Novo izdanje Privrednog: Kupi!

23. rujna 2019.

Novo kvartalno izdanje Privrednog s temom marketinga poslano je na 30 tisuća adresa hrvatskih poduzetnika

Foto: Privredni

# - tema

Marketing trpi nepošteno nerazumijevanje već dugi niz godina. Na spomen marketinga ljudima prvo pada na pamet reklama... na pamet im padne samo reklama, i nakon toga više ništa. A reklama je tek jedan dio marketinga, i to onaj dio koji često dolazi nakon mnogo drugih zahtjevnih i kompleksnih aktivnosti i zadataka. Koliko je istraživanje tržišta ključno u pripremi pristupa tržištu, identificiranju ciljane publike, kupaca i preciziranju ispravnog načina nastupa u odnosu na konkurenciju? Kako nove tehnologije i trendovi utječu na razvoj marketinga i promjenu njegovih standardnih praksi i običaja? Mijenja li digitalno analogno i mogu li ta dva oblika živjeti skupa ili jedan drugome jedu prostor i tržište? Kako big data unaprjeđuje učinkovitost marketinga? Koliko prednosti ostvaruju oni koji koriste big data u odnosu na one koji se drže starih obrazaca i praksi? Imamo li dovoljno kapaciteta, resursa, znanja i spretnosti za korištenje velikih podataka? Imamo li dovoljno sredstava s kojima ćemo se boriti s globalnom konkurencijom koja je tu, iako je fizički daleko? Je li kupac i dalje kralj i koliko je on danas drukčiji nego prije? Sve su ovo pitanja na koja nije lako odgovoriti i ne glumimo kako znamo sve, ali smo pokušali odškrinuti njihova vrata i ovim materijalom otvoriti neke nove ideje, stavove i rasprave o ulozi i važnosti marketinga u gospodarstvu i poslovanju svake tvrtke, pa i države. Slagali se s nama ili ne u nekim stavovima i tvrdnjama, nakon ovog dijela složit ćemo se svi bar u jednome - marketing nije samo reklama.

€ - biznis

Svi se bore za isto tržište, love iste kupce i domišljaju se novim načinima na koje se istaknuti, kako se izdići iznad gomile i natjerati kupca da primijeti baš vas. Direktori marketinga naših velikih i malih tvrtki koriste sve dostupne alate u svojoj praksi i pokazuju dinamičan svijet marketinga u Hrvatskoj. Neke se odlučuju za angažiranje marketinških tvrtki za savladavanje zahtjevnih zadataka istraživanja tržišta, kreative i provedbi uspješnih kampanja, dok se druge okreću internim kapacitetima. Globalni trendovi uvijek se preliju i na naše tržište, pa već danas vidimo kako se neke kampanje temelje na društvenim vrijednostima, a ne samo na kvaliteti ili čak osnovnim odlikama proizvoda i usluge. Tako mesna industrija promiče život u našoj državi, a banka promiče prava manjiskih skupina u društvu. Je li i dalje kvaliteta proizvoda najvažnija ili danas dominaciju preuzimaju stavovi i vrijednosti tvrtke i brenda? Globalno, takve kampanje postižu značajan poslovni uspjeh, a kakva je situacija kod nas? Jedno je sigurno – tržište je dinamično, promjene su česte i oni koji se adaptiraju prvi najčešće izlaze kao pobjednici. Današnji pobjednici znaju i kako zakuhati pravu kampanju, a mi ćemo uz pomoć naših kvalitetnih suradnika ponuditi i drugima kratki prikaz glavnih sastojaka za pripremu i provedbu uspješne marketinške kampanje. Sve je veća polemika o mogućem duopolu na digitalnom medijskom i reklamnom tržištu. Kako se prema tome postavlja EU, a kako SAD? Kako se to odražava na marketinšku industriju u Hrvatskoj? Ta se rasprava tek zahuktava i zahtijeva našu stalnu pozornost.

&

Jeste li čuli za Godin Tepe? Riječ je o značajnom arheološkom nalazištu u zapadnom Iranu, otkrivenom šezdesetih godina prošlog stoljeća, koje datira nekih 5000 godina prije Krista. Odgovor na pitanje zašto je baš to arheološko nalazište toliko značajno zapravo je prilično jednostavan. Naime, tamo je, vjerovali ili ne, pronađen prvi kemijski dokaz proizvodnje ječmenog piva! Možemo, dakle, zaključiti kako su prije nekih 7000 godina, na zapadu Irana, u planinskom području Zagros, živjeli prvi crafteri! Istina, suvremeni crafteri ponešto su drukčiji, pa ne čudi da se danas to drevno piće savršeno sljubljuje s makrobiotičkom prehranom. Sve su to, reklo bi se, trendovi koji čine razliku, iako možemo reći kako je pivo konstanta jer je, kao što vidimo, u trendu više tisućljeća. Isto je i s turizmom - bio on kongresni, zdravstveni ili neki drugi - ljudi su uvijek voljeli i uvijek će voljeti putovati i širiti horizonte. Danas, međutim, kao uostalom i novovjeki crafteri, turisti vole putovati u međuzemlje. Nisu dovoljna mora, šume i planine, nego je potreban začin J.R.R. Tolkiena ili Davida Benioffa, kako bi turisti posjetili špilju u koju se zavukao Gollum ili zidine po kojima su hodali Tyrion, Bronn i Podrick nakon bitke u zaljevu Blackwater. U svakom slučaju, koliko god nove bile, sve su to stvari koje čine ona sitna, a opet značajna životna zadovoljstva. Prije ili poslije Krista stvari su iste. Svima nam je u fokusu zdravlje, sreća i prosperitet ili, kako bi Englezi rekli, wellbeing.

Svrsishodni cinizam

Jedna od meni najdražih priča o marketingu ide otprilike ovako. U nekoj tvrtki upravo su radili na novom proizvodu za čiji je razvoj bio zadužen inženjerski tim. Inženjeri su se dali u potragu za proizvodom, razbijajući glavu njegovim dimenzijama, tehnologijom proizvodnje i slično. No, to uopće nije bio problem ekipi iz marketinga koja je, uz smijeh i boce slavljeničkog šampanjca, već izradila i osmislila pakiranje, kampanju i novi slogan. Oni koji su u životu pročitali strip Dilbert, znat će o čemu govorim. Promatrana iz perspektive inženjera, ova priča predstavlja svojevrsni „humorističan ugriz“ na račun marketinga, ali svejedno pokazuje jednu činjenicu – bez marketinga i svih njegovih alata bilo koji proizvod ili usluga nikada se ne bi uspjeli prodati. Tako smo svi svjedoci velikih ideja, savršenih proizvoda, superiornih rješenja u odnosu na konkurenciju – koje se nikad nisu uspjele probiti na tržište - jer ideja, proizvod i rješenje sami po sebi nisu dovoljni. Treba ih znati prodati. A u svojoj biti marketing je upravo to. Istraživanje tržišta, promocija, kampanje, after-care, uključivanje tvrtki u humanitarne i društveno korisne akcije, zauzimanje političkih stavova putem proizvoda i brendova – u svojoj konačnosti imaju samo jedan cilj: prodaju proizvoda i usluga. Možda katkad zvuči cinično, ali rekao bih da tome nije tako. Radi se ponajprije o svrsihodnosti. Ako nema prodaje, nema potrošnje, gospodarske aktivnosti, proizvodnje i, na kraju, radnih mjesta. Dakle, neka nama marketinga, od njega možemo svi nešto naučiti.

Marko Jurčić