaka, a slijede Talijani kojih je stiglo 14.965. Na četvrtom su mjestu po brojnosti u kolovozu u Splitu gosti iz Njemačke, slijede gosti iz SAD-a, Španjolci, gosti iz Australije... Najveći rast dolazaka u kolovozu zabilježili su Irci kojih je bilo 3.300, odnosno čak 61 posto više nego lani te gosti iz Republike Koreje kojih je bilo 3.700, a što je rast od 39 posto u dolascima. Rekordni posjet Splitu ove godine u kolovozu bilježili su, uz inozemne, i domaći gosti kojih je bilo više od 7.000, odnosno 16 posto više nego lani. Apsolutno prvo mjesto u dosadašnjih osam mjeseci ove godine po brojnosti gostiju drže građani SAD-a kojih je u Split stiglo 75.000, odmah iza njih su Britanci kojih je bilo 72.000, treći su Francuzi s oko 50.000 dolazaka i četvrti Nijemci s 42.000 dolazaka, dok su se na visoko peto mjesto po brojnosti u Splitu smjestili gosti iz Australije.

Alijana Vukšić

Imate li podatke o njihovoj potrošnji?

Nažalost, točan podatak o potrošnji u ovom trenutku nemamo; za ovakve podatke potrebna je detaljna analiza i istraživanje, a koje ove godine Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Institutom za turizam, prvi put u povijesti provode na području cijele Hrvatske. Naravno, riječ je o istraživanju Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS Hrvatska 2019. Ovim istraživanjem dobit ćemo uvid u profil, zadovoljstvo i potrošnju turista i jako dobru osnovu za daljnje upravljanje turizmom na nacionalnoj razini, ali i razini regije i destinacije.

Koliki je rast u pred i posezoni?

U prvih šest mjeseci Split je posjetilo 325.456 gostiju, što je 11 posto više nego lani, a ostvareno je 848.235 noćenja, što je za 14 posto bolji rezultat od prošlogodišnjeg. Tako se Split, prema podacima sustava eVisitor, našao u samom vrhu Hrvatske po rastu turističkog prometa u ovogodišnjoj predsezoni. Posebno je vrijedno istaknuti da su Split za mjesto svojega zimskog i proljetnog odmora najčešće u ovoj godini birali građani SAD-a kojih je došlo 17 posto više, na drugom su mjestu Britanci kojih je bilo sedam posto više, slijede Nijemci kojih je također sedam posto više, Francuzi, Australci, Kanađani i drugi. Kineza je ove godine u Split u prvih šest mjeseci stiglo čak 53 posto više nego lani.

Kakav rast ima Split u posljednjih pet godina?

U posljednjih pet godina turistički promet u Splitu kontinuirano raste po godišnjoj stopi između 20 i 30 posto. Podatak je to koji potvrđuje da su svi napori i kontinuirani rad turističkih djelatnika iz godine u godinu sve prepoznatiji.

Kakav je značaj festivala Ultra u svemu ovome?

Ultra Europe music festival ostavio je najveći utisak ne samo na turiste nego i na lokalno stanovništvo. Festival je plasirao Split među svjetske prijestolnice elektronske glazbe i dobre zabave. Ultra Europe velika je manifestacija koja je dala dodatnu vrijednost postojećoj turističkoj ponudi Splita, ali i Hrvatske, i dovela novi profil gostiju. Fotografije mladih ljudi na prepunoj poljudskoj ljepotici obišle su cijeli svijet i Split je dobio promociju koju bismo standardnim oglašavanjem teško mogli postići. Festival ima, uz marketinšku vrijednost, i značajan ekonomski učinak koji se multiplicirao na cijelo gospodarstvo. Značaj je Ultre u promociji Splita velik, ali tu je niz drugih čimbenika koji su utjecali na turistički uspjeh Splita.

Koje probleme vidite u perspektivi splitskog turizma?

