Upravljanje identitetom i imidžom strateško je pitanje svake države

Ovotjedni gost u BizCastingu bio je profesor i poduzetnik Božo Skoko, kojega je voditelj Vito Turšić između ostalog predstavio i kao stručnjaka za nizanje duhana. Skoko je objasnio razlike između hercegovačkog duhana i duhana proizvedenog na ostalim lokacijama. Otkrio je da mu je poznavanje tajni procesa proizvodnje i uzgoja duhana pomoglo pri dobivanju posla promocije TDR-a.

Posao na Fakultetu političkih znanosti dobio je nakon poziva tadašnjeg dekana, profesora Ivana Šibera, koji je Skoku od samog početka vidio kao asistenta na katedri za televiziju. Međutim, Skoko je zbog profesora Goluže ipak završio na Odjelu za promotivno komuniciranje, kasnije Odjelu odnosa s javnošću. To je bilo u vrijeme kada je Fakultet političkih znanosti provodio veliku reformu te je zbog toga zapošljavao čak 17 asistenata.

Znanost i poduzetništvo se nadopunjuju

Skoko se smatra jednim od pionira poduzetništva u odnosima s javnošću, struci koja ga je, kaže, stalno fascinirala. U poduzetničke vode krenuo je s Mariom Petrovićem, a smatra da je njegov posao sveučilišnog profesora komplementaran s poduzetništvom. Tu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da, zahvaljujući poduzetničkom iskustvu, studentima na temelju stvarnog iskustva može dočarati što u praksi znači posao odnosa s javnošću. Fakultet ga je, otkriva Skoko, primorao na to da prati svjetske trendove.

Agenciju Millenium promocija osnovao je zajedno s Petrovićem 1999. godine vlastitim kapitalom, a partneru je posudio njegov udjel. Prvi značajniji posao bila je organizacija eventa za jednu stranu tvrtku; za tog su klijenta izradili čak i suvenire. Nakon toga su započeli s organiziranjem koncerata. "Od 2002. godine počeli smo dobivati ozbiljnije klijente u segmentu odnosa s javnošću, da bismo već 2010. postali po prihodu vodeća  agencija za odnose s javnošću u Hrvatskoj", otkriva Božo Skoko.

Što se tiče krize izazvane koronavirusom, Skoko naglašava da ona uopće nije znatnije utjecala na poslovanje agencija za odnose s javnošću. "Možda je došlo do korekcija cijena,  odnosno postojećih ugovora, ali je činjenica da su nas klijenti u ovome kriznom razdoblju trebali više nego ikada. S druge strane, segment organizacije događanja pretrpio je znatne posljedice", pojašnjava Skoko.

Projekt brendiranja Hrvatske

Skoko je bio uključen u izradu strateškog projekta s ciljem brendiranja Hrvatske. "Strategija je u nekoj od ladica Vlade RH. Uspjeh je tog projekta činjenica da se na jednom projektu okupilo 50 različitih stručnjaka koji nemaju ni slične poglede na to kako Hrvatska treba izgledati. Ključan je dobitak to što smo došli do konsenzusa o tome. Mogu reći da je projekt na kraju jako dobro ispao. Predstavili smo ga Vladi RH i ona je sada na potezu. Pravi posao bit će tek kada se oformi neko tijelo na razini Vlade RH koje će koordinirati procesom brendiranja Hrvatske", istaknuo je Božo Skoko.

Skoko kaže da svi znaju da je Hrvatska lijepa, no da je to gotovo sve. "U svijetu jako malo znaju o našem načinu života, da imamo vrlo kvalitetne, gostoljubive i otvorene ljude, da smo inovativan narod, da je naša kultura bogata... To su naše prednosti koje nisu dovoljno valorizirane", naglasio je Božo Skoko te dodao da ako država ima dobar imidž u svijetu,  mnogo bolje privlači investitore, prodaje prozvode i posluje. "Upravljanje vlastitim identitetom i imidžom strateško je pitanje svake države", naglasio je Skoko.

Marketing i odnosi s javnošću

Skoko je u emisiji objasnio razliku između marketinga i odnosa s javnošću. "Učinak marketinga mjeri se prodajnim rezultatima nakon marketinške kampanje, dok su se odnosi  s javnošću u posljednjih desetak godina usmjerili na poslovno savjetovanje i upravljanje komuniciranjem. Osim u slučaju segmenta odnosa s medijima, odnosi s javnošću nemaju tako brze učinke kao marketing. Dugoročno, odnosi s javnošću upravljaju imidžom i reputacijom, a sve se to, naravno, odražava i na cjelokupno poslovanje tvrtke. U posljednjem desetljeću odnosi s javnošću i marketing sve se više isprepleću. Unatoč tome što su to dva razdvojena segmenta, u posljednje vrijeme moraju komunicirati gotovo svakodnevno", pojasnio je Skoko.

Odluka Vlade RH da se u jednom razdoblju zabrani korištenje usluga PR agencija, prema Skokinu mišljenju bila je nečuvena, ali je, smatra, donekle pomogla PR agencijama da postanu neovisne o državnim tvrtkama te da se okrenu prema drugim tvrtkama i inozemstvu. "U Millenium promociji u to smo se vrijeme okrenuli inozemnom tržištu i dobili neke inozemne klijente. Danas nam udio prihoda od državnih tvrtki iznosi samo pet posto. Naša je branša prilično globalizirana. Danas nema gotovo nikakve razlike u poslovanju hrvatskih i svjetskih agencija za odnose s javnošću. Da biste bili uspješni u ovom poslu, morate se educirati i stalno pratiti trendove. Međutim, nema gotovih recepata u odnosima s javnošću. Morate se prilagoditi lokalnim specifičnostima. Kod marketinga je to drukčije: globalno uspješna marketinška kampanja sigurno će biti uspješna i na lokalnom tržištu. Kod odnosa s javnošću takvo pravilo ne vrijedi", objasnio je Božo Skoko.

Kad je riječ o političkim kampanjama, Skoko je otkrio i negativna i pozitivna iskustva rada s političarima. Frustirajuće je, kaže, kada vas kandidati ne slušaju. "Od 2010. godine uglavnom ne radimo kampanje. To nam nije više izazov. U svijetu biznisa imate pravo i doslovno strateško komuniciranje, dok se u politici dosta toga radi stihijski", otkrio je Skoko.