Izraditi plan za osiguranje interventne proizvodnje hrane

12. ožujka 2020.

Gotovo je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica čiju je veću proizvodnju nemoguće brzo osigurati. Država treba odmah napraviti plan za one sektore gdje je moguće osigurati interventnu proizvodnju, kao što je proizvodnja jaja, pilećeg mesa i povrća, upozoravaju u Smarteru

Foto: Pixabay

Koronavirus uzrokuje sve teže ekonomske posljedice zbog čega se diljem svijeta, od Kine, SAD-a pa do EU, pripremaju paketi mjera za ublažavanje posljedica za gospodarstvo. Već sada je jasno da će novonastala situacija imati veliki utjecaj na naš turistički sektor, a ako se koronavirus bude i dalje širio, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na prehrambenu industriju i hrvatsku poljoprivredu, ali i opskrbu našeg tržišta hranom. U kojoj mjeri možemo u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja u Hrvatskoj čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem još jačih posljedica zbog ove globalne zdravstvene krize, koja sada već ima direktne posljedice i na gospodarstvo?

Poznato je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i ovisna je o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Većinu tih proizvoda ne može se proizvesti u kraćem roku, a zbog ove situacije mogla bi biti otežana i nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju. No, to nije jedini problem, upozoravaju u konzultantskoj tvrtki Smarter, specijaliziranoj za poljoprivredno-prehrambeno područje. 

Pad cijena hrane na globalnom tržištu

"Postoji i ogromna opasnost prelijevanja, odnosno dotoka viškova roba iz zemalja EU, koje su nakon ruskog embarga još od 2014. godine preusmjerile svoj izvoz prema kineskom tržištu. Kineski izvoz pao je u prva dva mjeseca ove godine za više od 17 posto, a smanjen je i uvoz na to veliko i brzorastuće tržište jer je zdravstvena kriza zbog koronavirusa izazvala velike poremećaje u svjetskim nabavnim lancima i gospodarskim aktivnostima. Procjenjuju se kako će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima. Zbog toga postoji strah da će dio roba, koju EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, u konačnici stići i na naše tržište. To može dovesti do novih poremećaja i pada konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije", navode analitičari Smartera. 

Nove okolnosti na globalnom tržištu već su primjetne jer postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. O tome svjedoči i aktualno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koje upućuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog bojazni da će epidemija zakočiti globalnu potražnju.

Ovisnost o uvozu

U Smarteru ističu da naše tržište i trgovina posebnu pažnju trebaju usmjeriti na situaciju u susjednoj Italiji, u kojoj se koronavirus najbrže širi, a koja je naš glavni trgovinski partner, pa i u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. U ukupnoj vrijednosti izvoza, 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza odlazi na tržište Italije. Možemo procijeniti da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije u 2019. godini biti oko 350 milijuna eura. Istodobno, tijekom godina znatno je narastao i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, tako da u ukupnom uvozu, odmah nakon Njemačke koja je prvi uvoznik poljoprivrednih proizvoda i hrane, slijedi Italija s udjelom od 12 posto, u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.

Hrvatska iz Italije uvozi široku paletu proizvoda - od mesa i svinjetine, piletine i govedine do tjestenine, umaka, kečapa i raznih vrsta proizvoda na bazi rajčice, svježeg voća i povrća, ali i maslinovog ulja i sireva (najviše mozzarella i grana padano). Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije, odakle uvozimo više od 60 milijuna kilograma voća, i to najviše grožđa, jabuka te bresaka, trešanja i marelica. Od povrća značajan je uvoz rajčica, paprika te raznih vrsta salata.

S druge strane, u Italiju se najviše izvozi riba, junetina i šećer. Vjerojatno najveći negativni utjecaj, ocjenjuju, mogao bi biti u trgovini, odnosno izvozu ribe. Godišnje se iz Hrvatske u Italiju izvozi više od 50 milijuna eura svježe ili zaleđene ribe. Najveći izvoznik jest Cromaris poduzeće iz sustava Adris grupe, koja je već pogođena i u turističkom segmentu svog poslovanja. Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu u godišnjoj vrijednosti od gotovo 15 milijuna eura. Proizvođači junećeg mesa udruženi u udrugu Baby Beef izvoze žive životinje i na Bliski istok, najviše u Libanon, ali izvoz u Italiju im je značajan i na tom tržištu postižu daleko bolju cijenu. Treći proizvod važan za izvoz na talijansko tržište jest šećer. Šećer je godinama bio naš najznačajniji izvozni proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju, gdje ga je završavalo i više od 10 milijuna eura. Toliko je, procjenjuju u konzultanskoj kući, bilo i izvoza šećera u Italiju u 2019. godini.

Njemačka je daleko najveći uvoznik hrane u RH, iz koje uvozimo 15 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 500 milijuna eura. Samo smo mesa, svježeg i rashlađenog, u prvih šest mjeseci 2019. godine uvezli za 50 milijuna eura.

Kako do većeg stupnja samodostatnosti?

U Smarteru ističu kako Hrvatska u stvaranju svoje prehrambene strategije treba težiti postizanju što većeg stupnja samodostatnosti. "Zbog sigurnosnih razloga važno je da budemo sposobni proizvesti hranu za svoje građane jer za to imamo sve preduvjete. Često iz Ministarstva poljoprivrede, i od sadašnjih i od bivših dužnosnika, dolaze poruke kako samodostatnost nije nikakav prioritet i da smo na zajedničkom tržištu Unije dobro zaštićeni te da je sigurnost tržišta hrane, u količini i kvaliteti, u potpunosti osigurana.

Nažalost, Hrvatska se na najgori mogući način suočava s mogućim utjecajima koje ovakva prijeteća pandemija može imati ako uzme veliki zamah u širenju po Europi. Gotovo je sigurno da može doći do nestašice pojedinih namirnica čiju je veću proizvodnju nemoguće brzo osigurati. To je pitanje koje se ovih dana vrti u medijima i stručnoj javnosti, ali naša politika tome ne pridaje dovoljno važnosti", navode u ovoj konzultantskoj kući.

"Smatramo da bi država trebala odmah napraviti plan za one sektore gdje je moguće osigurati interventnu proizvodnju, kao što je proizvodnja jaja, pilećeg mesa i povrća, kod koje možemo brzo postići proizvodne rezultate. Brže rezultate moguće je osigurati i u proizvodnji svinjskog mesa, ali za to je ipak potrebno više vremena i znatna sredstva", kažu analitičari Smartera zaključujući da bi iz ove krize svi trebali izvući pouke i zadati si strateški cilj zaokreta hrvatske poljoprivrede u smjeru proizvodnje hrane za svoje potrebe i osiguranje samodostatnosti.

Mjere i prijedlozi Smartera:

  • omogućiti otvaranje posebnih kreditnih linija za likvidnost
  • olakšati davanje kreditnih programa za obrtni kapital (HBOR, stimulacija poslovnim bankama)
  • ispitati mogućnost stimuliranja domaće proizvodnje roba koje bi mogle nedostajati
  • osigurati u nabavnom lancu dovoljnu količinu prehrambenih proizvoda za opskrbu stanovništva
  • suspendirati Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i kažnjavanje po njemu u lancu opskrbe hranom dok traje opasnost od širenja zaraze
  • odrediti da se svježi prehrambeni proizvodi nabavljaju iz radijusa od 100 km, u skladu s dostupnim količinama.
P.hr/I.B.