Institut za turizam prošle godine izradio je Studiju prihvatnih kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije, a prema kojoj komunalna i prometna infrastruktura u sadašnjem stanju ne podržavaju značajnije povećanje broja turista u vrhu sezone. Iako je opterećenost prostora izgradnjom vrlo visoka, stanje opterećenosti ublažava zaštićeni prostor park-šume Marjan, tako da su pokazatelji, s obzirom na to da se radi o velikom gradu, donekle povoljni.

Koliko turizam može rasti i kakav je odnos domaćeg stanovništva prema turistima?

Lokalno stanovništvo bi većinom zadržalo na postojećoj razini ili povećalo broj turista u sezoni, ali je istodobno indeks iritacije lokalnog stanovništva turistima visok, a ima i dosta negativnih iskustava stanovnika tijekom ljetne sezone, i to je ono na čemu moramo svi zajedno raditi kako bismo turizam razvijali održivo i na dobrobit grada i lokalnog stanovništva.

Koliki su ti nosivi kapaciteti Splita, kako ublažiti pritiske u vrhuncu sezone?

Procjenjuje se da ukupan broj noćenja u komercijalnom smještaju, u postojećem stanju, ne bi trebao premašiti 670.000 u jednome mjesecu. Grad Split bi, s obzirom na svoju veličinu, posebice u usporedbi s Dubrovnikom, mogao povećati broj turista u sezoni u budućem razdoblju za oko 30 posto, ali uz prethodno rješavanje ključnih infrastrukturnih problema. To za komunalnu infrastrukturu znači izgradnju velikih javnih garaža u središtu grada, stvaranje sadržaja namijenjenih turistima izvan prostora Dioklecijanove palače, uključujući i Žnjan i Marjan te reguliranje istodobnog boravka velikih brodova na međunarodnim kružnim putovanjima. U skladu s time je i projekt u kojem smo partneri Javnoj ustanovi za upravljanje park-šumom Marjan i Gradu Splitu, a koji je financiran sredstvima Europske unije 'Marjan 2020. - brdo prošlosti, oaza budućnosti'. Ovim projektom Marjan će dobiti nove sadržaje za posjetitelje i samim time rasteretit ćemo gradsku jezgru. Dugoročno bi, prema Studiji, valjalo razmisliti i o izmještanju ključnih prometnih objekata iz područja Gradske luke, u prvom redu trajektne luke i autobusnoga kolodvora. Upravo je na tom tragu Grad Split i donio novu prometnu regulaciju koja će u potpunosti zaživjeti 2020. godine. Komunalna i prometna infrastruktura u sadašnjem stanju mogu podržati rast broja turista izvan sezone, najviše do granice postojećeg stanja u sezoni, stoga i veliki dio promotivnih aktivnosti usmjeravamo na razdoblje pred i posezone.

Koliko Split ima smještajnih jedinica i kakva je struktura smještaja?

U Splitu ove godine na tržište je stavljeno ukupno 34.712 kreveta. Sastoje se od hotelskog i privatnog smještaja, kampova te ostalih vrsta smještaja. U hotelskom sektoru raspolažemo s 3.767 kreveta, dok prevladaju objekti u domaćinstvu s 24.794 kreveta.

Možete li komentirati rast objekata u tzv. privatnom, odnosno obiteljskom smještaju?

Uključenost lokalne zajednice u turistički razvoj Splita privatnim smještajem važna je i nužna, no ovaj trend potrebno je regulirati. Veseli nas što su privatni iznajmljivači sve više svjesni važnosti podizanja kvalitete smještajnih objekata, ali i u pristupu i komunikaciji s gostima. Potvrda za to jest i interes privatnih iznajmljivača za tečaj engleskog jezika koji organiziramo, ali i za ostale edukacije raznih tema, poput administrativnog vođenja, marketinga, oblika udruživanja u difuzne hotele i slično. Da privatni iznajmljivači sve više rade na podizanju kvalitete, potvrđuje i podatak da je u odnosu na prethodnu godinu broj kreveta u objektima u domaćinstvu kategoriziranim s četiri zvjezdice porastao za 19 posto, a broj kreveta u objektima u domaćinstvu kategoriziranih s pet zvjezdica za 17 posto. Kvaliteta i dobar omjer vrijednosti za novac ono su što nas može i mora istaknuti od konkurencije, a toga su naši privatni iznajmljivači sve više svjesni.

