Prometni sustav treba modernizaciju i integraciju

16. svibnja 2019.

Nikolina Brnjac

Koji su izazovi i koja su potencijalna rješenja unaprjeđenja plovnih puteva u Republici Hrvatskoj? Koje su mogućnosti unaprjeđenja logistike? Što su i što donose novi centri za promociju logistike na Dunavu?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja dobili smo na radionici Međunarodni prometni razvoj – Predstavljanje centara za razvoj logistike na Dunavu, u organizaciji Zajednice za intermodalni promet i logistiku Hrvatske gospodarske komore i Centra za razvoj unutarnje plovidbe. Radionica je održana u sklopu projekta Danube Skills, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu projekta formirani su Centri za razvoj logistike na Dunavu. Radionica se bavila važnim pitanjima o unaprjeđenju plovnih puteva u Republici Hrvatskoj, problemima i preprekama u prijevozu i plovidbi Dunavom te rješenjima koja su se pokrenula. U sklopu radionice predstavljen je i 5. Logistički praktikum koji organizira Zavod za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, u suradnji sa studentima i Studentskom udrugom Fakulteta.

Plovni promet samo je jedan segment koji zahtijeva koordinaciju, uređenje i unaprjeđenje. Više o unaprjeđenju prometnog sustava na nacionalnoj razini, načinima stvaranja stručnih kadrova te ulozi obrazovanja u dugoročnom razvoju prometnih i logističkih projekata pitali smo državnu tajnicu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolinu Brnjac.

Što je nužno za kvalitetan razvoj prometnog sustava RH i logističkih procesa unutar njega?

Integracija, inovacija i modernizacija nužni su čimbenici za novi razvojni iskorak prometnog sustava. Hrvatska se primarno mora zalagati da hrvatski infrastrukturni prometni kapaciteti postanu važna čvorišta i koridori unutar TEN-T mreže i to je ono na čemu intenzivno radimo u Ministarstvu. Prijevozni i logistički procesi trebaju se unaprijediti uvođenjem tehnoloških i tehničkih inovacija te primjenom informacijsko-komunikacijskih sustava u svim segmentima gdje ih je moguće implementirati. Sve to neće biti moguće ostvariti bez kvalitetne edukacije stručnoga kadra. To je dugoročni način stvaranja kvalitetnog i modernoga prometnog sustava.

Što je važno za razvoj i edukaciju kvalitetnog stručnoga kadra?

Ulaganje u obrazovanje te povezivanje znanosti i stručnog sektora – to je ključ. Uz cjeloživotno obrazovanje koje mora biti prisutno među svim dionicima unutar prometnog i logističkog sektora, potrebno je uvesti novitete i u klasičan način obrazovanja stručnoga kadra. Od velike je važnosti suradnja znanosti i gospodarstva u samoj edukaciji kadra putem različitih projekata, stručne prakse, pisanja završnih i diplomskih radova i slično. Zbog rapidno velikih promjena u tehnologiji, ovakve suradnje korisne su i za gospodarstvo i za znanost, a posebno za stvaranje obrazovnog, iskusnog i inovativnog stručnoga kadra. Analizom zadovoljstva gospodarstvenika diplomiranim studentima uočeno je da studentima nedostaje iskustvo koje stječu praktičnim radom, zato baš ovakve suradnje povećavaju kompetencije studenata, a pomažu i gospodarstvenicima za pronalazak kvalitetnoga kadra koji im odgovara. To nam je bio poticaj da unutar Ministarstva razvijamo projekte koji će biti usmjereni upravo na omogućavanje iskustva studentima ovog resora te smo na tome intenzivno radili proteklih godina.

Jesu li naši studenti, na primjer studenti smjera logistike Fakulteta prometnih znanosti, konkurentni na europskom tržištu rada?

