Hrvatska poljoprivreda ne može prehraniti sebe, a kamoli druge

1. listopada 2019.

SMARTER

Hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti, odnosno rast će za 14 milijardi kuna, te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća SMARTER, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, a koju su iznijeli danas na predstavljanju dokumenta Prikaz stanja u poljoprivredi RH. To je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika, regionalizaciju, integratore proizvodnje, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem.

"Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za osam milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest milijardi kuna", istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek SMARTERA, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi. "Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. SMARTER ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskoga poljoprivrednog proizvoda", ističe Matijević.

Podsjetio je da Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti jest oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.

Denis MatijevićDenis Matijević

"Kada je riječ o stočarstvu, naša samodostatnost još je manja, ispod 50 posto, a u proizvodnji svinja smo tek na 35 posto samodostatnosti", istaknuo je Matijević dodajući da bi kukuruz i pšenicu, gdje proizvodimo viškove, više trebali koristiti za proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti, odnosno da bismo strukturu poljoprivredne proizvodnje mogli promijeniti tako da, primjerice, žitarice ne izvozimo nego njima hranimo svoju stoku. "Često čujemo kako hrvatska poljoprivreda može hraniti sto milijuna ljudi, a ne proizvodimo niti blizu dovoljno za sebe", kaže Matijević.

Analiza realnog stanja dva puta godišnje

Tim poljoprivrednih stručnjaka analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dva puta godišnje radi utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi.

Stanje poljoprivrede analizirano je po sektorima proizvodnje. "Iznijete procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju", objasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu. Dodao je da veliki pad bilježimo u voćarstvu, pa je u samo nekoliko godina vrijednost proizvodnje pala s 800 na 300 milijuna kuna.

Ivo GrgićIvo Grgić

Iz SMARTERA poručuju da su protekle dvije godine u suradnji s više od stotinu ljudi iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora radili i na dokumentu Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030. te da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici ima višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje RH u nesuglasju s prirodnim potencijalima RH i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.

Inače, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna. U razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.

Matijević je istaknuo da se poljoprivredna proizvodnja u prosjeku godišnje smanjuje za oko milijardu kuna, a za otprilike isti iznos raste uvoz. Naglasio je da je poljoprivredno-prehrambena industrija jedina ozbiljna industrija u Hrvatskoj te da je uz turizam naša najvažnija gospodarska grana.

P.hr/I.Z.