Koliko ležajeva ima u hotelima? Kakva je struktura hotelskih kapaciteta?

Hotelski smještaj jednostavno je nužan za razvoj proizvoda održivih na razini cijele godine, a posebno nas veseli raznovrsnost hotelske ponude jer Split danas nudi i lječilišne hotele i hotele baštine i difuzne hotele, što dodatno povećava kvalitetu ukupne ponude. U ovoj godini otvoreno je čak 10 novih hotelskih objekata, što je najveći broj novootvorenih hotela u jednoj godini u Splitu u ovom desetljeću. Riječ je o hotelima s četiri i pet zvjezdica. Dakle, Split sada ima na raspolaganju 3.767 kreveta u hotelima, odnosno 320 hotelskih postelja više nego prošle godine.

Koliko Split opterećuje nedostak kongresnog centra, velikih sportskih rezultata klubova, velikih sportskih i sajamskih te poslovnih okupljanja? Koliki je u tome potencijal?

Dobivanjem velikog broja hotelskoga kapaciteta visoke kategorije otvaramo vrata za cjelogodišnji turizam i privlačenje velikog broja skupova i kongresa koji se održavaju izvan središnje turističke sezone. Ovom vrstom ponude privlačimo tip gostiju više platne moći i podižemo razinu kvalitete turističke usluge. Poslovnih okupljanja i kongresa sve je više i interes za Split izuzetno je velik, ponajprije zbog naše neprocjenjive kulturne i prirodne baštine koja pruža jedinstvene lokacije za održavanje gala evenata u sklopu konferencija te raznolikost izleta. Najavljenim otvaranjem hotela otvorit će se nove mogućnosti za razvoj kongresnog turizma, a uskoro Split dobiva i višenamjensku dvoranu koja će dodatno obogatiti ponudu kapaciteta za održavanje kinoprojekcija, kazališnih predstava, kulturno-glazbenih događanja, konferencija i kongresa. Dosadašnji sportski uspjesi Splićana zauvijek će biti dio kulture i identiteta Grada. Promocija Hrvatske i Splita koju su nam omogućili uspjesi naših sportaša teško je mjerljiva, ali vjerujemo da je pred nama još jako mnogo sportskih uspjeha na ponos svih građana Splita. Dobar je primjer paraolimpijac Dino Sinovčić koji je upravo osvojio zlatnu medalju na svjetskomu paraplivačkom prvenstvu u Londonu. Koristim priliku da čestitam našem Dinu i poželim još mnogo uspjeha svim našim sportašima, najboljim ambasadorima Splita i splitskog turizma.

Koje turističke proizvode namjeravate plasirati u narednom razdoblju?

Prema fokus-grupama lokalnih dionika održanih u sklopu izrade Strateškoga marketinškog plana, turistički proizvodi koje želimo razvijati ponajprije su kulturni, poslovni, eno-gastro i sportsko-rekreacijski. Upravo je u tijeku izrada Strategije brendiranja koja će dati daljnje smjernice za razvoj proizvoda i manifestacija. Jedan od glavnih ciljeva jest i disperzija turističkih sadržaja izvan užeg centra grada kako bi se rasteretila gradska jezgra i oživjele nove lokacije poput Marjana i Žnjana. To je proces koji traje, ali na njemu se intezivno radi. Također, cilj je vremenski disperzirati događanja, stoga sve više razvijamo i financiramo događanja u pred i posezoni, a prije svega u zimskom razdoblju.

Možete li reći nešto o perspektivi splitskog turizma?

Veliki su posao napravili svih akteri iz privatnog i javnog sektora te lokalno stanovništvo, a upravo o svima nama i ovisi perspektiva splitskog turizma. Rješavanje ključnih infrastrukturnih problema grada, održivi razvoj, očuvanje sigurnosti, naših prirodnih i kulturnih resursa, kvalitete života lokalnog stanovništa, a prije svega očuvanje tradicije unatoč globalizaciji veliki su izazov stavljeni pred sve nas uključene u turizam Splita.