Imali smo prilike studente voditi na ljetnu školu gdje su sudjelovali i studenti iz ostalih država Europe, i to nam je bio odličan test konkurentnosti naših studenata. Osim vrlo dobrog poznavanja engleskog jezika, naši studenti osvojili su nagrade u natjecanjima znanja i inovativnosti. Također imamo odličnu suradnju s drugim sveučilištima po Europi putem mreža CEEPUS i ERASMUS, gdje naši studenti imaju mogućnost dio svog studiranja provesti na nekom od stranih sveučilišta. Broj odlazaka putem ovih mreža u stalnom je porastu, kao i dolazak stranih studenata na naš fakultet, što pokazuje da smo konkurentni i da se naše kvalitete prepoznaju diljem Europe.

U projekt Logistički praktikum od početka ste uključeni kao član Organizacijskog odbora. Možete li reći zašto je nastao ovaj projekt i koji su njegovi ciljevi?

Projekt je nastao 2015. godine na Zavodu za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, u suradnji sa studentima i Studentskom udrugom Fakulteta. Logistički praktikum inovativan je projekt za unaprjeđivanje znanja i poslovnih kompetencija studenata logistike, a nastao je u želji za što većom suradnjom Fakulteta prometnih znanosti s gospodarstvenicima i radi spajanja potencijalnih poslodavaca i njihovih budućih zaposlenika, odnosno naših studenata. Svrha je ovog projekta prepoznati koje su potrebe gospodarstva te im putem različitih zadataka, izazova i simulacija predstaviti kompetencije naših studenata i omogućiti im da aktivno primjenjuju znanje stečeno tijekom studiranja. Dosadašnja iskustva pokazala su se jako korisnima studentima, da svoja znanja s fakulteta mogu primijeniti u praksi. A isto tako ovaj projekt pokazao se uspješnim i u praksi, gdje gospodarstvenici i poslodavci mogu raditi s mladim ljudima i prepoznati potencijale korisne u njihovom poslovanju. 

Koji je koncept samog projekta te koja je tema ovogodišnjega 5. Logističkog praktikuma?

Timovi studenata Fakulteta prometnih znanosti, smjera Logistika, dobivaju zadatke od logističkih poduzeća koji su partneri u projektu. Ove godine zadaci su iz područja digitalizacije logističkih procesa te trendova u logistici, tako da je na to usmjeren cijeli  projekt. Partneri su nam Atlantic trade, Hrvatska pošta i Zagrebačka pivovara, a suorganizator je Hrvatska gospodarska komora. Timovi imaju oko mjesec dana za rješavanje zadataka, tijekom kojih imaju sastanke s partnerima, idu u posjete njihovim poduzećima, dobivaju sve potrebne podatke i informacije, pripremaju izlaganja i prezentacije rješenja, a tijekom cijelog razdoblja imaju na raspolaganju pomoć profesora s Fakulteta. Poduzeća na kraju biraju najbolja rješenja. Pobjednički timovi dobivaju mogućnost realizacije plaćene stručne prakse što je odlična prilika da znanja stečena tijekom studija primijene u raznim izazovima u realnom sektoru.

Kakav je interes studenata, a kakav gospodarstvenika za projekt?

Interes i studenata i gospodarstvenika svake je godine sve veći. Studenti u ovom projektu uče surađivati i raditi u timu, rješavaju zadatke iz realnog sektora, razvijaju poslovne kompetencije i aktivno primjenjuju stečeno znanje, a i velike su mogućnosti, posebice za studente iz pobjedničkih timova, da im se pruži mogućnost zaposlenja nakon završenog studija. To i nas u Organizaciji motivira da damo sve od sebe da tim studentima pružimo priliku da steknu dodatno iskustvo i unaprijede svoje znanje. Gospodarstvenici, s druge strane, dobivaju nove, svježe ideje te nekoliko različitih rješenja za određeni problem. Na ovaj način partnerima se pruža pomoć pri odabiru kvalitetnoga kadra jer u različitim zadacima mogu vidjeti motiviranost, znanje, kreativnost, snalažljivost i mnoge druge kvalitete uključenih studenata.

Marko Jurčić