Kako lakše poslovati s Austrijom?

15. svibnja 2019.

Foto: Julius Silver/Pixabay

Za sve hrvatske tvrtke zainteresirane za širenje na austrijsko tržište u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je seminar Poslovanje s Austrijom – uspješno upućivanje radnika i internacionalizacija poslovanja, na kojem je detaljno obrazložena procedura otvaranja tvrtke u Austriji i dobivanja potrebnih dozvola za rad te porezni tretman inozemnih društava.

HGK planira otvaranje predstavništva u Beču do kraja ove godine kako bismo dodatno olakšali poslovanje naših tvrtki u Austriji, kaže voditeljica Odjela za bilateralnu i multilateralnu suradnju HGK Ines Obradović. "Osnovni je cilj pružanje naše podrške u internacionalizaciji poslovanja i u izvozu. Austrija je posljednja država članica EU koja je zadržala ograničenja za hrvatske radnike do 1. srpnja 2020. godine", dodaje Ines Obradović.

Odvjetnica Tanja Cukon podrobnije je objasnila procedure prijave radnika i osnivanja društva s ograničenom odgovornošću - GmbH u Austriji. "Radnici se upućuju na temelju ugovora s austrijskim nalogodavcem. Takav radnik obavlja svoj posao u ograničenom roku, do maksimalno dvije godine, a ostaje u radnom odnosu u Hrvatskoj te mu se plaća i doprinosi isplaćuju u Hrvatskoj. Na radni odnos primjenjuje se hrvatsko pravo, ali postoji i obveza pridržavanja austrijskih propisa o minimalnoj plaći, radnome vremenu, godišnjem odmoru i zaštiti na radu", pojasnila je Cukon dodavši da ograničenja za naše radnike vrijede ovisno o djelatnosti i trajanju.

"Za hrvatske radnike obvezna je prijava putem EU potvrde o upućivanju, a može vam zatrebati i dozvola o upućivanju za neke zaštićene sektore. Radna dozvola obvezna je ako ste u građevinskoj branši ili je vaš radnik izaslan na rok duži od četiri mjeseca, odnosno na projekt koji traje duže od pola godine", kazala je Cukon, uz napomenu kako je prijava radnika obavezna, a obavlja se online putem ZKO3 formulara.

Uz taj dokument austrijske vlasti za svakog radnika traže i ugovor o radu, anekse o izaslanju u Austriju, A1 formular, platne liste, austrijski kolektivni ugovor i evidencije o radnicima i radnome vremenu. Kazne za nepridržavanje pravila kreću se od 1000 do 10.000 eura za tvrtke s manje od tri radnika, odnosno od 2000 do 20.000 eura za tvrtke s više od tri zaposlena. U slučaju ponavljanja prekršaja kazna se udvostručuje, a moguća je i zabrana obavljanja djelatnosti u Austriji do maksimalno pet godina.

Što se osnivanja društva s ograničenom odgovornošću tiče, potreban je temeljni kapital od 35.000 eura, od čega polovicu morate uplatiti odmah. Postoji i mogućnost iskorištavanja tzv. osnivačkog privilegija prema kojem možete otvoriti tvrtku i za 10.000 eura, s tim da polovicu morate uplatiti odmah, a ostatak tijekom deset godina. Potom morate odrediti gdje će biti sjedište društva, ime, pripremiti osnivačku dokumentaciju (izjava o osnivanju, odluka o imenovanju direktora, potpisi direktora i potvrda o uplati temeljnoga kapitala) i odrediti banku s kojom ćete poslovati. Nakon otvaranja poslovnog računa i uplate temeljnoga kapitala slijedi upis u sudski registar i rješenje o upisu.

Porezni savjetnik Ivan Čevizović predstavio je porezni tretman prekograničnog pružanja usluga. Dotaknuo se tema poput povrata PDV-a iz Austrije, repatrijacije dobiti, ispostavljanja računa i financijskog izvještavanja. Na seminaru su također predstavljene mogućnosti poslovanja s Koruškom, a Dražen Šimičević, projektni menadžer Poslovne agencije Beča prezentirao je kakva je sve podrška dostupna domaćim poduzetnicima prilikom otvaranja poduzeća u tom gradu.

P.hr/K. Sočković