COVID-19 INFO
Kako i pod kojim uvjetima putovati u susjedstvo?
I dok mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa polako popuštaju, još postoje određena ograničenja kad je u pitanju prelazak granica. S obzirom na epidemiološku situaciju diljem svijeta, preporuka hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova još uvijek jest da se putovanja, ako je ikako moguće, odgode. No ako to ne možete, dobro je provjeriti aktualne smjernice koje pojedine države imaju kad su u pitanju mjere za prelazak njihovih granica. Hrvatski državljani od 1. lipna mogu putovati u Bosnu i Hercegovinu, a u državu ulaze s osobnom iskaznicom ili putovnicom. U BiH ukinute su mjere obavezne samoizolacije i karantene nakon ulaska u zemlju. Državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo mogu ući u državu s osobnom iskaznicom izdanom od strane nadležnog tijela, bez obzira na način ulaska u drugu državu iz koje se vraćaju. 1. lipnja prestaje važiti i Odluka o privremenom zatvaranju graničnih prijelaza u zračnom prometu za promet putnika u BiH, kojom se zabranjuje slijetanje i polijetanje iz zračnih luka radi zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti Vlada Srbije još je 28. ožujka donijela odluku da se sve mjere samoizolacije produže s 14 na 28 dana. Svim građanima Srbije, kao i strancima s boravišnom dozvolom koji su u zemlju ušli od 14. ožujka, produžuje se obvezna mjera kućne samoizolacije na 28 dana, što znači da svima koji su pri ulasku u zemlju dobili rješenje o kućnoj samoizolaciji u trajanju od dva tjedna, izolacija automatski nastavlja teći još dva tjedna. Svi granični prijelazi zatvoreni su od 20. ožujka ujutro, a od 19. ožujka zračna luka Nikola Tesla u Beogradu zatvorena je za sve međunarodne komercijalne letove. Ostaje otvorena za sve humanitarne letove i kargo promet, a zračni prostor Srbije za sve prelete. Hrvatska i Mađarska dogovorile su se o ublažavanju mjera prelaženja zajedničke granice, koje se odnose na one državljane dviju država koji imaju prebivalište u pograničnom području u dubini od 30 kilometra od granice ili su zaposleni u tvrtki sa sjedištem u tom području. Omogućava im se prelaženje granice svaki dan, odnosno kad postoji potreba za prelaskom, uz obveznu samoizolaciju u vlastitom domu po povratku. Od 31. ožujka primjenjuje se na svim cestovnim graničnim prijelazima između Hrvatske i Mađarske. Ublažavanje uvedenih zdravstvenih mjera odnosi se samo na one državljane dviju država koji imaju opravdani razlog za prelaženje granice zbog obavljanja radova koji se smatraju važnima za gospodarstvo te one koji mogu dokazati da imaju poljoprivredno zemljište na državnom području druge države radi obavljanja poljoprivrednih radova. Od 17. ožujka strani državljani ne mogu ući u Mađarsku, dok je mađarskim građanima dopušteno ući. Ograničenje se odnosi na sve granice. U Sloveniju bez ograničenja  Ako putujete u Sloveniju, važno je znati da hrvatski građani mogu bez ograničenja ulaziti u Sloveniju. Vlada Republike Slovenije ukinula je 12. svibnja odredbu o ograničavanju zračnog prometa, a restrikcije su ukinute za sve avioprijevoznike s područja država članica Europske unije, ali i trećih država. Sve putnike koji dolaze u ljubljansku zračnu luku savjetuje se da prije putovanja kontaktiraju s avioprijevoznicima. U Crnoj Gori produljena je obustava putničkoga međunarodnog prometa, osim najavljenog dolaska crnogorskih državljana. Promet robe za potrebe Crne Gore te tranzit ostaju nesmetani, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora, a uz posebne mjere odvija se i tranzit stranih pomoraca. Obvezna je 14-dnevna samoizolacija za sve crnogorske državljane i strance koji imaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i dolaze iz inozemstva. Do 1. lipnja 2020. produljuje se obustava javnog prijevoza putnika u međunarodnome cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, osim neredovitog čarterskog prijevoza, organiziranog za povratak crnogorskih državljana u Crnu Goru i stranih državljana u domicilnu državu, uz suglasnost Nacionalnoga koordinacijskog tijela za zarazne bolesti.
