Uvođenje digitalnog poreza treba dobro pripremiti

24. siječnja 2020.

Foto: Pixabay

Prije bilo kakve intervencije u smislu uvođenja digitalnog poreza potrebni su jasni odgovori zakonodavca koga bi se, kako i gdje zahvatilo, pri čemu cilj ne smije biti povećanje dosadašnjega poreznog opterećenja, smatraju u udruzi koja okuplja informatičko-tehnološke djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca - HUP-ICT.

Komentirajući najnovije razgovore na razini EU i OECD-a o uvođenju digitalnog poreza, u kojima je aktivno ovog tjedna sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, iz udruge HUP - ICT (Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti) napominju kako je poznato da je OECD pripremio prijedlog digitalnog poreza. Prema nama dostupnim podacima, EU preferira oporezivanje u okviru OECD-a, no najavljuje i da će u slučaju nepostizanja sporazuma na razini OECD-a uvesti svoj porez. No svaka država članica ima autonomne porezne propise koji nisu niti mogu biti ujednačeni na EU razini, prenosi zaključke udruge HUP - ICT o toj temi direktorica Jasminka Martinović.

Naglašava i da su prema HUP-ovim saznanjima porez na digitalne usluge u EU uveli Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Italija i Austrija (porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020.), a najavila ga je i Slovenija.

"Kada je riječ o Hrvatskoj, prije uvođenja novih poreznih nameta treba znati da je prema Eurostatovim podacima Hrvatska među državama s najvišom poreznom presijom, koju bi uvođenje novih nameta dodatno pogoršalo. Uvođenje novog nameta suprotno je i inicijativama Vlade o troškovnom i administrativnom rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje i investicije privatnog sektora", dodaje Jasminka Martinović.

Posebno naglašava da HUP - ICT, uz očekivanje odgovora zakonodavca na pitanja koga, kako i gdje oporezovati, smatra i da cilj prijedloga nikako ne smije biti uvođenje posebnih digitalnih poreza koji bi mogli povećati dosadašnje porezno opterećenje poslovnih subjekata koji već plaćaju porezne obveze u državi rezidentnosti.

"Smatramo i da prijedlog ne smije imati negativan 'kaskadni' financijski učinak na 'posrednike' između nadležnih tijela i poslovnih subjekata / potencijalnih obveznika te je u tom smislu potrebna izmjena definicija na razini OECD-a u vezi s pravilima za stalnu poslovnu jedinicu i atribuciju dobiti za prihvaćanje digitalnih aktivnosti", poručuje Jasminka Martinović.

Provedbena pravila moraju biti jednostavna i transparentna, kako bi ih se poslovni subjekti lako pridržavali, a porezna tijela imala nesmetan nadzor.

P.hr/Hina