Hrvatska i dalje zaostaje, no bliže je dinamici rasta zemalja EU10

21. siječnja 2020.

Foto: Pixabay

Podaci o ostvarenom rastu BDP-a u prva tri kvartala prošle godine pokazuju da je Hrvatska u tom razdoblju rasla dinamičnije od cijele Europske unije, 3,1 posto u odnosu na 1,6 posto rasta EU, ali i dalje sporije od prosjeka zemalja EU10, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore. Prosječni rast ovih zemalja, koje se često nazivaju „zemlje usporedivih značajki“, iznosio je 3,6 posto, pri čemu se rast BDP-a kretao u rasponu od 2,4 posto u Slovačkoj do 5,1 posto u Mađarskoj, a ukupno su četiri od tih deset zemalja bilježile sporiji rast od Hrvatske. Ipak, bitno je napomenuti da se zaostajanje Hrvatske u prošloj godini znatno smanjilo. Kada se promatra razdoblje od prva tri kvartala, Hrvatska je u 2017. za prosječnim rastom zemalja EU10 zaostajala 1,1 postotni bod, u 2018. 1,3 postotna boda, a u prošloj godini samo 0,4 postotnih bodova, kažu analitičari HGK.

Potražna struktura BDP-a pokazuje da se utjecaj pojedinih kategorija potražnje na rast BDP-a u Hrvatskoj posljednjih godina ujednačio. Oporavak gospodarstva u 2015. godini pretežno se temeljio na rastu vrijednosti izvoza roba i usluga, koji je činio gotovo 70 posto rasta ukupne potražnje, da bi u narednim godinama jačao utjecaj rasta kategorija domaće potražnje, ponajprije osobne potrošnje. Tako je u prva tri kvartala prošle godine osobna potrošnja utjecala na 30 posto rasta ukupne potražnje, državna na 10 posto, bruto investicije na 24 posto, a izvoz roba i usluga na preostalih 36 posto. Kada se realne stope rasta ovih kategorija usporede s prosječnim stopama rasta istih kategorija za zemlje EU10, uz napomenu da su razlike u tim stopama po pojedinim zemljama bile znatne, pokazuje se da je Hrvatska zaostajala po zabilježenom rastu osobne potrošnje te, iznenađujuće, po ostvarenom rastu izvoza usluga. Pored toga, Hrvatska se isticala i po dinamičnijem rastu vrijednosti uvoza roba i usluga u odnosu na prosjek zemalja EU10, pri čemu su dinamičniji rast uvoza bilježile samo Litva i Rumunjska, a rast uvoza ima negativan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a u relaciji s ostvarenim rastom ukupne potražnje, zaključuju analitičari HGK.

P.hr/K.S.