Indeks ljudskoga kapitala: Hrvatska bolja od prosjeka Europe

Zemlje Europe i središnje Azije i dalje poboljšavaju svoje zdravstvo i obrazovanje, no suočene su sa zaprekama zbog koronavirusa, navodi Svjetska banka u izvješću o Indeksu ljudskog kapitala gdje je  Hrvatska pozicionirana više od prosjeka za tu regiju i nešto više od zemalja visokih prihoda.

Zahvaljujući stalnim ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje djece i adolescenata, mladi iz zemalja Europe i središnje Azije imaju mogućnosti koje su im potrebne da bi se razvili u produktivne odrasle osobe, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskoga kapitala (eng. Human Capital Index – HCI), kojim Svjetska banka mjeri razine ljudskoga kapitala u svijetu prije pandemije.

Dijete rođeno u Hrvatskoj danas imat će 71-postotnu produktivnost ako završi cjelovito obrazovanje i bude dobrog zdravstvenog stanja, navodi se u izvješću za Hrvatsku.

"To je više od prosjeka za Europu i Središnju Aziju i blago više od zemalja visokih prihoda. U razdoblju od 2010. i 2020. godine vrijednost  za Hrvatsku povećala se s 0,69 na 0,71", navodi se u sažetku za Hrvatsku.

U Hrvatskoj je HCI za djevojčice viši nego za dječake, stoji u sažetku. Također se navodi da ne postoji dovoljno podataka po kojima bi se razlučio HCI u Hrvatskoj po društveno-ekonomskim skupinama.

Za usporedbu HCI u Sloveniji je 77, nešto viši nego u Austriji (75), u Italiji 73, u Srbiji i Mađarskoj 68, u Bosni i Hercegovini 58, u Sjevernoj Makedoniji 56, a na Kosovu 57.  Visoki HCI ima Finska, 80, Irska 79, Estonija 78.

Prijetnja COVID-a 19 

U izvješću dostavljenom za medije, Svjetska banka bilježi da je zbog pandemije COVID-a 19 ugrožen dosadašnji napredak u zemljama Europe i središnje Azije.

Od 48 zemalja Europe i središnje Azije obuhvaćenih Indeksom ljudskoga kapitala za 2020., njih 33 nalaze se među trećinom najuspješnijih zemalja svijeta, dok su gotovo sve u gornjoj polovini. Ti rezultati uglavnom odgovaraju relativno visokom dohotku zemalja u toj regiji, pri čemu bogatije zemlje mogu više ulagati u osnovne obrazovne i zdravstvene usluge od siromašnijih.

Međutim, među državama analizirane regije postoje i znatne razlike. Kad je riječ o gospodarstvima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije, dijete rođeno u Poljskoj može očekivati 75-postotnu produktivnost potpuno obrazovane odrasle osobe optimalnog zdravlja. S druge strane, dijete rođeno u Tadžikistanu može očekivati tek 50-postotnu produktivnost.

"Države Europe i središnje Azije dobro su učinile što su kao prioritetna stavile ulaganja u zdravstvo i obrazovanje jer su to ključni pokretači rasta i razvoja. Međutim, brojni izazovi koji su se pojavili kao posljedica COVID-a 19 zahtijevaju od kreatora javih politika primjenu snažnijih mjera, uključujući veću upotrebu tehnologije radi poboljšanja pružanja usluga i unaprjeđenja programa socijalne pomoći koja bi stanovnicima osigurala kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu", izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

U razdoblju od 2010. do 2020. Albanija, Azerbajdžan i Rusija nalaze se među deset zemalja u svijetu s najvećim napretkom u područjima zdravstva i obrazovanja.

Regionalna postignuća u zdravstvu

Općenito su, u globalnim razmjerima, zdravstveni ishodi u regiji Europe i središnje Azije relativno dobri. U proteklih deset godina stope smrtnosti djece znatno su se smanjile, pri čemu su Azerbajdžan, Kazahstan i Turska zabilježili najveći pad smrtnosti među djecom. Slično tome, znatno su se smanjile i stope neuhranjenosti i zaostatka u razvoju djece, osobito u Albaniji, Azerbajdžanu, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj, navodi se.

Znatno su smanjene i stope smrtnosti odraslih, pri čemu najviše u Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Međutim, stope smrtnosti odraslih i dalje su visoke u nekoliko zemalja.

Regionalni ishodi u obrazovanju

Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Europe i središnje Azije različiti su, iako je ova regija uspješna u usporedbi s ostatkom svijeta. U proteklom desetljeću povećale su se očekivane godine školovanja, pri čemu su Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija ostvarili najveći napredak, uglavnom zbog većeg broja upisa u srednjoškolske i predškolske ustanove. Međutim, očekivane godine školovanja smanjile su se u nizu zemalja, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu.

U ovoj regiji se kvaliteta obrazovanja u proteklom desetljeću u prosjeku nije poboljšala. Bugarska i Ukrajina neke su od zemalja u kojima se kvaliteta obrazovanja smanjila. Kvaliteta obrazovanja povećala se, među ostalim, u Albaniji, Moldaviji i Crnoj Gori.