Kongresna industrija zbog krize bilježi velike gubitke

3. travnja 2020.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Zbog posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa velike gubitke trpi i MICE turizam, industrija koja je posljednjih godina bilježila značajan rast, pokazuje anketa portala PoslovniTurizam, specijaliziran za kongresnu i event industriju. Zbog trenutne situacije, 40 posto ispitanika koji posluju u ovom segmentu ocjenjuje da će ove godine gubitke bilježiti u iznosu do pola milijuna kuna, dok njih 25 posto kaže da će gubici doseći i do pet milijuna kuna.

Istraživanje o utjecaju aktualne svjetske zdravstvene krize izazvane širenjem koronavirusa  na poslovna putovanja te organiziranje poslovnih i znanstvenih skupova provedeno je u razdoblju od 24. do 27. ožujka metodom online ankete, a obuhvatilo je 79 ispitanika (kongresni hoteli, specijalizirane agencije i ostali subjekti koji posluju u domeni kongresno-poslovnog turizma) na području cijele Hrvatske.

Turizam, kao i kongresna industrija, koja globalno čini 15-ak posto ukupnih putovanja, trenutnom su krizom najpogođeniji sektori gospodarstva. U proteklih mjesec dana, posebno otkako su na snazi preporuke i zabrane Stožera civilne zaštite koje se odnose na javna okupljanja, otkazana je ili odgođena većina skupova koji su trebali biti održani ovog proljeća.

Prema rezultatima ankete, kod 45 posto ispitanika prošle je godine zabilježen rast MICE segmenta između 10 i 30 posto u odnosu na godinu ranije te je prema najavama upravo 2020. trebala biti rekordna godina prema broju održanih skupova. No, trenutna situacija vrlo je teška i neizvjesna; znatan broj skupova odgođen je za jesen ili proljeće iduće godine te već sada vlada povećana potražnja za slobodnim terminima konferencijskih prostora. Gubitak prihoda izazvan ovakvim iznenadnim zaustavljanjem svake poslovne aktivnosti u domeni poslovnog turizma 40 posto ispitanika mjeri u iznosu do pola milijuna kuna, dok kod 25 posto njih gubici sežu i do pet milijuna kuna ove godine. Iako osiguranja ne pokrivaju otkazivanja poslova zbog više sile, gotovo 60 posto sudionika ankete izjavilo je kako ne planira otpuštati zaposlenike, no zabilježena su smanjenja plaća i racionalizacija poslovanja tvrtki koje trenutno opstaju uglavnom zahvaljujući rezervama iz prethodnih godina.

Očekuje se porast virtualnih evenata

Kongresna industrija pretežno se oslanja na susrete uživo, no u situaciji u kojoj vlada nesigurnost u vezi s društvenim i javnim okupljanjima, 45 posto ispitanika očekuje da će dio evenata u budućnosti postati virtualno te će se uporabom tehnoloških rješenja organizirati virtualne konferencije i kongresi, webinari i slično, dok 40 posto ispitanika nije sigurno hoće li ovakva događanja zamijeniti ona tradicionalna. "Ljudi su prije svega društvena bića, te je osobni kontakt i dalje potreban. Vjerojatno će se dio skupova raditi virtualno, ali ljudi žele izravni kontakt i vratit će se takvom komuniciranju", dio je komentara na pitanje o budućem formatu evenata.

Nesigurnost putovanja i kriza – najveće prijetnje

Ako se zdravstvena situacija stabilizira do ljeta te se suzbije globalna pandemija virusa i vrati se povjerenje u putovanja i poslovna okupljanja, čeka nas vrlo izazovna jesen. Prema očekivanjima sudionika istraživanja, obilježit će je nedostatak slobodnih termina za bukiranje događanja (40 posto ispitanika) te štednja zbog gospodarske krize. Posljedice će biti manji broj događanja i sudionika te manji broj sponzora (75 posto ispitanika).

"Nakon svjetske financijske krize 2008. godine kongresna industrija uspjela se relativno brzo oporaviti, a Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina bilježila snažan rast i sve veću popularnost na međunarodnom tržištu kongresa i incentive putovanja. No, sada ponovno kreće od početka. Poslovni skupovi i edukacije pretežno su povezani s poslovnim sektorom te će i oporavak, u najvećoj mjeri, ovisiti o stanju u gospodarstvu. Brojne tvrtke borit će se za opstanak, smanjivat će troškove i u takvoj situaciji teže će se odlučivati za team buildinge, seminare izvan vlastitih lokacija i slično", izjavila je Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam.

Gotovo 70 posto ispitanih izjavilo je kako država može pomoći konkretnim mjerama u oporavku ovoga poslovnog segmenta, prije svega smanjenjem PDV-a u turizmu te oslobađanjem privrednih subjekata od plaćanja doprinosa na plaće zaposlenika i poreza na dobit te nameta poput turističke članarine i članarine HGK u sljedećih šest mjeseci.

P.hr/I.B.