Lokalne jedinice za proračunsku transparentnost dobile solidnu četvorku

2. srpnja 2020.

Foto: Shutterstock

Institut za javne financije predstavio je rezultate šestog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti hrvatskih županija, gradova i općina, koji pokazuju kako je prosječna proračunska transparentnost svih 576 lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih lokalnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama - 4,1 od mogućih 5.

Analitičarka IJF-a Katarina Ott naglasila je kako je „proračunska transparentnost i inače neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima.

"No, u doba krize izazvane koronavirusom u Zagrebu i okolici i potresom koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se, gotovo preko noći, donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. Kako će se doći do dodatnih sredstava, kako će se i u koje svrhe utrošiti, tko će od njih imati koristi, a tko će snositi troškove – sve su to pitanja  na koja će se moći odgovoriti samo uz transparentan pristup proračunskim informacijama", rekla je Katarina Ott.

Županije najtransparentnije

Svake se godine objavljuje sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4,5, a općina 4. Međutim, usprkos vrlo dobrim prosjecima i ohrabrujućim trendovima, još uvijek se oko 20 posto lokalnih jedinica ne pridržava čak ni zakonom propisane objave sva tri dokumenta, a 41 posto ne slijedi preporuku Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta.

Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, a u Institutu ističu kako je neophodno i sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. 

Priznanje Instituta za objavljenih pet proračunskih dokumenata ove godine dobiva 18 županija, 87 gradova i 201 općina. 

U odnosu na istraživanje iz 2019., najviše su se popravile, s nule na peticu, općine Pašman, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarsko-srijemske županije) i Zmijavci. Najviše su se 'pokvarile općine Cerna, Gundinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci. 

Iz Instituta posebno ističu pozitivne primjere lokalnih jedinica koje su u svim dosadašnjim ciklusima objavile svih pet dokumenata - Krapinsko-zagorsku, Šibensko-kninsku, Varaždinsku i Zadarsku županiju, te gradove Buzet, Osijek, Pazin, Pulu, Rijeku, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Ni jedna općina nije u svim ciklusima objavila svih pet dokumenata, a jedna – Galovac – ni u jednom od ciklusa nije objavila niti jedan od traženih dokumenata. U ovom ciklusu, niti jedan dokument nisu objavile općine Galovac, Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti Filip i Jakov i Vrbje. 

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, te na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

 

P.hr/I.G