COVID-19 INFO
Izdane upute za rad ugostiteljskih objekata, moći će se raditi i unutra
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za rad ugostiteljskih objekata, koje se trebaju primjenjivati od 11. svibnja. Iako je prvotno bilo planirano kako će u trećoj fazi popuštanja raditi samo vanjske terase, od toga se odustalo. Tako je radi sprječavanja širenja infekcije tijekom boravka u ugostiteljskim objektima s terasama i bez njih te u ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima potrebno osigurati fizički razmak među posjetiteljima te između posjetitelja i zaposlenika. Organizacija rada i ograničenje broja gostiju Ugostiteljskim je objektima omogućeno radno vrijeme od 6 do 23 sata. U objektima se stolovi do dolaska gostiju drže praznima, a pribor se servira kada gosti sjednu. Preporučuje se jelovnike istaknuti na ulazu ili drugom vidljivome mjestu na odgovarajući način, u plastificiranom obliku, odnosno ukloniti klasične oblike jelovnika, a posjetiteljima dati usmenu preporuku za hranu i piće. Ograničenje broja posjetitelja može se postići tako da se na raspolaganje stavi onaj broj stolova koji je moguće postaviti tako da su stolovi međusobno udaljeni 1,5 metara. Sljedeći posjetitelj ili skupina posjetitelja može ući tek kad prethodna skupina posjetitelja napusti prostor objekta. Fizički razmak među pojedinim grupama posjetitelja mora biti najmanje 1,5 metara. Stolovi trebaju biti raspoređeni tako da se održi fizički razmak od 1,5 metara među stolovima, odnosno među različitim skupinama gostiju. Za stolovima mogu sjediti organizirane skupine gostiju pri čemu među skupinama gostiju u objektu razmak mora biti najmanje 1,5 m. Primjerice, članovi jedne obitelji sjede udaljeni 1,5 metara od druge skupine gostiju, čak i ako se radi o dugačkim stolovima koji su namijenjeni za sjedenje više osoba. Posluživanje hrane i pića Posjetitelji u ugostiteljskom objektu mogu naručiti obrok ili napitak koji će uzeti sa sobom i konzumirati na terasi, odnosno na otvorenome. Prilikom naručivanja mora se poštovati fizički razmak od najmanje 1,5 metara među kupcima koji čekaju u redu. Nije dopušteno zadržavanje za šankom. Moguće je i posluživanje stajaćih gostiju ako se drže fizičkog razmaka, bez visokih stolova, uz konzumaciju iz ruke. Jedan zaposlenik poslužuje goste na vanjskom dijelu objekta i on može posluživati unaprijed točno određeni broj stolova, kako bi se što više smanjilo miješanje zaposlenika i gostiju. Između naplaćivanja usluge i posluživanja pojedinih posjetitelja zaposlenik objekta mora dezinficirati ruke, stoji u preporukama HZJZ-a. U ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima i ostalima koji imaju buffet preporučuje se da posjetitelji održavaju fizički razmak od 1,5 metara tijekom boravka, a naročito tijekom posluživanja obroka na buffet način, osim ako se radi o članovima iste obitelji kada to nije potrebno. Preporučuje se da buffet način posluživanja bude proveden tako da postoji pregrada između gostiju i hrane te da jedan zaposlenik poslužuje gostima hranu prema njihovu odabiru. Ostale mjere fizičke udaljenosti u vezi s obiteljskim ili drugim grupama posjetitelja koje u skupini koriste usluge objekta vrijede kao i za sve druge ugostiteljske objekte. Zaštita zdravlja posjetitelja i osoblja Svim zaposlenicima treba stalno biti na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo kojim će periodički dezinficirati ruke. Ako je