Građani u krizi povećali štednju - u godinu dana za desetak milijardi kuna

Trend rasta štednje hrvatskih građana nastavljen je i tijekom 2020. godine, koju obilježava pandemija izazvana širenjem koronavirusa i pad gospodarske aktivnosti. Depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe rast pri čemu je, prema podacima HNB-a, ukupan iznos depozita u kolovozu 2020. dosegao iznos od 214,9 milijardi kuna, što predstavlja porast od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Raspon visine depozita po stanovniku Hrvatske kreće se od 78.681 kune, koliko je u Istarskoj županiji, do 23.443 kune u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok na razini Hrvatske depoziti po stanovniku iznose 52.874 kune.

"Ako promatramo strukturu depozita kućanstava prema vrstama depozita, vidljiv je nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca, što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita. Prema posljednjim podacima za kolovoz 2020., udio oročenih depozita iznosi 40,1 posto što predstavlja pad udjela za pet postotnih bodova u odnosu na kraj 2019., dok je udio štednih depozita dosegao 32,6 posto što je rast za 3,1 postotni bod, a depozitnog novca 27,3 posto, odnosno rast za dva postotna boda. Kod oročenih depozita prevladavaju devizni depoziti koji čine 78,3 posto ukupnog iznosa, pri čemu su kunski zadržali udio od 21,7 posto koji su imali i krajem 2019.", rekao je potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher povodom Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u sjećanje na Prvi međunarodni kongres štednih institucija održan 1924. u Milanu.

Josip Zaher / Foto: HGK

Važnost štednje za crne dane 

Docentica katedre za financije Ekonomskog fakulteta Zagreb Dajana Barbić ističe kako bi za fond štednje trebalo izdvajati minimalno 10 posto svoga mjesečnog dohotka te posebno navodi štednju za crne dane.

"Štednja za crne dane jest fond sredstava koji se koristi u slučaju nastupa neplaniranih i neizvjesnih događaja koji uključuju najrazličitije situacije – od kvara perilice rublje do ekonomske krize i razdoblja nezaposlenosti. Akumulacija štednje u ovom fondu trebala bi biti dostatna minimalno za pokriće tri do šest mjeseci uobičajene razine potrošnje, a poželjno je da u fondu imamo dovoljno sredstava za pokriće 24 mjeseca uobičajene potrošnje", kaže Barbić navodeći kako bi sredstva trebala biti u visokolikvidnom obliku, poput štednje po viđenju, oročenih depozita s mogućnošću prijevremenog razročenja ili udjela u otvorenim investicijskim fondovima.

Dajana Barbić / Foto: HGK

Stoga je iznimno važno kontinuirano raditi na podizanju razine financijske pismenosti svih dobnih skupina građana, posebice djece i mladih, u vidu organizacije radionica, seminara, okruglih stolova, konferencija, publikacija te pisanja i objave edukativnih članaka u tiskanim medijima. Upravo brojne takve aktivnosti provode Ekonomski fakultet u Zagrebu te Hrvatska gospodarska komora.  

Mali prinosi posljedica obilja štednje

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je kako se u uvjetima dugotrajno niskih kamatnih stopa štediše često žale da njihov novac donosi bijedne prinose, ali da moraju znati da izostanak financijskog poticanja štednje nije puki hir središnjih banaka ni zavjera dužnika, nego posljedica obilja štednje u odnosu na potrebe za ulaganjima.

Vedran Šošić/Foto:HNB

"Iz kretanja vrijednosti financijske imovine i depozita u bankama može se zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju. Prema posljednjim raspoloživim podacima, u posljednjih su godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna, odnosno gotovo pet posto od ukupnog iznosa depozita koji su dostigli iznos od otprilike 220 milijardi kuna. Rast depozita u ovoj je godini tako nastavio višegodišnju tendenciju ubrzavanja, čemu su pridonijeli 'prisilna' štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na financijskim tržištima izazvane zdravstvenom krizom", kaže Šošić navodeći kako rast depozita nije znatnije usporila ni slabija turistička sezone jer su na njenu vrhuncu, od lipnja do kolovoza, građani položili u banke nešto više od četiri milijarde kuna, dvije milijarde kuna manje od lanjskog porasta.

