Četiri komore traže odustajanje od izmjena graditeljskih zakona

Oko 15.000 inženjera, okupljenih u četiri strukovne komore, zatražilo je od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da iz procedure povuče prijedloge Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jer će, kako navode, imati iznimno štetne posljedice za sigurnost gradnje u Hrvatskoj. Zakoni bi uskoro trebali krenuti u drugo čitanje u Saboru, a njima se predviđa smanjenje potrebnih stručnih uvjeta za pristup profesiji ovlaštenih inženjera građenja i radova, što bi za posljedicu moglo imati smanjenje sigurnosti gradnje, uz posve izvjesno povećanje troškova, umjesto najavljenog smanjenja.

Naglašavaju kako predložene zakonske izmjene predviđaju oduzimanje stečenog statusa ovlaštenim inženjerima, a gradilišta svih budućih škola, vrtića, stambenih zgrada, cesta, mostova ili zračnih luka u zemlji moći će voditi prvostupnici inženjeri građevine koji imaju tek dvije godine radnog iskustva. Sami inženjeri ovakve izmjene smatraju ne samo nepotrebnima, već i štetnima, dok se dereguliranjem profesije voditelja građenja i radova značajno narušava dignitet graditeljske struke i njihov profesionalni status. Očekuju stoga da predstavnike strukovnih komora hitno primi premijer Plenković, kako bi ga i osobno informirali o nedostacima i nelogičnostima postojećih prijedloga zakona.

U proceduri donošenja spomenutih prijedloga zakona, predlagač, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, propustilo je, prema mišljenju ovih inženjera, valjano obrazložiti motive za izmjene zakona te je izbjegavalo dijalog i savjetovanje sa stručnom javnosti, istovremeno iznijevši cijeli niz netočnih argumenata i podataka kojima pokušava opravdati izmjene regulative. Štoviše, kažu inženjeri, predložene zakonske izmjene je uoči prvog čitanja odbio prihvatiti i matični saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, čiji su članovi istaknuli niz negativnih dalekosežnih posljedica za graditeljski sektor i samu struku, a rezultat će biti i novi nameti i opterećenja za Državni proračun.

"Iako se Ministarstvo u obrani prijedloga zakona pozivalo na institucije Europske unije, važno je znati kako one nemaju ovlasti regulirati niti deregulirati profesije u pojedinoj zemlji članici, pa tako Europska komisija od Republike Hrvatske ne zahtijeva ni deregulaciju profesije ovlaštenog voditelja građenja i radova, kao što navodi Ministarstvo. Budući da se radi o profesijama koje izravno utječu na sigurnost i zdravlje ljudi, u pitanju je zaštita nacionalnih javnih interesa o kojima odlučuju isključivo zemlje članice. Ministarstvo je propustilo obrazložiti i navesti jasno razrađene ciljeve izmjena Zakona, jer bi normativni cilj svakog zakona i njegove buduće izmjenei dopune trebao biti popravak stanja na bolje, a ne obratno. Valja podsjetiti i na to da je nedavno slično rješenje u liječničkoj profesiji dovelo do opravdane nevjerice i velikog nezadovoljstva javnosti koja propituje legitimnost odluke da liječnici bez dana stručne prakse mogu samostalno liječiti pacijente", stoji u priopćenju koje su potpisali čelnici Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

Upozoravaju i da Ministarstvo netočno navodi očekivane učinke predloženih zakonskih izmjena na korisnike državnog proračuna, što bi, kažu, samo po sebi trebalo biti dovoljno da se donošenje istih barem odgodi do utvrđivanja stvarnog stanja.