moguće, preporučuje se osigurati razmak od minimalno 1,5 metara između poslužitelja ili blagajnika i kupca prilikom izdavanja, ali i plaćanja robe, odnosno ako je moguće, ugraditi zaštitnu pregradu na mjestu posluživanja i na blagajni, koja će fizički odvojiti blagajnika od kupca. Treba poticati beskontaktno plaćanje bankovnim karticama. Ugostitelji se trebaju pridržavati najviših higijenskih standarda i prati ruke toplom vodom i sapunom što je češće moguće, uz korištenje dezinficijensa za ruke, a svakako prije posluživanja gostiju za svakim novim stolom. Prilagođeno epidemiološkoj situaciji trenutno se preporučuje da klimatizacijski uređaji budu izvan uporabe te da se prostor prozračuje provjetravanjem. Nakon odlaska svake skupine gostiju stol, stolice i druge površine koje su gosti dodirivali potrebno je prebrisati dezinficijensom, odnosno ukloniti stolnjake, čak i ako nisu vidno zaprljani. Zabranjuje se posluživanje grickalica u zdjelicama po stolovima, na stolovima se ne ostavljaju posudice za sol, papar, ulje, ocat ili druge začine već se donose nove, prethodno oprane ili dezinficirane posudice za svaku skupinu novih gostiju. Čišćenje i dezinfekcija prostora Na ulazu u objekt posjetiteljima treba biti osiguran dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuta obavijest o obvezi dezinfekcije ruku pri ulasku. Također, na ulazu treba biti jasno istaknuta obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno 1,5 metara između posjetitelja te između posjetitelja i osoblja. Kvake i rukohvate na vratima, površine rukohvata i rubove vrata na hladnjacima te ostale površine za koje se uoči da ih kupci često dodiruju trebaju se kontinuirano brisati dezinficijensom na bazi alkohola ili nekim drugim sredstvom s deklariranim virucidnim djelovanjem prema uputama proizvođača.  
COVID-19 INFO
Od 18. svibnja redovan javni prijevoz u linijskom pomorskom prometu
Nacionalni stožer civilne zaštite odlučio je od 18. svibnja ukinuti mjere ograničenja za javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu, čime će se omogućiti uspostavljanje redovnog voznog reda. Voditelj Stožera Davor Božinović rekao je kako s s tim u vezi stavljene izvan snage odluke o izvanrednoj brzobrodskoj liniji Oilib-Silba-Premuda-Zadar, koja je bila uvedena zbog opskrbe otoka, te izvanredna teretna linija Zadar-Ancona. Naplata parkinga u Zagrebu  U  Zagrebu će od ponedjeljka, 18. svibnja, početi redovita naplata parkiranja uz mogućnost besplatnog parkiranja na javnim parkiralištima za građane koji imaju prebivalište na području Gornjeg i Donjeg grada, čiji su objekti oštećeni u potresu, priopćio je Zagrebparking. Korisnici koji žele ostvariti pravo besplatnog parkiranja trebaju ishoditi potvrdu od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet da su njihovi stambeni objekti oštećeni u potresu te ispuniti Zahtjev za besplatno parkiranje na javnim parkiralištima. Ako zadovoljavaju uvjete, izradit će im se i parkirališna karta za javna parkirališta s maksimalnim rokom važenja tri mjeseca od datuma izdavanja za korisnike čija je nekretnina s oznakom "neuporabljivo", odnosno s rokom važenja mjesec dana od datuma izdavanja za korisnike čija je nekretnina s oznakom "privremeno neuporabljivo". Korisnici mogu dobiti besplatnu parkirališnu kartu za parkiranje u javnoj garaži ili za parkiranje na javnom parkiralištu, za samo jedno vozilo po stambenoj jedinici, priopćio je Zagrebparking.