Šošić stoga navodi kako epidemija i gospodarska kriza nisu znatnije utjecale ni na strukturu depozita te je udio depozita koje građani zbog iznimno niskih kamatnih stopa drže na tekućim i žiro računima nastavio postojano rasti i premašio 55 posto u ovoj godini.

Nikola Kesler / Foto: PBZ

Pomoćnik izvršnog direktora PBZ-a Nikola Kesler ističe kako kretanje depozita stanovništva bilježi kontinuirani ukupni godišnji rast i nastavak pozitivnog trenda, osobito u dijelu štednje po viđenju, dok u dijelu oročene štednje građana uz prisutno smanjenje obujma oročene štednje porast bilježi ona dugoročna, kaže Kesler istaknuvši kako je godišnjem rastu prije svega pridonio rast štednje po viđenju koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima građana.

"Posljedica je ovakvih kretanja okruženje niskih kamatnih stopa što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u transakcijske oblike depozita. U valutnoj strukturi oročenih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti. Tradicionalno, hrvatski građani, pa i klijenti PBZ-a, pretežno štede u eurima, osobito kad je riječ o oročenoj štednji, međutim i štednja građana u kunama ostvaruje znatan udio", kaže Kesler i navodi kako njihovi klijenti pokazuju velik interes i za druge oblike ulaganja, ponajprije investicijske fondove i proizvode životnog osiguranja.

Investicijski fond jedan od glavnih instrumenata dugoročne štednje

Više od 230.000 građana u Hrvatskoj sudjeluje u štednji i ulaganju u investicijskim fondovima. U Europskoj uniji oni su pak jedan od glavnih instrumenata dugoročne štednje građana te, ovisno o zemlji članici, od 40 do čak 80 posto odraslih zaposlenih građana štedi u investicijskim fondovima za mirovinu. Pandemija COVID-a 19 izazvala je jedan od najvećih poremećaja u gospodarstvima diljem svijeta, a tržišta kapitala snažno su osjetila udarac i naglo pala, što je dovelo do poremećaja likvidnosti i na dioničkim tržištima i na obvezničkim, a ni Hrvatska tu nije bila iznimka. Koordinacijom HNB-a, HANFA-e i sudionika tržišta kapitala te pravodobnom i pravilno izvedenom intervencijom HNB-a na tržištu obveznica tijekom ožujka stabilizirano je tržište RH obveznica.

"To je stabiliziralo i povjerenje ulagatelja u tržište te su umanjili odnosno prestali s otkupljivanjem udjela iz fondova. Imovina investicijskih fondova tijekom ožujka i travnja znatno je smanjena, ali uglavnom zbog izlazaka ulagatelja, a ne toliko zbog pada vrijednosti. Danas, sedam mjeseci kasnije govorimo o povratku cijena udjela fondova na razinu od početka godine", rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa te predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK, koji dodaje kako upravo navedeni primjer upućuje na potrebu dugoročnog razmišljanja prilikom štednje na tržištu kapitala, odnosno mjesečne uplate, bez paničnog postupanja pri korekcijama na tržištima.

Hrvoje Krstulović / Foto:HGK

"Izuzetno pozitivan podatak jest to da je gotovo 95 posto građana koji su kupili udjele u investicijskim fondovima nakon primanja investicijskog savjeta i tijekom najvećeg pada početkom godine i dalje ostalo ulagateljima. Zaključujemo da su ulagatelji s više razumijevanja i pravilnijim iznosom svoje imovine odlučili ulagati na tržište kapitala te ih samim time ni poremećaj na tržištima nije iznenadio niti je imao prevelik utjecaj na ukupnu imovinu", kaže Krstulović.

Treći mirovinski stup kao mogućnost nagrađivanja radnika

U 3. mirovinskom stupu u Hrvatskoj štedi oko 380 tisuća hrvatskih građana, kaže članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Eva Horvat. Navodi kako, ako se ta brojka usporedi s oko dva milijuna građana koji imaju štednju u 2. stupu, možemo primijetiti veliki prostor za daljnji razvitak takvog oblika štednje.

