Dizajner bi trebao u sustavnoj i organiziranoj industriji biti uključen u razvoj proizvoda od samog početka. Mi ne možemo biti najjeftiniji i zbog toga se na globalnoj ljestvici konkurentnosti možemo probiti samo vlastitim originalnim proizvodima, upozorava predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Ira Payer

Drago Živković
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Prvi Dan dizajna u Zagrebu je sredinom lipnja privukao oko 4000 posjetitelja. Središnji dio bio je dizajnerski sajam, na kojem je predstavljeno 120 radova mladih dizajnera. Neki od predstavljenih prototipova pronašli su moguće proizvođače, pa će na buduća izdanja Dana dizajna organizatori ciljano pozivati poduzetnike kako bi ih bolje povezali s dizajnerima, najavljuje predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Ira Payer.

Hrvatski grafički dizajn je na svjetskoj razini, ali produkt dizajn puno je slabije razvijen. Zašto je tome tako?
- Razlozi su sasvim praktični. Produkcija vizualnih komunikacija u Hrvatskoj je jako velika i visoke kvalitete, što potvrđuju mnoge nagrade i pozivi na izložbe. Naši produkt dizajneri svakako nisu loši, ali naprosto nemaju dovoljno iskustva, osim recimo Numen/For Use grupe koja ima međunarodno iskustvo i uspješnu produkciju u svjetskim okvirima.

Ipak, kapaciteti postoje, s obzirom na to da je produkt dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, prema nekim podacima, završilo između 150 i 200 ljudi?
- Postoje, naravno, produkt dizajneri, ali oni nažalost nemaju priliku steći iskustvo. Veliki broj prototipova produkt dizajna nastao je inicijativom samih dizajnera, njihovim ulaganjem u rad koji možda nikada neće pronaći proizvođača. Problem je u industriji. Mi jedva da imamo industrije. U Hrvatskoj se više trguje nego što se proizvodi. Jednostavno ne proizvodimo dovoljno da bismo imali jak produkt dizajn. Mi ne možemo biti najjeftiniji, nemamo ni najjeftiniju radnu snagu, i zbog toga se na globalnoj ljestvici konkurentnosti ne možemo probiti nikako drukčije nego samo vlastitim originalnim proizvodima.

Kakav je u praksi odnos domaće industrije prema produkt dizajnu?
- Dizajn se kod nas prečesto gleda samo kao završni styling ili poliranje proizvoda. On to, naravno, nije. Dizajner bi trebao u sustavnoj i organiziranoj industriji biti uključen u razvoj proizvoda od samog početka.

Kakva je suradnja hrvatskih dizajnera s dizajnerima iz zemalja regije?
- Surađujemo s grupom dizajnera Mikser iz Beograda, koja je zapravo privatna inicijativa, a ne nacionalno strukovno udruženje. U Srbiji takvo udruženje, mislim, postoji, ali nije aktivno.

Je li bilo pokušaja zajedničkog nastupa dizajnera iz više zemalja regije prema nekom većem tržištu?
- Za sada još ne. Razlog je ponajviše u tome što je u svakoj zemlji pojedinačno dosta slaba situacija u produkt dizajnu. Još uvijek se u svakoj zemlji posebno, s obzirom na specifične okolnosti pokušava nešto napraviti. Ali ne vidim zašto ne bi došlo vrlo brzo do neke suradnje iako je u ovom trenutku možda nema smisla forsirati. Događanja poput Dana dizajna sigurno su put prema tome cilju.

Jesu li se nagrade koje su hrvatski grafički dizajneri dobili u inozemstvu pretočile u neke konkretne poslove na stranim tržištima, za neke velike strane kompanije?
- Nije bilo puno takvih poslova jer dizajnera u svijetu ima zaista mnogo, konkurencija je stvarno velika. A hrvatski dizajneri se možda i ne trude dovoljno izaći na strano tržište. Jedna od rijetkih iznimki su Bruketa&Žinić, koji već sada dosta rade za strana tržišta.

(PV)
29. lipnja 2010.