Vili Beroš u BizCastingu: Stojimo mnogo bolje nego što sam očekivao

10. svibnja 2020.

Gost voditelja BizCastinga Vite Turšića bio je ministar zdravstva Vili Beroš. Na samom početku emisije otkriveno je porijeklo ministrova imena. Ime Vili dobio je po američkoj inačici imena svoga djeda Vicka, koji je, kao i ogroman broj radno sposobnih stanovnika srednjodalmatinskih otoka u to vrijeme, prigodu za boljim životom potražio u prekooceanskim zemljama. Tako se njegov djed Vicko prilikom dolaska u Kaliforniju morao upisati kao William.

Ministar Beroš bio je odličan učenik. Pri izboru liječničkog zanimanja najveću je ulogu odigrala njegova teta. Ona ga je, otkriva, od djetinjstva pripremala za taj poziv. Manualne vještine naslijedio je pak od oca, što je presudilo u izboru specijalizacije.

"Neurokirurgija je za mene pun pogodak jer volim brzo odlučivati i to kombinirati sa spretnošću svojih ruku. Kada bih ponovno odlučivao, opet bih izabrao zanimanje neurokirurga", otkrio je Vili Beroš.

S politikom je, kaže, druga stvar. Politiku je izabrao kao posljedicu dugogodišnjeg rada u sustavu.

"Kada dugo radite u sustavu, onda vidite i dobre i loše stvari. Prirodno je da one loše želite ispraviti. U jednom trenutku dobio sam ponudu da ispravim loše stvari - i sada sam u toj misiji. Što se tiče sprječavanja širenja zaraze koronavirusa, to za sada ide odlično, a kad je riječ o općenitim problemima zdravstvenog sustava, to ćemo tek vidjeti", otkriva Beroš.

 Vili Beroš Vili Beroš/Foto: BizCasting 

 

Metoda čekića i plesa

Kad je riječ o borbi s koronavirusom metodom čekića i plesa, Beroš smatra da u Hrvatskoj završavamo period čekića i da smo trenutno u razdoblju plesa.

"Ako se žarište pojavi na drugome mjestu, morat ćemo reagirati na tom području. To je taj ples. A ovo razdoblje borbe mnogo je zahtjevnije od prethodnog razdoblja čekića koje je iza nas", pojasnio je Beroš koji je odbacio tvrdnje da je Hrvatska imala najstrože mjere borbe s koronavirusom. Kaže da su se u prethodnom razdoblju odluke donosile promišljeno.

"Mjerilo učinka rada svih nas jest broj zaraženih i broj umrlih. I dandanas na pameti su mi slike lijesova iz Bergama. Cijelo sam se vrijeme bojao da se takvo što ne dogodi i nama. A to se realno moglo dogoditi. Naši prvi pacijenti donijeli su virus s tog područja. Znači, to je isti virus. Sve što smo radili, radili smo da nam se ne dogodi takvo što. I uspjeli smo. A što će biti kasnije, to ćemo vidjeti. U ovom trenutku stojimo mnogo bolje nego što sam očekivao", istaknuo je Vili Beroš.

Učenje iz talijanskog primjera 

Beroš je otkrio da su u Vladi RH postali svjesni opasnosti sredinom siječnja. Na to ih je, kaže, upozoravao predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić.

"Najviše sam se bojao kada sam vidio da Svjetska zdravstvena organizacija ne poduzima ništa posebno da se virus ne proširi u Europu. A kada se bolest pojavila u Italiji, bili smo potpuno svjesni da moramo odgovoriti na ugrozu i počeli smo planirati svoju obranu", otkrio je Beroš koji je, iznoseći primjere, podsjetio na početke testiranja obrane za sprječavanje širenja koronavirusa te uspostavljanja prve karantene.