"Primijetili smo da ova vrsta štednje postaje sve aktualnija među štedišama, upravo zbog niza prednosti koje donosi. U uvjetima niskih kamatnih stopa na oročene depozite, prosječni prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova predstavljaju atraktivnu štednju za svakog pojedinca. Također, građani su svjesni iznosa prosječne mirovine u Hrvatskoj i imaju potrebu povećati vlastitu sigurnost u trećemu životnom dobu i osigurati si bolji život", ističe Eva Horvat te dodaje kako je mirovinska štednja porezna olakšica za poslodavca koji je uplaćuje za svoje djelatnike te predstavlja mogućnost nagrađivanja i zadržavanja kvalitetnih radnika u poduzeću što je, u današnje vrijeme čestih ekonomskih migracija kvalitetnih ljudi, iznimno važno.

Eva Horvat / Foto: HGK 

U fokusu investicijska životna osiguranja

Tržište životnih osiguranja u prvih devet mjeseci ove godine manje je za 15,3 posto, uspoređujući s istim razdobljem u prošloj godini. Ključne su determinante takvoga kretanja okruženje koje karakterizira niska tržišna kamatna stopa te pandemija uzrokovana koronavirusom.

"Okruženje koje karakterizira niska tržišna kamatna stopa nije poticajno za proizvode klasičnih životnih osiguranja koji objedinjuju osiguranje za slučaj smrti i doživljenja. Rezultat takvog okruženja niski su garantirani prinosi za klijente kod proizvoda životnog osiguranja gdje osiguravatelj snosi rizik ulaganja, odnosno nedovoljno atraktivni proizvodi za klijente koji sklapaju životna osiguranja ponajprije kad je riječ o instrumentu štednje, a istodobno očekujući visoke prinose na uložena novčana sredstva putem premije osiguranja", ističe Ivan Grgić, direktor Službe za osobna osiguranja Croatia osiguranja, koji ističe kako zbog tog razloga tržište životnih osiguranja sve više stavlja fokus na investicijska životna osiguranja putem kojih klijenti imaju mogućnost postizanja viših prinosa, a koja predstavljaju kombinaciju životnog osiguranja i ulaganja na tržištu kapitala putem investicijskih fondova.

Kada se promatraju tržišta životnih osiguranja u Europi i šire, vidljivo je kako potražnja za životnim osiguranjem znatno ovisi o kretanju BDP-a po glavi stanovnika, odnosno o gospodarskoj razvijenosti tržišta.

"Gospodarska razvijenost glavna je determinanta razvoja tržišta životnih osiguranja, ali značajan utjecaj još ima financijska pismenost, odnosno kombinacija određenih znanja, vještina i stavova koja, zajedno s adekvatnom informiranosti, pridonosi donošenju primjerenih odluka povezanih s financijama", kaže Grgić.

Trendovi u području stambene štednje u Hrvatskoj

S obzirom na to da je kompletan EU, a dobrim dijelom i ostatak svijeta, u relativno dugotrajnom razdoblju niskih kamatnih stopa, stambena štednja se po svojim karakteristikama potpuno približila standardnim klasičnim oblicima štednje. Države trenutno simbolično potiču stambene štediše malim iznosima poticajnih sredstava, što se moglo i očekivati u kontekstu trenutnih kamatnih stopa koje se kreću oko 0 posto.

Ivan Ostojić / Foto: HGK

"Što se budućnosti stambenih štedionica tiče, rekao bih da trendovi općenito idu prema rješenju u kojem će kreditne institucije (banke, stambene štedionice, štedne banke) biti tvornice financijskih proizvoda, a distribucija tih proizvoda obavljat će se izvan kreditnih institucija u eksternim prodajnim kanalima - digitalni kanali, kreditni posrednici, mobilni bankar. Sve veći naglasak bit će na specijalizaciji za točno određene financijske usluge i proizvode, a mi smo već sada specijalisti za financiranje stambenih potreba", istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice, ističući kako ga veseli činjenica da smo u posljednjih nekoliko godina znatno reducirali ovisnost poslovanja o poticajima države te budućnost stambenih štedionica ovisi isključivo o njima samima.