Iduća godina ne bi smjela biti godina neiskorištenih prilika

9. prosinca 2019.

Foto: HGK

Hrvatska je prepoznata kao društvo i igrači s globalne scene prate ono što se događa u gospodarstvu u Hrvatskoj, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore na predstavljanju posebnog izdanja magazina The Economist: Svijet u 2020. i konferenciji s tom temom.

“Imamo veliki potencijal, no da bismo to ostvarili, treba nam vrijeme. Napravili smo nekoliko dobrih koraka, no pred nama je još dug put. Treba nam promjena mentalnog sklopa. Trebamo biti poduzetnici koji se okreću globalnom tržištu i tamo moramo tražiti prostor za rast. Jednako tako, država nam ne smije biti primarni klijent. Treba nam odmak od javnog prema privatnom i inovacijama, a za to nam treba odlučnost i pozitivna agresija. Trebamo biti svjesni kako nitko neće naše gospodarstvo razviti do željenih razina osim naših poduzetnika, i to u vidu trebaju imati i vlade i institucije. Ako se odmaknemo od starih navika, samo nebo nam je granica“, ističe Burilović. Dodao je kako se to ne može ostvariti u godini dana, no iduća je godina, smatra, idealna za presudne korake. “Vjerujem kako 2020. godina neće biti godina neiskorištenih prilika“, zaključio je Burilović.

„Ova godina bila je puna važnih globalnih događanja: bilježimo krize diljem svijeta, svjedočili smo vidljivim posljedicama klimatskih promjena, došlo je i do nove trke u naoružanju, a pratili smo i tehnološki uzlet Kine“, kaže predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković. “Migracije i trgovinski ratovi, nastavak Brexita, politička fragmentacija u Europskom parlamentu i parlamentima zemalja EU te rast populizma obilježit će i iduću godinu. Najznačajniji globalni događaji bit će Brexit i američki predsjednički izbori, a gospodarski izazovi su predvidljivo usporavanje rasta na globalnoj razini i stagnacija na tri posto kojoj će se prilagoditi i Hrvatska. Prema našim procjenama, rast ćemo brže od europskog prosjeka. Za nas je značajno i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, čime ćemo postati vidljivi predstavljajući važne teme na pet konferencija u pet hrvatskih gradova“, najavio je Plenković.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, ističe kako ekonomisti nisu uvijek jako dobri prognozeri, no konsenzus jest da iduća godina neće biti onako loša kao što su mnogi najavljivali. „Špekuliralo se da bi i glavne ekonomije Europe i SAD-a mogle biti u recesiji, a sada takvi strahovi nisu prisutni. Usporavanje rasta vjerojatno je u odnosu na ovu godinu, uz naglašene negativne rizike, posebice u neizvjesnosti u trgovinskim odnosima. Rizici su političke prirode, a manje ekonomske. Politika najviše utječe na rizike i utjecaje, a koliko su izgledni ti rizici, bolje znaju političari nego mi ekonomisti“, kaže Vujčić. Dodao je kako Hrvatsku čekaju izazovi uvođenja eura, a s obzirom na visoku euriziranost i već postojeće zadovoljavanje kriterija, zajednička valuta mogla bi se uvesti u izuzetno kratkom roku.

Inače, u posebnom izdanju magazina The Economist: Svijet u 2020., koji se prvi put objavljuje i na hrvatskom jeziku, donose se projekcije glavnih ekonomsko-političkih tokova u idućoj godini. Robert Čoban, predsjednik Color Press Groupa, ističe kako se neka od predviđanja časopisa u prethodnim godinama nisu ostvarila, poput ishoda referenduma za Brexit i posljednjih izbora američkog predsjednika. “The Economist, koji smo doveli na tržišta Slovenije, Hrvatske, Austrije, Srbije i Sjeverne Makedonije, postao je oprezniji u svojim procjenama. Svijet sada bilježi sinhronizirano usporavanje, a izazov za društvo, ekonomije i budžete jest rast broja ljudi između 65 i 78 godina, koji je u posljednjih 70 godina udvostručen s 5,3 na 10,8 milijuna ljudi. Velik je utjecaj i rasta srednje klase u Kini koja postaje veliki potrošač i kupac, a Europu s novim Europskim parlamentom i Komisijom čekaju veliki izazovi”, ističe Čoban.

 

Krešimir Sočković