Jesu li mega trendovi pozitivna ili negativna pojava?

Repetitio mater studiorum est ili ponavljanje je majka znanja rekli bi stari Rimljani, a poznato je kako se i povijest nekada ponavlja. Naime 1980-ih se odvijala globalizacija, danas digitalizacija. Oba mega trenda usadila su kolektivni strah, natjeravši ljude da zaborave koliko je pozitivni aspekt nadmašio onaj negativan unatoč svim potencijalnim prijetnjama. Dekanica poslovnog beškog sveučilišta WU Executive Academy Barbara Stöttinger, objašnjava zašto su strahovi vezani za ta dva mega trenda u potpunosti razumljivi, ali sasvim kontraproduktivni.

Profesor ekonomije sa Sveučilišta Harvard Theodor Levitt objavio je čalnak 1983. godine, gdje se držao mišljenja da dok su multinacionalne kompanije trebale investirati dosta novca i resurse u prilagodbu svojih proizvoda lokalnim tržištima u različitim zemljama, globalne su kompanije slijedile obećavajuću strategiju, jednostavno su, na globalnoj razini ponudili iste proizvode koje su svi željeli. Zanimljivo je kako je ovaj članak poticao strahove, stvarajući turobnu sliku globalizacije u nastajanju, za koju se tvrdilo da ima moć potpuno uništiti lokalna poslovanja, uznemiriti tržište i ugroziti ekonomije.

"U to vrijeme, svi su smatrali kako će globalizacija postati nešto strašno i da će samo veliki brendovi i korporativne grupe preživjeti", prisjetila se Barbara Stöttinger te istaknula kako je kolektivni strah bio primjetan koliko i danas kada je u pitanju digitalizacija.

Barbara Stöttinger 

"Globalizacija ili digitalizacija nisu pitanje vjere. Stvorili su ih ljudi i oni ih mogu oblikovati. Strahovi globalizacije opravdani su u ograničenom kontekstu. U današnje vrijeme, nacionalne ekonomije međusobno su ovisne kao rezultat intenzivne trgovinske razmjene i političkih odluka, kao što su planovi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za nametanje tarifa europskim automobilima. Takve odluke zaista mogu imati ozbiljne posljedice. Istina je također da je financijska kriza, a posebice bankrot tvrtke Lehman u SAD-u 2008. imala globalni utjecaj. Međutim, u finalnoj analizi, niti je globalizacija niti digitalizacija u svojoj biti loša", kaže Barbara Stöttinger.

Prednosti nadvladavaju nedostatke

Globalizacija nije novi fenomen, započela je prije mnogo stoljeća početkom međunarodne trgovine nakon otkrića Novog svijeta. U rimsko doba, istočnjački začini i svila dolazili su na zapad iz Azije i Orijenta. Započevši krajem 15. stoljeća, konkvistadori su donijeli bolesti u Novi svijet, a srebro i zlato u Europu. Trgovina je oduvijek bila pokretač tržišta. Zahvaljujući globalizaciji možemo vidjeti kako je diljem svijeta u posljednjih 30 godina smanjeno siromaštvo. Više ljudi ima priliku za edukaciju te je omogućen ekonomski rast. Isto tako, vrlo vjerojatno bilo bi više velikih ratova da zemlje nisu međusobno ekonomski isprepletene.

Postoje dokazi koji sugeriraju da je digitalizacija također od koristi za društvo u cjelini. Prema zakladi Bertelsmann Foundation, kompanije sada imaju daleko manje komunikacijske i transportne troškove. Isto tako, digitalizacija je pomogla potaknuti ekonomski rast.

"Naslovi poput ‘ Jedan od četiri posla je ugrožen’ svjedoče samo o polovici istine. Nemili rutinirani poslovi postaju automatizirani, a isto vrijedi i za visoko kvalificirane poslove", kaže i Barbara Stöttinger, te dodaje kako će mnoge nove karijere nastati, a kao na primjer ističe da će profesija sa svijetlom budućnosti postati znanstvenik za podatke odnosno data scientist.

Svaki potez daje povod za protupotez

Globalni brendovi su sveprisutni. Čini se kako sve shopping ulice svih svjetskih metropola imaju iste modne lance. Jeftini proizvodi iz Kine uskraćuju sredstva malim regionalnim obrtnicima. To nije ništa novo, ali se naša svijest o tim činjenicama razvija te se njihalo vraća u drugom smjeru. Postoji rastuća potražnja za regionalnim, visoko kvalitetnim proizvodima, posebice u urbanim sredinama na Zapadu. Ljudi preferiraju regionalne luksuzne proizvode nasuprot globaliziranih jeftinih.

Kada je riječ o globalizaciji, postoji sličan trend koji zagovara veću osviještenost po pitanju korištenja interneta i naših digitalnih navika. Fenomen, poznat pod nazivom digitalna detoksikacija, natjerao je zaposlenike i menadžment na odmor na potpuno analogni način. Svijest je porastu, a u današnjem ubrzanom svijetu ljudi su željni usredotočiti se na trenutak i preispitati se. Ono što je važno s obzirom na fenomene za čije posljedice kažu da su toliko negativne, je držati stvari u perspektivi i na odgovarajući ih način rješavati.

Osim interneta, tu je i njegov ilegalni ekvivalent - darknet. Mjesto gdje ljudi trguju naručenim ubojstvima, oružjem i drogom.

"Nitko ne bi ozbiljno razmišljao ugasiti internet zbog ovog. Najvažnija je stvar, odmah u početku poduzeti akcije suzbijanja negativnih učinaka. To je također nešto za što svatko od nas treba dati svoj doprinos", rekla je  Barbara Stöttinger.

Globalizacija i digitalizacija su katalizatori inovacije

Posljednje terapije za liječenje od raka, roboti koji su sposobni izvoditi minimalno invazivne kirurške procedure, dronovi koji pomažu u spašavanju života, komunikacija u realnom vremenu putem pametnih telefona, AI asistenti, samo vozeći električni automobili, mobilne novčane transakcije - lista inovacija tijekom digitalizacije je beskonačna. Istraživački napredak u područjima poput medicine, ekologije, transporta ili robotike ne bi bio moguć ovakvim tempom da nije bilo komunikacijskih alata omogućenih digitalizacijom. Zahvaljujući činjenici da svi živimo u globalno umreženom svijetu, važni proizvodi i usluge dostupni su ljudima u cijelom svijetu, što se također odnosi i na zemlje u razvoju.

"Bez digitalizacije mnoge inovacije bile bi nemoguće, a bez globalizacije mnoge bi imale nedovoljan učinak", zaključuje Barbara Stöttinger.