"Bili smo u stalnom kontaktu s kolegama iz Italije. Mogu reći da smo upravo iz situacije u Italiji mnogo naučili. U hodu smo mijenjali strategiju obrane, učeći, između ostalog, i na njihovim primjerima. Usporedo smo pripremali zdravstvene ustanove za prijam najvećeg broja pacijenata zaraženih koronavirusom. Najprije smo mislili pripremiti sve zdravstvene ustanove za prijam težih bolesnika, a kada smo vidjeli da je zaraza ušla u talijanske bolnice, donijeli smo odluku i to učinili u sklopu bolnica u najvećim hrvatskim gradovima. Na taj smo način sačuvali najveći dio bolnica da mogu pružati usluge ostalim građanima. Imali smo ekscesa, poput ulaska virusa u neke bolničke odjele, ali smo sva žarišta, zahvaljujući brzoj reakciji epidemiologa, brzo primirili. Uspjeli smo u nakani da nam zdravstveni sustav ne bude preopterećen, što je presudno za smanjenje smrtnosti", otkrio je Beroš koji je kazao da smo sada u fazi potpune reaktivacije zdravstvenog sustava, uključujući i najveći dio kompleksa KB-a Dubrava.

Zdravstveni sustav može biti bolji

Hrvatski zdravstveni sustav je, smatra Beroš, odličan. Međutim, dodaje, može biti još bolji.

"Naš sustav temelji se na entuzijazmu liječnika, ali može biti bolje organiziran i možemo unaprijediti njegov sustav financiranja. Sve se oko nas mijenja. Mijenjaju se i bolesti, tako da se moramo prilagođavati. Sve države koje imaju i privatni i javni zdravstveni sustav svoje strategije u vezi sa zdravstvom temelje na ukupnome zdravstvenom kapacitetu. Nema države na svijetu koja je toliko bogata da si može pružiti sve zdravstvene usluge putem javnog zdravstvenog sustava. Uostalom, ova je pandemija pokazala da javni sustav mora biti temelj zdravstva", pojasnio je Beroš.

Između hrvatskog i švedskog modela borbe s koronavirusom Beroš bi uvijek izabrao hrvatski model. "U znanost iskreno vjerujem. Stoga ne mogu razumjeti nekoga tko ne vjeruje u cjepiva jer su cjepiva spasila živote milijuna ljudi i pomogla da neke smrtonosne bolesti nestanu. Ne mislim tu, naravno, na neka nova i neispitana cjepiva jer se u primjeni takvih cjepiva mora biti oprezan. Govorim o cjepivima koja su dugo u primjeni i koja su pokazala rezultate. Nema nikakve sumnje da se treba cijepiti", naglašava ministar zdravstva.

Što se tiče cjepiva protiv koronavirusa, Beroš napominje da je produkcija cjepiva složen i dugotrajan postupak.

"Vjerujem da će cjepivo protiv koronavirusa ući u primjenu mnogo brže od ostalih cjepiva. Na tome radi veliki broj laboratorija", smatra Beroš.

BizCasting Vili Beroš i mozak  Vili Beroš i Vito Turšić/Foto: BizCasting 

 

Drugi val epidemije

Glede mogućnosti drugog vala epidemije, Beroš kaže da je to pitanje svih pitanja i da na njega nema odgovora.

"Činjenica jest da se u ljetnim mjesecima smanjuju sve respiratorne infekcije. Pitanje je što će biti nakon ljeta. Nije moguće potpuno isključiti činjenicu da može doći do drugog vala. Međutim, još nemamo znanstveno utemeljeno predviđanje o ponašanju ovog virusa, stoga o tome nije moguće ni znanstveno utemeljeno govoriti. Nadam se da će ovaj virus, kao i većina respiratornih virusa, napraviti 'svoje' i otići u povijest. U ovom trenutku ključna je odgovornost svih nas. Upravo zbog odgovornosti svih nas postignuti su rezultati koje imamo. Ako se pridržavamo horizontalnih mjera, a takve su mjere riješile sve epidemije, nećemo imati većih problema. One se odnose na držanje distance i higijenu. Za izbore, nogometne utakmice i bilo koju drugu aktivnost potrebna je dobra epidemiološka situacija i epidemiološki okvir", kazao je Beroš.

U emisiji BizCasting ministar Beroš je na maketi mozga održao mali tečaj neuroanatomije.

"Mozak nam je podarila priroda i on nas čini drukčijim od drugih bića. Jedino u koordinaciji svih dijelova mozga ljudi mogu funkcionirati. Bitno je promišljati, razgovarati i informirati se. Tad većina stvari sjedne na svoje mjesto", pojasnio je Beroš.

J.Vrdoljak/P.hr