Stanje na tržištu .hr domena ukazuje da postoji još dosta dobrih prilika za sve kojima je ime domene važno za promoviranje proizvoda i usluga ili za one koji čitavo poslovanje namjeravaju temeljiti na internetu. Među zanimljivim, a trenutačno još slobodnim adresama su vatreni.hr, rakija.hr, kosa.hr, fino.hr, roba.hr i torta.hr.

Goran Šikić
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript


Zbog relativno restriktivnih pravila Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet), kojoj je povjerena briga o upravljanju hrvatskom vršnom domenom .hr, ukupan broj registriranih web-siteova na toj domeni bio je potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća vrlo mali. Tako je 1999. na .hr domeni bilo registrirano tek 2994 domene. No, zbog promjene pristupa CARNeta, ali i bržeg procesa internetizacije društva, broj ukupno registriranih domena u Hrvatskoj počeo je strelovito rasti, pa je CARNet 2007. godinu zaključio s više od 53.000 registriranih domena.

Tradicionalno najveći broj .hr domena registrirale su pravne osobe, dok ostale vrste domena zauzimaju znatno manji udjel. Te “manjinske” domene su one koje registriraju fizičke osobe, zacijelo zbog vrlo nezgrapnog zadanog oblika (ime-prezime-zg.from.hr), domene za one koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici, odvjetnici i bilježnici, liječnici, stomatolozi, samostalni umjetnici), domene namijenjene virtualnom identitetu za žigove i posebno zaštićene verbalne znakove, te domene s nazivima zemljopisnih objekata, prirodnih, povijesnih i kulturnih bogatstava te područja ljudske djelatnosti (generičke domene).

Neobična ograničenja

Prema podacima Zorana Vlaha, koordinatora za .hr domenu CARNeta, u 2008. godini .hr domenu registriralo je 2773 tvrtke (zaključno s 31. svibnja 2008.), a u istom razdoblju 2007. godine, svoju je domenu registriralo 2904 tvrtke. Ukupno je u prošloj godini registrirano 5827 domena pravnih osoba, što je osam posto više nego 2006. godine. Očito je da su hrvatske tvrtke prepoznale važnost svoje pojavnosti na mreži svih mreža.

Mnoge nove tvrtke koriste mogućnost da za naziv domene, na koju imaju pravo kao pravne osobe, ne upotrijebe ime tvrtke koju su registrirale, već uz prikladno objašnjenje zatraže od CARNeta registraciju nekog drugog pojma koji im je važniji u brendiranju poslovne djelatnosti.

Naime, zadnjih nekoliko godina trgovački sudovi, nadležni za postupak registracije tvrtki, ne dopuštaju osnivačima da svoje tvrtke nazivaju imenima koja sadrže engleski naziv, ili da u nazivu tvrtke stoji pojam koji nije moguće neposredno povezati s djelatnošću tvrtke. Takva praksa umnogome sprječava inovativnost i praćenje trendova, te tvrtkama već u prvom koraku smanjuje mogućnost isticanja pred konkurencijom.

Primjerice, ako želite pokrenuti tvrtku namijenjenu izdavaštvu, i želite je nazvati Nasmiješeni pas, zaboravite na to, osim ako niste spremni među svoje djelatnosti uvrstiti prodaju, šetanje i dresuru pasa. A registracije takve djelatnosti za tvrtku koja kani, primjerice, izdavati dječje knjige, doista zvuči u najmanju ruku – neozbiljno.

Mjesta ima za sve

Prema podacima internetskog servisa za napredno pretraživanje hrvatskih domena WhoisHR (whois.com.hr) većina kvalitetnih hrvatskih domena s nastavkom .hr slobodna je za registraciju. Rezultati analize više od 50.000 .hr domena pokazuju kako je za domene sastavljene od tri znaka moguće iskombinirati preko 47.000 različitih imena, a trenutačno ih je registrirano samo 5,1 posto, odnosno nešto više od 2450 domena.

Slična situacija je i s .hr domenama koje se sastoje od četiri znaka - njih je registrirano 0,15 posto, odnosno oko 2700 domena od mogućih 1.700.000. Kod domena s pet znakova moguće je iskombinirati više od 65.000.000 imena, a zauzeto ih je manje od 0,01 posto.

Ovakvo stanje na tržištu .hr domena ukazuje da postoji još dosta dobrih prilika za sve kojima je ime domene važno za promoviranje proizvoda i usluga ili za one koji čitavo poslovanje namjeravaju temeljiti na internetu, zaključuju u Grejpu. Koje su to zanimljive, a trenutačno još slobodne, adrese? Gordan Orlić, voditelj projekta Whois iz Grejpa, navodi neke: vatreni.hr, rakija.hr, kosa.hr, fino.hr, roba.hr, torta.hr, pero.hr.

Tvrtka Grejp svoju je web-stranicu otvorila na komercijalnoj .com adresi (www.grejp.com), koja ne pripada prostoru hrvatske vršne domene i čije korištenje ne kontrolira CARNet. Razlog tome je, otkriva Toni Petrović iz Grejpa, što ne žele potrošiti svoje pravo pravne osobe na .hr domenu za ime tvrtke, nego ga čuvaju za jedan poseban poslovni projekt.

Grejp u tome nije jedini. Iz različitih razloga, mnoge su privatne i pravne osobe iz Hrvatske registrirale svoju pojavnost na internetu putem komercijalnih domena, koje se za neveliki novac mogu slobodno kupiti na tržištu. Prema podacima specijaliziranog američkog servisa Webhosting.info, iz Hrvatske je kupljeno ukupno 35.804 domene. Pritom 71 posto otpada na .com domene (25.478), zatim na .net domene (4793), i manji dio na .info, .org i .biz domene.

(PV)
20. lipnja 2006.