 U Hrvatskoj je na snazi izuzetno snažna porezna presija, do te mjere da je upitno koliko uopće imamo tržišno gospodarstvo. Siromašni nemaju čime platiti porez, a bogatiji će, ako im država uzme previše izgubiti motiv za poduzetništvo. Izlaz iz takvoga stanja nije jednostavan i svodi se na izbor najmanje lošeg rješenja, smatraju porezni stručnjaci okupljeni su Hrvatskoj udruzi poreznih obveznika (HUPO).
Prema mišljenju predsjednika udruge Guste Santinija, porezna reforma mora povećati konkurentnost nacionalnog gospodarstva, drugim riječima, reformom poreza treba neizravno devalvirati kunu. To znači da bi trebalo koordinirati monetarno-kreditnu, tečajnu i poreznu politiku radi dinamiziranja razvoja.
U porezni sustav, smatra ovlašteni revizor Branko Parać, trebalo bi vratiti zaštitnu kamatu, ukinutu 2001. godinu. Od njezina ukidanja dugoroče stavke u bilancama hrvatskih poduzeća povećane su sa 5,7 na oko 35 milijardi kuna, zbog toga što strani vlasnici hrvatskih poduzeća ostvarenu dobit pretvaraju u pozajmicu, za koji onda naplaćuju kamatu od 9 posto, koliko iznosi eskontna kamata HNB-a. To je posve racionalno i legalno postupanje iz perspektive stranog vlasnika, kojima se tako godišnje priznaju porezni odbitak od oko tri milijarde kuna. Kada je ukinuta zaštitna kamata, bilo je to zato što je netko procijenio da je porezno priznavanje kamate od pet posto previsoka olakšica, a sada se na ista sredstva priznaje kamata od devet posto, upozorio je Parać. Iako bi ministar financija, prema Zakonu o porezu na dobit, mogao svojom odlukom smanjiti porezno priznatu kamatu, on to već treću godinu ne čini.
Porezna reforma, mišljenje je zamjenika predsjednika HUPO-a Srđana Kliske, morala bi povećati i udio trošarina u ukupnim poreznim prihodima. Stopama trošarina ipak treba pristupiti diferencirano, kako se gomilanjem poreza ne bi proizveli negativni učinci, poput porasta šverca i utaje. Kako bi se spriječio šverc, potrebno je, smatra Kliska, uzeti u obzir i visinu trošarina u susjednim zemljama i to neovisno o direktivama EU-a. Direktor poslovne škole Hita Hrvoje Tadin vjeruje da bi se ukidanjem nulte stope PDV-a za neke proizvode, što nam je obveza prema direktivama EU-a, otvorio prostor za smanjenje sadašnje opće stope od 23 posto. Uvođenjem više stopa poreza na dobit, prema visini ostvarene dobiti, moglo bi se, prema Tadinu, smanjiti porezno opterećenje za mala poduzeća i obrtnike.
Predsjednik Skupštine HUPO-a Petar Sindičić oštro je kritizirao aktualne izmjene u sustavu poreza na dohodak, ističući kako je neprihvatljivo da se na sredini godine mijenjaju stope poreza. Pridružila mu se i Olivera Lončarić-Horvat, profesorica financijskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja smatra da smanjenje najniže stope poreza s 15 na 12 posto nije dovelo do pravednije raspodjele poreznog tereta, jer su istodobno ukinute porezne olakšice, čime su siromašniji slojeve više izgubili nego dobili. (PV)
5. srpnja 2010. |
