Komentar HGK: Nastavak pada robne razmjene

Nakon što je u ožujku zabilježen pad vrijednosti izvoza EU od 10,2 posto i pad vrijednosti uvoza od 12,2 posto na godišnjoj razini, u travnju je taj pad bio još izraženiji, odnosno vrijednost izvoza smanjena je 28,2 posto a uvoza 22,7 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj. "Osim snažnog utjecaja Brexita na smanjivanje obujma robne razmjene, u travnju je ojačao negativan utjecaj pandemije izazvane širenjem koronavirusa te utjecaj pada cijena energenata i sirovina uzrokovan padom globalne potražnje. Prije svega se može govoriti o cijeni sirove nafte koja je u prosjeku, u prva četiri mjeseca, na godišnjoj razini smanjena više od 30 posto. Stoga je u prva četiri mjeseca ove godine došlo do pada vrijednosti izvoza EU od 8,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje te pada vrijednosti uvoza od 9 posto", stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore.

Pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema gotovo svim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, a najveći se, od čak 21 milijardu eura, i dalje bilježio prema Ujedinjenom Kraljevstvu koje je 31. siječnja izašlo iz EU. Znatno manji, ali i dalje znatan pad od približno četiri milijarde eura, zabilježen je i prema SAD-u i Kini, dva najveća vanjskotrgovinska partnera EU, dok je kod drugih zemalja bio nešto manji. Vrijednost uvoza je istodobno najviše smanjena kod uvoza iz Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, pri čemu je na smanjeni uvoz iz Rusije i Norveške najviše utjecao navedeni pad cijena energenata.

"Iz takvih se kretanja može zaključiti da je u prva četiri mjeseca Brexit i dalje imao veći utjecaj na pad vrijednosti robne razmjene EU od globalne pandemije premda je travanj obilježen brzim širenjem virusa u Ujedinjenom Kraljevstvu" kažu u HGK. 

Pandemija je ipak imala znatan negativan utjecaj i na Extra EU i na Intra EU robnu razmjenu, koja je u travnju smanjena 32 posto, a u prva četiri mjeseca 10,2 posto. Promatrano po članicama, gotovo je kod svih došlo do pada vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, ali pritom, u prva četiri mjeseca, tek kod dvije članice (Irske i Grčke) nije došlo do pada vrijednosti Intra EU izvoza, dok kod njih sedam nije došlo do pada vrijednosti Extra EU izvoza.

"S obzirom na to da Intra EU podaci isključuju utjecaj Brexita i tečaja eura, takav se pad robne razmjene u najvećoj mjeri može pripisati širenju koronavirusa i gospodarskim posljedicama tog širenja. Hrvatska je pratila sve ove trendove te je prema podacima Eurostata u prva četiri mjeseca ukupna vrijednost izvoza smanjena 6 posto, izvoza na zajedničko EU tržište 5 posto, ukupnog uvoza 10 posto, a uvoza sa zajedničkog tržišta 12 posto", kažu u HGK-a.