Bez poreznog rasterećenja rada nema većih plaća i konkurentnosti

11. srpnja 2019.

Situacija je alarmantna, kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović na sastanku gospodarstvenika s ministrom financija Zdravkom Marićem

Foto: HGK

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je sastanak predstavnika Ministarstva financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem i čelnika deset najjačih domaćih tvrtki iz različitih sektora, a glavna tema razgovora bio je četvrti val porezne reforme.

Smanjenje stope poreza na dohodak i povećanje, odnosno proširenje neoporezivih primitaka (smještaj, prijevoz i prehrana radnika) su bili primarni zahtjevi poduzetnika. Razgovaralo se i o prekovremenom radu, smanjenju poreza na dobit, dodatnom povećanju porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70 posto, oporezivanju dohotka ponovno zaposlenih umirovljenika i posebnom postupku oporezivanja za putničke agencije.

"HGK prema Vladi već dugi niz godina artikulira zahtjeve i probleme poduzetnika, tako da je ovo nastavak konstruktivnog dijaloga države i gospodarstva. Situacija je alarmantna, kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja. Zato je buduće porezne promjene nužno usmjeriti na rasterećenje rada od strane države", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Ministar Marić je objasnio kako je četvrti krug porezne reforme još u fazi izrade analiza. "Razgovaramo sa svima, poreznom strukom, akademskom zajednicom i naravno, gospodarstvenicima. Želimo čuti što vas muči, ali morate imati na umu da su želje jedno, a mogućnosti drugo. Namjera nam je da u danim okolnostima dodatno financijski i administrativno rasteretimo gospodarstvo", naglasio je Marić.

Od gospodarstvenika su na sastanku prisustvovali Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije, Ivanka Maričković Putrić, direktorica Sektora financija i kontrolinga u Krašu, Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, Vladimir Džaja, predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci, Josip Grilec, direktor Stražaplastike, Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, Mate Krpan, predsjednik Uprave M START i vlasnik KTC-a Ivan Katavić.

HGK sastanak MarićFoto: HGK

Rasterećenjem plaća do veće konkurentnosti

"Naši prijedlozi su da se troškovi prehrane, smještaja i prijevoza radnika tretiraju kao naknada, a ne kao primanje u naravi, što je trenutno slučaj", kazao je Kamenski, dodavši kako se to prvenstveno odnosi na strane radnike koji dolaze preko kvota, ali i na domaće ljude. Pucar se složio s tim zahtjevom i naglasio da se to treba odnositi i na izmještene radnike jer Podravka svoje radnike, ovisno o sezoni, seli unutar države.

Bago je upozorio da su plaće koje su isplaćuju ljudima u Hrvatskoj u bruto iznosu veće nego što bi bile da im se isplaćuju u Njemačkoj i da vlasnicima tvrtki izvana to naprosto nije jasno. "Priznavanje troškova korištenja automobila također smatraju vrlo visokim, žele razumno smanjenje, ovisno o kategoriji vozila. Nije im jasno ni kako funkcioniraju davanja za zdravstveno osiguranje, smatraju da bi te doprinose trebalo smanjivati, ovisno o visini plaće. Sve se svodi na to da se plaća proba rasteretiti da bude što niža u bruto iznosu. Naravno, to zavisi o mogućnosti proračuna. Samo na taj način možemo postati konkurentniji", elaborirao je Bago, dodavši da treba napraviti tablicu sa svim davanjima, usporediti je s konkurentnim državama i pokušati smanjiti zaostatak za njima.

Grilec se osvrnuo na problem prekovremenog rada, poručivši kako zaposlenicima treba dozvoliti da u dogovoru s poslodavcima rade duže i da im taj rad bude adekvatno plaćen. "Država mora dozvoliti da radnici rade duže od 200 sati mjesečno, kao što je praksa u svim država gdje se naši ljudi iseljavaju. Po današnjem hrvatskom zakonodavstvu je to neizvedivo. Također treba pomaknuti neoporezivi dio primanja prema gore jer radnici prerano ulaze u porezni razred od 25 posto, a to nije stimulativno ni za njih ni za poslodavce", pojasnio je Grilec, uz napomenu kako bi se time potaknulo ljude da izađu iz sive zone.

Dva prijedloga za sektor turizma

"Kad govorimo o turizmu pričamo i multiplikativnim efektima koje ima na sve branše. Ove godina će biti lošija nego prošle, naročito u segmentu potrošnje. Nisu dramatični brojevi, ali ozbiljno upozoravaju. Ako se to desi i dogodine to je već negativni trend. Nismo mi krivi, kao što nismo bili zaslužni ni za rast, jednostavno je takva situacija na tržištu. Čekaju nas teže godine nego ove za nama i ako želimo biti dobri partneri i puniti proračun onda moramo iznaći načine da budemo konkurentni. Biti konkurentni međunarodno je ključ", rekao je Žgomba naglasivši kako imamo oko 5 posto manje gostiju nego prošle godine.

Imam dva konkretna prijedloga: Želimo posebno oporezivanje putničkih agencija jer gubimo konkurentsku mogućnost kompletnom primjenom posebnog postupka u odnosu na tvrtke vani. Apeliram da to napravimo jer agencije dovode 70 gostiju u pred i posezoni. Tu se referiram na singl usluge gdje smo 13 posto skuplji od konkurencije. Sami sebi pucamo u nogu. Ugostitelji žele smanjenje pdv-a na 13 posto, to podržavam jer se ne radi samo o privatnim restoranima već i hotelima i brojnim drugim subjektima, ali ne podržavam način na koji to traže'' zaključio je Žgomba.

P.hr/I.B.