COVID-19 INFO
Finin COVID score ocjenjuje ugroženost poslovanja tvrtki koje traže pomoć
Financijska agencija je izradila COVID score - scoring sustav za ocjenu ugroženosti poslovnih subjekata uzrokovanih epidemijom koronavirusa, a radi bolje transparentnosti i praćenja učinaka mjera Vlade koje su namijenjene poduzetnicima, izvijestili su iz Fine.  "COVID score kroz svoju jedinstvenu metodologiju ocjene ugroženosti, koja je jednaka za sve poslovne subjekte koji su se prijavili za mjere Vlade RH putem portala gospodarskemjere.fina.hr, osigurava objektivnost i transparentnost prilikom ocjenjivanja ugroženosti poslovanja", ističu iz Fine u priopćenju. Kako bi se poduzetnicima pojednostavnio proces dokazivanja ugroženosti te smanjio trošak i uštedjelo vrijeme, poduzetnik koji je prijavio poslovni subjekt za mjere Vlade ne treba dodatno dostavljati dokumentaciju već se podaci uzimaju iz provjerenih službenih baza/izvora na temelju podataka koje je sam poduzetnik u uobičajenim procesima već jednom predao drugim državnim institucijama poput Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje  ili Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, objašnjavaju iz Fine. Napominju pritom da COVID score nije jedini kriterij za odobrenje mjera kod banaka, već će ga banka uzeti u obzir kao jedan od pokazatelja poslovanja kod odluke o dodjeli mjera. Metodologija za COVID score će se prema potrebama kalibrirati, odnosno prilagođavati prema novonastalim uvjetima, ističu iz Fine. Devet elemenata rizika Fina je na svojim internet stranicama objavila i detalje metodologije za COVID score, pri čemu uz ostalo navodi da scoring sustav ocjenjuje devet elemenata rizika koji mogu utjecati na likvidnost poduzetnika, a prvi je vrsta poslovnog subjekta.   Drugi je score pretežite djelatnosti, pri čemu iz Fine objašnjavaju da je za svaku djelatnost napravljena procjena ugroženosti poslovanja prema razredu Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Najviši stupanj pritom je dodijeljen je djelatnostima koje su najviše pogođene posljedicama COVID-a, poput turističkih i ugostiteljskih djelatnosti i prijevoza (kod kojih se može očekivati najveći pad poslovnih prihoda, viši od 90 posto), dok se manji utjecaj na pad prihoda može očekivati u dijelu prerađivačke industrije, dijelu trgovine i pojedinim uslužnim i obrazovnim djelatnostima koje mogu funkcionirati i na daljinu. Djelatnosti kod kojih je utjecaj COVID-a zanemariv ne dobivaju score prema djelatnosti, dok pojedine grane djelatnosti mogu ostvariti i dodatne prihode (čime ostvaruju negativne bodove), primjerice kurirske službe i internetske trgovine, objašnjavaju iz Fine. Treći je element Fina rejting, pri čemu prioritet imaju poduzetnici čiji je kreditni rizik niži, prema procjeni za kreditni rejting Fine. Do daljnjega zadnji dostupni podaci o kreditnom rejtingu su temeljeni na financijskim izvješćima za 2018. te zadnje dostupnim informacijama o blokadama.  Blokirani subjekti su četvrti element rizika koji se ocjenjuje, pri čemu se isključuju oni koji su u blokadi duljoj od 15 dana bili tijekom prošle godine, subjekti blokirani dulje od 15 dana od početka 2020. pa do početka primjene mjera imaju niži prioritet, a blokirani nakon početka mjera za suzbijanje epidemije ostvaruju viši prioritet. Među elementima koji utječu na COVID score su i smanjenje broja zaposlenih, očekivani pad poslovnih prihoda u odnosu na ista lanjska razdoblja, projekcija likvidnosti (uz očekivana smanjenja zbog COVID-a).  Osma i deveta točka - poduzetnici na listi neisplatitelja plaća odnosno listi neplaćanja poreza u prošloj godini - mogu biti eliminirajuće.  Ukupni score može doseći maksimalno 700 bodova, a minimalno minus 100 (što je i eliminirajući kriterij). Ukupna ocjena određuje kategoriju Ovisno o ukupnoj ocjeni poduzetnik se na COVID score skali može naći u jednoj od šest kategorija - negativno (manje od sto bodova - ne zadovoljava kriterije ili likvidnost nije ugrožena); poželjna (0 do 299 bodova - problemi s likvidnošću, ali povišen rizik u odobravanju zahtjeva); potrebno (300 do 394 boda - problemi s likvidnošću, ali srednji rizik u odobravanju zahtjeva); neophodno (395 do 449 bodova - problemi s likvidnošću, poslovanje ugroženo koronavirusom); kritično (450 do 574 boda - problemi s likvidnošću, poslovanje značajno ugroženo koronavirusom); vitalno (575 do 700 bodova - problemi s likvidnošću, nastavak poslovanja upitan zbog visokog utjecaja koronavirusa).  Iz Fine napominju i kako se COVID score izračunava na dva načina - uključujući negativne informacije (točke 8. i 9. - neisplatitelji plaća ili neplatitelji poreza - koji su i eliminirajući kriteriji) i bez njihova uključivanja.  Izračunati "COVID score" dostavlja se kreditnim institucijama, HBOR-u ili HAMAG-BICRO-u u obliku dvije zasebne vrijednosti, s uključujućim negativnim informacijama (eliminirajući kriteriji iz točki 8. i 9.) i bez njihova uključivanja te navedene institucije mogu same izabrati da li će eliminirajući kriterij uzeti u obzir u procesu odobravanja mjera, s obzirom na cjelokupnu sliku likvidnosti subjekta koji je vidljiv iz COVID score-a, objašnjavaju iz Fine.
