Bar jedna kockica čokolade dnevno - dobra je za zdravlje

Njezino je ime jednostavno čokolada, nekad sredstvo plaćanja i "hrana bogova", a danas omiljena slastica. Diljem svijeta 7. srpnja dan je u kojem se slavi čokolada jer je po nekim izvorima upravo na današnji dan u 16. stoljeću prvi put stigla u Europu.

Iako je Kristofor Kolumbo po povratku sa svog putovanja u Novi svijet donio i zrna kakaa, za njihovu je popularizaciju zaslužan španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Ako je vjerovati legendi, asteški kralj Montezuma priredio je Cortésu, uvjeren da je riječ o reinkarniranom asteškom bogu Quetzalcoatlu, bogat banket na kojem se posluživao i čokoladni napitak. Cortés je potom, uvidjevši da će na njima moći dobro zaraditi, zaplijenio sve plantaže kakaa te je potom 1528. po povratku u domovinu svojim sunarodnjacima donio kakao, opremu i recepturu za spravljanje čokoladnog napitka. Španjolci u početku nisu bili ludi za gorkim napitkom, no postao je popularan nakon što su mu dodali med i šećer od trske te izbacili papar.

Prvi čokoladni proizvodi

Španjolci su više od jednog stoljeća uspješno čuvali tajnu o kakau kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no zrna su ipak 1645. godine pronašla put van Iberijskog poluotoka kao dio miraza španjolske princeze Marije Terezije. Nakon što su se kakaa domogli Englezi, i u napitak umjesto vode dodali mlijeko, čokolada je postala moderno piće diljem Europe.

Prvu tvornicu čokolade otvorio je François Louis Callier početkom 19. stoljeća u Švicarskoj, dok je Nizozemac Coenraad Van Houten zaslužan za proizvodnju čokoladnog praha zahvaljujući izumu tzv. dutching procesa, odnosno korištenju hidrauličnog pritiska. Prve prešane čokoladne table, pastile i figure nastale su u Belgiji 1840. godine. Mliječnu čokoladu prvi je napravio Švicarac Daniel Peter of Vevy 1875. godine, a Jean Neuhaus prvi je početkom 20. stoljeća u Belgiji proizveo punjene praline. 

Kraljevski dobavljač za dvor u Beču i Budimu

Prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi bila je tvornica Union, koju su 1911. godine u Zagrebu podignuli Julije König, sa znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica i Slavoljub Deutsch, s potrebnim kapitalom. Tvornica je ubrzo ponijela i laskavu titulu kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu.

Već 1920. godine proizvodio se i nougat iz kojeg se kasnije razvila slavna Bajadera. Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija proizvodnje čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona, a 1938. godine započela je proizvodnja tankih čokolada mase 15 grama, preteča današnjeg Životinjskog carstva. I danas su čokoladice Životinjskog carstva najtanje čokolade na svijetu.

Ujedinjenjem tvornica Union, Bizjak i ostalih manjih proizvođača nastaje Kraš, današnji lider na regionalnom konditorskom tržištu. Prva Kraš Bonbonnièra otvorena je 1952. godine u zagrebačkoj Ilici 15, a 1954. godine nastaje kraljica među desertima Bajadera. Krašev brend Dorina razvijen je 1996. godine objedinjavanjem svih Kraševih čokolada pod jedan zajednički naziv, a danas obuhvaća više od dvadeset primamljivih čokoladnih okusa. Danas Kraš godišnje proizvodi oko 35 tisuća tona raznovrsnih slastica.

Čokoladom protiv depresije

Inače, stručnjaci kažu kako tamna čokolada štiti srce, nekoliko kockica čokoladne dnevno smanjuje krvni tlak, sprječava stvaranje ugrušaka i smanjuje razinu kolesterola u krvi. Antioksidansi koje sadrži štite organizam od raznih bolesti te od prijevremenog starenja i stvaranja bora.

Tamna čokolada ima niski glikemijski indeks što znači da ne podiže razinu šećera u krvi, te sadrži flavonide koji poboljšavaju percipiranje inzulina i glukoze u tjelesnim stanicama. Čokolada sadrži i minerale, bakar, magnezij, kalcij i željezo samo su neki od njih!

Stručnjaci sa University Collegea London proveli su anketu u kojoj je sudjelovalo više od 13 tisuća ljudi. Usredotočili su se na utvrđivanje odnosa između konzumacije čokolade i pojave depresije. Rezultati su pokazali da su ljubitelji tamne čokolade znatno manje skloni depresiji nego oni koji je uopće ne jedu. Ispitanici koji su dva dana konzumirali tamnu, gorku čokoladu, imali su 70 posto manje znakova te bolesti.