Izvoz je imperativ za Hrvatsku

15. srpnja 2019.

Izvoz je imperativ održivog rasta i razvoja gospodarstava, poglavito malih. To pravilo vrijedi jednako za tvrtke pojedinačno i gospodarstvo općenito

Luka Burilović, predsjednik HGK

Izvoz je imperativ održivog rasta i razvoja gospodarstava, poglavito malih. To pravilo vrijedi jednako za tvrtke pojedinačno i gospodarstvo općenito. Tržište od oko četiri milijuna stanovnika ne pruža priliku za razvoj ekonomije razmjera niti izravno povezane konkurentnosti naših tvrtki i njihovih proizvoda. Izlazak na globalno tržište omogućuje našim tvrtkama da se lakše natječu i na domaćem tržištu. U današnjemu globaliziranom okruženju i otvorenom tržištu Europske unije, status domaćeg proizvoda nije više dovoljan – posebno ako vanjska konkurencija sa sobom donosi često i bolji omjer cijene i kvalitete. Ovo bi trebao biti dodatan snažan poticaj svim našim tvrtkama da svoj rast i razvoj, svoju snagu, od starta grade na temelju mnogo širega globalnog tržišta. Manjak konkurentnosti u nekim osnovnim proizvodima vidljiv je u činjenici visoke elastičnosti uvoza u odnosu na rast domaće osobne potrošnje. Nažalost, trenutni trend i pozicija povijesno najviše razine potrošačkog optimizma sa sobom donosi učinak koji u konačnici u području robne razmjene ne djeluje pozitivno na rast domaćeg BDP-a. Štoviše, svaki rast osobne potrošnje dovodi i do rasta uvoza koji u konačnici raste brže i više od izvoza i na taj način negativno pridonosi našem rastu. Povećana osobna potrošnja koja rezultira snažnijom potrošnjom na prijevozna sredstva, elektroniku i kućanske aparate te razne slične proizvode ide izravno u uvoz – iz jednostavnog razloga što ti proizvodi ne postoje u domaćoj proizvodnji. Svi mi jako volimo vidjeti razvoj vrhunskih automobila koje proizvode Rimac Automobili, ali ipak nemamo novca za ta vozila, pa u pravilu, i bez iznimke, kupujemo uvozne automobile. Utjecaj osobne potrošnje na rast uvoza ne bi predstavljao toliki problem, pa i da cjelokupna osobna potrošnja ide na uvozne proizvode, kada bismo imali druge proizvode i usluge više dodane vrijednosti i usmjerene na druge potrošače, a ne osobnu potrošnju, koji bi svojim izvozom pokrivali i nadilazili iznos uvoza. Nažalost, tome danas još uvijek nije tako. 

kontejner hrvatska
Foto: Shutterstock

Nije svaki izvoz jednako vrijedan

Važno je naglasiti da ni svaki izvoz nije jednak. Ne otvara svaki izvoz jednako kvalitetna radna mjesta niti sa sobom donosi dodanu vrijednost koja izravno utječe na daljnji snažan i održiv rast BDP-a. U ukupnoj razmjeni s inozemstvom još uvijek nas, kad u obzir uzmemo i izvoz usluga, donekle „izvlači“ turizam. Može li nas to zadovoljiti? Ne bi smjelo. Turizam neće podići razinu našeg razvoja i blagostanja na razinu razvijenih država Europske unije jer nema dodanu vrijednost, ili prevedeno – dovoljno visoke plaće zaposlenih u tom sektoru. Turizam se još treba kvalitativno razvijati i poboljšavati, treba još više uprihoditi, ali u konačnici treba prepustiti ulogu oslonca našega gospodarstva nekim drugim sektorima. Sektori koji su moderni donose mnogo veću dodanu vrijednost i radna mjesta. Umjesto sektora i tvrtki koje imaju nekoliko upravljačkih pozicija s iznadprosječnim primanjima i par stotina radnih mjesta s ispodprosječnim primanjima, moramo stremiti industrijama i tvrtkama koje će imati i upravljačka i „obična“ radna mjesta s iznadprosječnim primanjima. Vidljivo je kako su one tvrtke koje najbrže rastu, čije se poslovanje širi i jača, a svakim danom zapošljavaju nove djelatnike, u pravilu tvrtke koje su okrenute globalnom tržištu. Često su to tvrtke koje uopće ne nastupaju na hrvatskom tržištu, te za njih naša šira javnost ne zna niti čuje. A upravo one trebaju našu pozornost i trebaju predstavljati najbolje primjere našega gospodarstva. Primjere najbolje prakse koja osigurava stabilno poslovanje, globalnu konkurentnost i zadržavanje naše radne snage u Hrvatskoj.

Inozemna predstavništva

Hrvatska gospodarska komora svoj fokus i napore, možda i u najvećem dijelu, stavlja upravo na internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva i potporu našim tvrtkama u izlasku na strana tržišta. Komora danas već ima šest stranih predstavništava – od Šangaja i Moskve, do zemalja u susjedstvu i Bruxellesa. Predstoji otvaranje predstavništava u Beču, Münchenu i Milanu. Ovakvim nastupom predstavljat ćemo komplementaran dodatak našoj postojećoj gospodarskoj diplomaciji u sklopu Ministarstva vanjskih poslova. Pred nama je dug put u otvaranju svih potrebnih predstavništava kako bismo pokrili sva tržišta koja su za naše tvrtke vrlo interesantna. Taj pothvat zahtijeva velike i ljudske i financijske napore. Ovo nas dovodi u situaciju u kojoj za što brži pristup svim potencijalnim tržištima moramo iznaći alternativne metode i načine pristupa i nastupa. Upravo u ovom smislu Komora je nedavno potpisala sporazum o suradnji s Udruženjem njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) i AHK Zagreb, a koji nam pruža mogućnost korištenja razgranate mreže međunarodnih predstavništava njemačke vanjskotrgovinske komore.

Druge aktivnosti

Komora, također, u svojim aktivnostima naglasak stavlja i na: javno zagovaranje važnosti izvoza i internacionalizacije prema državnim institucijama; korištenje sredstava Europske unije za internacionalizaciju gospodarstva; izgradnju brenda te prepoznatljivost hrvatskih proizvoda i njihove kvalitete na domaćem i stranom tržištu. Dajemo svoj obol razvoju našega gospodarstva, a uvjeren sam kako plima koja nastaje rastom naših izvoznih potencijala najviše i najučinkovitije diže i druge industrije i sektore.

Suradnja umjesto rasipanja resursa

Potpisavši sporazum s DIHK i AHK, naše će tvrtke članice Hrvatske gospodarske komore moći koristiti usluge predstavništava AHK na više od 140 lokacija u 92 zemlje širom svijeta, po istim uvjetima kao njemačke tvrtke. U praksi to znači da će za naše članice inicijalne informacije o tržištima biti besplatne, dok će za daljnje istraživanje tržišta, npr. u smislu pronalaska potencijalnih partnera, poreznih i pravnih informacija, informacija o pristupu distributivnim lancima, Business Intelligencea itd., plaćati naknade jednake kao njemačke tvrtke. Komora će pratiti razinu interesa, uspjeha i rezultata takve suradnje kako bi se jasnije odredio plan otvaranja novih predstavništava u inozemstvu. Ovu kvalitetnu i izrazito potentnu suradnju koristit ćemo kao lakmus-papir za detektiranje najzanimljivijih destinacija te kao osiguranje od potencijalnog rizika krive detekcije i potrošnje resursa za otvaranje narednih lokacija Komore u svijetu.