Stanje u hrvatskom gospodarstvu zabrinjava. I dalje se zadužujemo i rasprodajemo svoju najvrjedniju imovinu. Proizvodnja nam zaostaje, inflacija se ubrzava, a izvozom ne pokrivamo niti polovicu robnog uvoza. Mračna je to slika stanja koju je na otvaranju jesenskog zagrebačkog velesajma oslikao predsjednik Stjepan Mesić, otvoreno se usprotivivši prodaji hrvatske naftne kompanije Ina.

U 2006. godini svakoga dana smo se zaduživali za 9,6 milijuna eura, a u prošloj godini za 10 milijuna i 153 tisuće eura, podsjetio je Mesić. Tu se ništa nije promijenilo, a nastavlja se i rasprodaja obiteljskog srebra. Upravo svjedočimo prodaji Ine, zajedno s hrvatskim izvorima nafte, plina i vode, a riječ je, kazao je Mesić, o o koki koja nese zlatna jaja, jer je Ina prošle godine povećala čistu dobit za nevjerojatnih 170 posto.

Udio u vlasništvu Ine, naglašava Mesić, znači i veću mogućnost utjecaja na energetsku budućnost zemlje, o čemu u znatnoj mjeri ovisi i naš ukupni ekonomski razvoj. ''Može li mi netko dati suvisli odgovor na pitanje zašto se toga odričemo u turbulentnim vremenima kada se svi otimaju za izvore energije i nadzor nad izvorima energije. Bojim se da ne može'', dodao je Mesić.

Nije propustio podsjetiti ni da su ga zbog njegovih prošlogodišnjih upozorenja izrečenih na istome mjestu neki gotovo ismijali, pa ga danas zanima je li još nekome do smijeha. U proteklih 12 mjeseci došlo je do daljnjega jačanja kune, a ubrzana je i inflacija, na koju je Mesić također lani upozoravao. Velik dio inflacije je uvezen, priznaje predsjednik, ali dodaje da se kroz povećane cijene, kao svojevrsni stihijski, ilegalni porez zapravo plaća potrošnja, koja je toliko narasla da je ne mogu pokriti ni naš bruto domaći proizvod, ni rastući inozemni krediti, ni rasprodaja imovine.

Ta se potrošnja opravdava navodno velikim socijalnim davanjima i izdacima za zdravstvo, pa Mesić dolazi do zaključka da, prema nekima, rastrošnost umirovljenika izaziva inflaciju i destabilizira nacionalnu ekonomiju. ''Da nije tragično, bilo bi smiješno. Ali tragično je, i ja to ipak moram reći’’, istaknuo je predsjednik.

Inflaciju, prema njegovu mišljenju, pokreću narasla birokracija, neracionalni teritorijalni ustroj s previše županija i općina, te stalno zapostavljanje proizvodnje, osobito one za izvoz. ''Inflaciju pokreće politika koja troši, a ne zarađuje. Drugim riječima, pokreće je politika kojoj je potrošnja prva rupa na svirali. A pitanje je što je onda deveta rupa na svirali’’, upitao se Mesić.

Protiv inflacije se, smatra on, treba boriti uklanjanjem uzroka i  promjenom politike. Dosad smo vidjeli samo apele trgovcima da smanje cijene, što je Mesić smatra samo palijativna mjera, iako u odazivu trgovaca na apel Vlade vidi i nešto dobroga. ‘’Njihova logika da se prilagođavaju mogućnostima kupaca morala bi postati i logika nas političara koji odlučujemo o potrošnji. Konkretno, političari bi se morali prilagoditi realnim mogućnostima zemlje’’, objasnio je Mesić.

To znači da bi umjesto zapošljavanja u administraciji trebalo omogućiti zapošljavanje na poslovima sa što većom dodanom vrijednošću. U jednoj rečenici: proizvodnja za izvoz mora postati naš najvažniji gospodarski projekt na dugi rok, zaključio je predsjednik Mesić.

Polančec odgovara: Inu moramo prodati

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec brzo je odgovorio na dijelove govora predsjednika Mesića koji su suprotni stajalištima Vlade. Istaknuo je da se slaže s najvećim dijelom predsjednikova govora, ali odbacio je tvrdnju da je inflaciju generirala velika potrošnja i prevelika adminstracija. Inflacija je nastala na strani ponude, posljedica je poskupljenja energenata i hrane, rekao je Polančec, dodajući kako bi pisac predsjednikova govora trebao biti precizniji i oprezniji. Složio se s Maesićem da je hrvatsko društvo tromo i da troši više nego što stvara, ali tvrdi da je to zbog toga što ima malo radno-aktivnog stanovništva i mnogo umirovljenika.

Reagirajući na kritike prodaje Ine, Polančec je rekao da Vlada nema izbora, jer u listopadu ističe petogodišnji moratorij nakon kojega mađarski MOL može samostalno raspolagati svojim udjelom u Ini, pa i prodati ga. “Nama je cilj da na neograničeno vrijeme produljimo period u kojem ćemo imati kontrolni utjecaj u Ini i zato smo predložili zamjenu dionica između Ine i Mola'', rekao je Polančec, te dodao da je već jednom razgovarao s Mesićem o tom pitanju.

(PV)
16. rujna 2008.