Nautički turizam

Nautički turizam postaje najdinamičniji turistički proizvod i ima ogroman potencijal, ali trebamo vući mudre poteze kako bi ovo bila zadnja godina u kojoj bilježimo stagnaciju, odnosno blagi pad od 1,2 posto u dolascima.

Hrvatska je najznačajnija charter destinacija u svijetu s flotom preko 4 tisuće plovila i velikom potražnjom na booking platformama. Imamo preko 17.000 vezova u marinama koje su prošle godine uprihodile 855 milijuna kuna.

Odlični potrošači

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ističe kako su nautičari odlični potrošači. „Prosječna dnevna potrošnja nautičara iznosi 126 eura, dok je ona kod klasičnih  turista oko 79 eura dnevno. Razlika u potrošnji je, znači, oko 40 posto. Samo na ugostiteljske usluge nautičari troše 31 posto tog iznosa. Pored toga, nautičari imaju značaj i u produženju sezone i diversifikaciji turističke ponude te sudjeluju sa oko osam posto u ukupnom broju dolazaka. Problem nam predstavlja to što broj vezova ne prati dinamiku rasta flote. Nedostaje nam više investicija u  nove vezove te nove marine. Činjenica je da još uvijek nismo ispunili kvotu, koju smo sebi zadali Strategijom razvoja nautičkog turizma“, naglasio je Kovačević.

Sean Lisjak predsjednik Uduženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kaže da su marine poslovale očekivano dobro. „Možda imamo mali problem, odnosno, pad tranzitnih gostiju. Moguće je da je to posljedica i toga što se u nekim uvalama još uvijek ne naplaćuju sidrenja“, kazao nam je Lisjak.

Rast broja plovila ne prati rast dolazaka

Ivica Jurišin, donedavni  predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, kaže da postoji određeni problem u nautičkom turizmu. „Točno je da su ukupni rezultati na razini prošle godine, ali mene zabrinjava to što je ove godine nekoliko stotina plovila više u čarteru. To samo po sebi potvrđuje  da se nešto mora napraviti“, smatra Jurišin.

Zabrinutost kolege Jurišina dijeli i Ivica Buble, direktor Dalmatia chartera iz Trogira i jedan od pionira ovog posla. „Dalmatia charter je imao dobru sezonu, ali isključivo zahvaljujući tome što imamo stalne goste i što smo već prošle godine  znali da će nastati problem. Koliko sam razgovarao sa kolegama većina mi je rekla da ima pad“, rekao je Buble.

Privući jahte i mega jahte

Ono što možda ohrabruje u svemu ovome je nastup Maje Mrakovčić Kostelac državne tajnice u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koja je kazala da su u sklopu reforme Pomorskog zakonodavstva i porezne reforme uklonjene neke zapreke koje nisu bile stimulativne za vlasnike velikih i mega jahti.

„Želimo vidjeti više plovila, a pogotovo jahti i mega jahti u hrvatskom upisniku. U tom smislu smanjujemo opterećenja te uvodimo neke porezne olakšice kako bi naš Upisnik bio atraktivniji. Cilj izmjena je privlačenje velikih jahti na upis u hrvatski upisnik te stvaranje poticajnih uvjeta za dulji boravak , odnosno zimovanje,  u Hrvatskoj. Osim toga, želimo širom otvoriti vrata novim tehnologijama i to ne da služe same sebi, nego da olakšaju poslovanje i učine ga efikasnijim. Naravno, želimo podići i stupanj sigurnosti i održivi razvoj nautičkog turizma“, kazala je Mrakovčić Kostelac.

Prema podacima Ministarstva mora prometa i infrastrukture, Hrvatska ima porast ukupnog broja jahti i brodica pod hrvatskom zastavom od 1,32 posto. Ukupan broj jahti i brodica u charteru porastao je za 267 odnosno za 6,5 posto, ali taj rast nije pratio porast dolazaka nautičara.