COVID-19 INFO
Trgovci se moraju pridržavati strogih pravila zaštite
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je preporuke za sprječavanje infekcije u trgovinama koje započinju s radom u okviru postupnog ublažavanja restrikcija vezanih za koronavirus. Preporuke HZJZ-a ograničavaju broj kupaca koji istovremeno borave u trgovini na 15 kupaca na 100 metara četvornih neto. Točnije, maksimalni broj kupaca koji mogu istovremeno boraviti u trgovini ovisi o neto površini trgovine (površina koja je predviđena za kretanje kupaca, tj. bruto površina umanjena za površinu koju zauzimaju izlošci, police, blagajna, hladnjaci i ostala oprema trgovine). Najveći broj kupaca koji može istovremeno boraviti u trgovini je neto površina u četvornim metrima podijeljena sa sedam. Ako je teško odrediti neto površinu, može se najveći broj kupaca koji istovremeno smiju biti u trgovini izračunati da se bruto površina podijeli s 10. Nakon što u trgovinu uđe maksimalno dozvoljen broj kupaca, daljnji ulasci su mogući tek kad netko od kupaca izađe, tj. na jednog koji izađe, jedan može ući. "Otvaranje svih trgovina i produženje radnog vremena pomoći će normalizaciji situacije u sektoru, ali i u cijelom gospodarstvu. Iznimno je važno pridržavati se pravila za zaštitu zdravlja, održavati fizički razmak među kupcima i radnicima, urediti rad u smjenama i paziti na dezinfekciju", istaknula je Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Tomislava Ravlić Preporučuje se ne isprobavati odjeću Posebna pravila vrijede za trgovine tekstila u kojima se preporučuje prodaja bez isprobavanja odjevnih predmeta. Ako je nužno isprobati odjevne predmete, nekupljena roba mora se spremiti na pet dana u za to predviđeni prostor prije ponovnog stavljanja u prodaju. Isto vrijedi i za odjevne predmete iz povrata. Ograničen je i broj košarica i kolica u trgovinama prema maksimalnom broju kupaca koji mogu istovremeno biti u trgovini te da se ulazak uvjetuje preuzimanjem slobodne košarice ili kolica. Smjenski rad, mjerenje temperature i nošenje maski Za osoblje koje dolazi u kontakt licem u lice s kupcima moraju se osigurati zaštitne maske i fizička distanca, to se odnosi na blagajnike, poslužitelje, osoblje koje objašnjava karakteristike proizvoda i slično. Ako je moguće, preporuča se ugradnja zaštitnih pregrada na blagajnama i potiče se beskontaktno plaćanje. HZJZ također preporuča smjenski rad i to na način da između prve i druge smjene bude barem sat vremena razmaka koji će se iskoristiti za čišćenje i dezinfekciju površina tijekom rutinskog čišćenja. Zahtijevaju temeljno dezinficiranje prostora, kao i kontroliranje zdravstvenog stanja osoblja mjerenjem temperature prije posla.