Kriptovalute - rješenje problema ili problem sam

28. listopada 2019.

Foto: Pixabay

Financijski sektor se, kao i ostali sektori, suočava s digitalnom transformacijom. Nove tehnološke inovacije, globalna ekspanzija komunikacijske povezanosti, razvoj znanosti, transformacija industrije uz umjetnu inteligenciju, robotizacija, big data te biotehnologije dat će zamah stvaranju novih poslovnih modela. U financijskom smislu tehnološki trendovi poput blockchaina, usluge clouda, otvorenog bankarstva i strojnog učenja, ne samo da automatiziraju neke procese usluga, trgovanja i drugih usluga već mijenjaju način na koji se klijentima pristupa.

Digitalni novac i konvencionalne valute imaju svoje prednosti i nedostatke. Uz anonimnost kao jednu od prednosti kriptovaluta, često se ističe nizak rizik inflacije, jednostavnije, sigurnije i jeftinije obavljanje transakcija te lagana prenosivost. Ove su prednosti kriptovaluta ujedno i najveći nedostaci konvencionalnih valuta. S druge strane, osnovna prednost konvencionalnih valuta jest to što iza njih stoje države, odnosno središnje banke te postoji određena sigurnost koja se očituje u zakonski propisnom načinu izdavanja i zaštitnim mehanizmima u slučajevima krivotvorenja, pranja novca i drugih nelegalnih postupanja kad je konvencionalni novac u pitanju.

Milan Horvat Milan Horvat

Iskusni poduzetnik i direktor varaždinske tvrtke Fima plus Milan Horvat, koji ima bogato iskustvo u financijskoj industriji i investicijskom bankarstvu, ne boji se uporabe kriptovaluta.

"Kad je riječ o kriptovalutama, tu sam apsolutno 'za' - kriptovalute su dio procesa transformacije financijske industrije i sustava plaćanja. Jer, ako kroz povijest pogledamo sustav, nekad je novac bio kovan, nakon toga je dematerijaliziran, a danas je digitaliziran. Znači, to je samo normalan proces financijske industrije, industrije plaćanja i svega onog što je s time povezano“, rekao je Horvat, koji bez problema i kavu u svome lokalnom kafiću plaća kriptovalutama.

Za plaćanje kripovalutama, poput bitcoina, potrebno je imati razvijenu infrastrukturu. A razvojem potrebnih alata bavi se hrvatska tvrtka Electrocoin koja je, jednostavno rečeno, hrvatska mjenjačnica bitcoina. Njen osnivač i direktor Nikola Škorić smatra kako u Hrvatskoj postoji veliko zanimanje za plaćanje kriptovalutama.

"Mislim da ljude u Hrvatskoj to poprilično zanima. Unatoč tome što je infrastruktura dosta slaba i što je to trenutno još uvijek komplicirano sredstvo plaćanja, oni svejedno koriste kriptovalute. S druge strane, postoji veliki interes za ono što mi radimo, a to je pojednostavnjenje uporabe kriptovaluta među trgovcima, ugostiteljima, ali i svima onima koji bi ih koristili za plaćanje“, rekao je Škorić. Usluga koju nudi njegova tvrtka zove se PayCek, a riječ je o prvome hrvatskom procesoru za plaćanje bitcoinom, ethereumom i drugim oblicima kriptovaluta.

Nikola Škorić Nikola Škorić

O stalnom postojanju novca kao fizičkog entiteta oštro se raspravlja posljednjih nekoliko godina, a stručnjaci govore i za i protiv njegova mogućeg izumiranja. Jedino s čime se svi mogu složiti jest porast opcija za digitalnu valutu. Blockchain je spreman poremetiti trenutno stanje globalnoga bankarskog sustava.

„Trenutno je problem blockchain-tehnologija visoka volatilnost. Znači, njihov tečaj strašno fluktuira i više se koriste kao sredstvo investicijskih špekulacija nego kao sredstvo plaćanja. Može se očekivati da će se u budućnosti i to stabilizirati i da će se pojaviti tehnologija koja će biti stabilna i u financijskom smislu. Otvorit će se sektor koji već i danas postoji, a to je fintech, koji će postupno preuzimati plaćanja u blockchain-tehnologijama“, smatra Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike.

Neven Vrček Neven Vrček

Fintech, jednostavno rečeno, veže sve one tvrtke koje uz pomoć suvremene tehnologije nude inovativnu konkurenciju bankarskim uslugama. Uglavnom je riječ o aplikacijama gdje se uplaćuje ili prima novac, često bez čekanja. Transfer se može provoditi 24 sata dnevno, neovisno o tome je li blagdan ili je banci počelo radno vrijeme, a da se, k tome, ne ostavljaju podaci. No, s aplikacijama se pojavljuju neki novi, digitalni problemi.

Kad je pak riječ o problemima u vezi s kriptovalutama, Stjepan Groš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva ističe kako u tom segmentu još uvijek glavnu riječ vode startupi koji se bave samo tehnološkim odnosno tehničkim problemima, dok je cijeli sustav daleko složeniji.

„To je tek djelić cijelog problema i sustava u kojem su najveći problemi stvarni ljudi. Ali sve pada na sustavu i na ljudima. Mislim da će još neko vrijeme trajati ovo kvazistanje, pojavljivat će se neke nove kriptovalute, ali za sada ne vidim da će dominirati", kaže Groš te ističe kako kriptovalute na tržištu postoje već deset godina, ali se nigdje ozbiljno ne koriste.  

„Bitcoin je jedini koji kako-tako uspijeva, ali je pitanje što je točan uzrok tome uspjehu. Mislim da je to s jedne strane špekulacija, a s druge strane kibernetički kriminal, koji je jako dobro profitirao jer na taj način kriminalci uspijevaju izvlačiti novac, a da ne budu otkriveni“, kaže Groš.

Stjepan Groš Stjepan Groš

Jedan od teško rješivih problema koji sa sobom nose kriptovalute jest pitanje povjerenja, stoga se posljednjih godina radi na stabilnim kriptovalutama, gdje se pojavljuju izdavatelji poput malih valutnih odbora koji bi trebali jamčiti konvertibilnost kriptovalute, i to najčešće u nekoj tradicionalnoj valuti poput američkog dolara. Mnogi se slažu da će idućih desetak godina biti od ključne važnosti i za ovaj financijski aspekt digitalne transformacije.

Ilijana Grgić