'Lepoglavska spojnica' znači 37 tisuća radnih mjesta na sjeveru Hrvatske

Lepoglavska spojnica odnosno pruga Čakovec - Varaždin - Lepoglava - Zabok - Zagreb ojačala bi povezanost zagrebačke regije i sjeverne Hrvatske, što bi potaklo gospodarski i društveni razvoj hrvatskog sjevera, zaključeno je na tribini održanoj u Varaždinu u organizaciji Varaždinske županije i Saveza za željeznicu.

"Potencijal te pruge je 37 tisuća radnih mjesta u industriji na sjeveru Hrvatske" rekao je varaždinski župan Radimir Čačić, te je dodao kako je riječ o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije.

"Poštivat ćemo struku, prihvatit predloženu varijantu i maknuti sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je četiri puta veći i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. Ako to prepoznamo, a nema razloga da ne prepoznamo, moramo biti dio te priče. Kad postajete dio propulzivne urbane regije, poput šire zagrebačke, to je sasvim druga dimenzija. U ovoj regiji trenutno željeznicom putuje oko 2 milijuna ljudi godišnje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon završetka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna putovanja godišnje, što bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije u svakom pogledu" rekao je Čačić, pojasnivši kako bi izgradnjom pruge mogli prevoziti 40 posto ukupnog putničkog prometa u Hrvatskoj.

Foto:Dragutin Staničić

Do sredine rujna očekuje se definiranje triju varijanti "spojnice", kao podloge za daljnju razradu dokumentacije. Izrada studijske dokumentacije i idejnih rješenja očekuje se do ljeta iduće godine.

"Trenutno se od Čakovca do Zagreba vlakom putuje dva sata i 40 minuta, a to je poražavajuće za zemlju članicu Europske unije u 21. stoljeću. Ovim projektom 40 minuta će biti vrijeme putovanja od Varaždina do Zagreba, a 50 minuta od Čakovca do Zagreba, odnosno nešto više od sat vremena od Kotoribe", rekao je međimurski župan Matija Posavec, dok je zamjenik krapinsko-zagorskog župana Anđelko Ferek Jambrek, podsjetio kako je njegova županije izvrsno povezana sa Zagrebom i Zagrebačkom županijom, a ovo je nastavak prema sjeveru.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban istaknuo je da je  ukupna vrijednost aktualnih investicija u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj 4,5 milijardi kuna, a uz natječaj za prugu Leskovac - Karlovac vrijedan 2,8 milijardi taj iznos se penje na više od sedam milijardi kuna.

Stanje u željeznici pomalo se mijenja

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić rekao je da se stanje u željeznici pomalo mijenja u smislu ulaganja i privlačenja novaca kroz EU-ove projekte, ali da je još daleko od onoga što bismo željeli da željeznica bude.

"Stječemo dojam da u Hrvatskoj uopće nema upravljanja tokovima roba jer je evidentno da je četvrti koridor, koji dobrim dijelom ide kroz Mađarsku i spušta se u luku Koper, uzeo jako puno tereta našem desetom koridoru, a i svim ostalim koridorima koji idu kroz Hrvatsku", rekao je Maršić.

Podršku projektu dali su i predstavnici prijevoznika. Renato Humić iz HŽ Putničkog prijevoza rekao je da su u budućoj organizaciji integriranog prijevoza putnika na cijeloj pruzi jako važne točke integracije željeznice sa ostalim vrstama prijevoza, od bicikla do autobusa, dok je Milan Brkić direktor Rail Cargo Carrier, najvećeg privatnog teretnog željezničkog prijevoznika u Hrvatskoj, podržao projekt jer on teretnim prijevoznicima omogućava kvalitetniju vezu sa Mađarskom, Austrijom, Češkom i Poljskom.

"Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo  za vlak duljine 700 m, što je u Europi normalno. Gradimo nove terminale za duljine vlakova od 400 metara - tako sami „potežemo ručnu kočnicu“. – kazao je Brkić.

Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđeni su elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajališta, tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. To je prva nova pruga u Hrvatskoj o kojoj se razmišlja i prva koja se projektira, što je veliki pomak. Od 400 milijuna eura, koliko projekt ukupno vrijedi, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit će se upravo u Varaždinskoj županiji, što je najveći projekt ikad.

O 'Lepoglavskoj spojnici'

Izgradnjom „Lepoglavske spojnice“ pruga Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zabok - Zagreb postaje glavni koridor budućeg integriranog putničkog i intermodalnog teretnog prijevoza, prometna poveznica za gospodarski i društveni razvoj zagrebačke regije i sjeverne Hrvatske. Spajanje željezničke pruge Zabok - Đurmanec i željezničke pruge Varaždin – Golubovec je vrlo zahtjevan projekt zbog vrlo nepovoljnog terena i zahtjeva značajan broj objekata, prvenstveno tunela. 

Ugovor od dodijeli bespovratnih sredstava između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i HŽ Infrastrukture za „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije Središnja Hrvatska - Lepoglavska spojnica“  potpisan je 17. prosinca 2018. u iznosu 11,2 milijuna kuna, od čega je  85 posto ili 9,5 milijuna kuna iznos sufinanciran iz fondova EU, a preostalih 15 posto 1,6 milijuna kuna je investitor HŽ Infrastruktura dužan sam osigurati.

Nakon provedenog natječaja o javnoj nabavi i nakon više žalbi DKOM-u, temeljem  Odluke o odabiru, 10. veljače 2020. potpisan je Ugovor o izradi dokumentacije s zajednicom ponuditelja u iznosu od 6,1 milijun kuna, s rokom implementacije 13 mjeseci.

Do sredine rujna očekuje se da će biti definirane tri varijante ovog spoja, kao podloga za daljnju razradu dokumentacije te izrađena prognoza prometa pogodna za konzultacije s JASPERS-om. Ostali dijelovi dokumentacije (sustav signalizacije, elektrifikacije i zgrade) vezani su uz navedene dokumente i aktivnost na njima bit će pokrenute po definiranju varijantnih rješenja.

Izrada studijske dokumentacije i idejnih rješenja očekuje se do ljeta 2021. Ako se projekt proglasi opravdanim, financiranje izrade idejnog i glavnog projekta nominirat će se iz fondova EU, u okviru operativnog programa 2020. –  2027.   Nakon toga slijedi projektiranje, izrada idejnog i glavnog projekta, izrada/izmjena prostornih planova, rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, rješavanje zaštite okoliša i ishođenje građevinskih dozvola.