Osvrt IJF-a: Troše li Hrvati previše na lijekove?

29. srpnja 2020.

Foto: Pixabay

Vlada je nedavno najavila sustavno rješavanje problema dugovanja bolnica veledrogerijama. U najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije autorica Marijana Bađun analizira ovu problematiku. Prema nedavnom dogovoru predstavnika Vlade i veledrogerija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama će uplatiti 500 milijuna kuna iz Državne riznice radi podmirenja dijela dugovanja veledrogerijama koja, prema posljednjim dostupnim podacima, iznose više od 4,2 milijarde kuna.

Bađun ističe kako je u Hrvatskoj već ustaljena praksa da bolnice gomilaju dugove, a veledrogerije strpljivo čekaju (i dočekaju) intervenciju Ministarstva financija. Udio izdataka za lijekove HZZO-a u ukupnim rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu povećao se, naime, s 19 posto u 2014. na 24 posto u 2019., a naročito je velik porast izdataka za posebno skupe lijekove. Ukupna potrošnja lijekova u 2019. iznosila je 7,6 milijardi kuna, dok su izdaci HZZO-a za lijekove, prema objavljenome godišnjem izvješću, bili 5,6 milijardi kuna.

Na tržištu sve veći broj skupih lijekova

"Porast potrošnje lijekova sam po sebi nije problem. Potražnja za lijekovima raste zbog sve većeg širenja kroničnih bolesti, starenja stanovništva i pojave novih mogućnosti liječenja. No, važno je istražiti kako optimalno koristiti sredstva za lijekove, odnosno provjeriti učinkovitost lijeka u odnosu na njegovu cijenu, a to je cilj farmakoekonomike koja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena“, kaže Bađun podsjećajući na analizu Instituta za javne financije prije dvije godine, gdje je naglašeno da bolnice moraju smanjiti dospjele nepodmirene obveze racionalnim poslovanjem te da je potrebno obaviti analizu poslovanja poduzeća iz područja veleprodaje i maloprodaje lijekova, a osobito ljekarni.

Autorica osvrta ističe kako porast izdataka za posebno skupe lijekove ne iznenađuje jer se na tržištu javlja sve veći broj novoregistriranih inovativnih lijekova koji su vrlo skupi, a HZZO ih sve više uvrštava na listu lijekova koji se financiraju iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Ujedno raste i broj korisnika tih lijekova. Svim će zemljama u budućnosti biti izazov omogućiti ih pacijentima, a ujedno i obuzdati porast rashoda te osigurati da odabrani lijekovi imaju dobre kliničke rezultate u odnosu na utrošeni novac, odnosno da je njihova primjena opravdana.

Hrvatska na dnu europske ljestvice

Potrošnju lijekova u Hrvatskoj korisno je promatrati u međunarodnom kontekstu, no važno je da podaci OECD-a o potrošnji lijekova ne sadrže bolničku potrošnju. Položaj Hrvatske i ostalih zemalja zasigurno bi bio drukčiji kad bi se i ta stavka uključila, no i bez toga Hrvatska je na dnu zemalja Europske unije s 388 dolara po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). Samo Danska ima manju potrošnju, 339 dolara, a na vrhu je ljestvice Njemačka s 844 dolara po stanovniku. Danska i Nizozemska prema gospodarskoj razvijenosti odudaraju od skupine zemalja s najmanjom potrošnjom, a obje su provele i mjere racionalizacije potrošnje lijekova.

Ljekarna foto 030 Foto: Shutterstock

No, analizira li se udio potrošnje lijekova u ukupnim rashodima za zdravstvo (također bez uključivanja bolničke potrošnje lijekova), tada je Hrvatska u gornjem vrhu ljestvice s relativno visokim udjelom od 21 posto. Prednjači Bugarska, a na dnu su opet Danska i Nizozemska.

Ključno pitanje - trošimo li lijekove efikasno?

Za Hrvatsku je osobito važno da HZZO počne objavljivati više detaljnih podataka o rashodima za zdravstvenu zaštitu – ponajprije bolničku. Također je potrebno istražiti tržište posebno skupih lijekova i provjeriti u kojoj se mjeri rabe generički lijekovi koji su troškovno efikasniji.

"S obzirom na to da Hrvatska ne stoji dobro prema zdravstvenim pokazateljima, poput stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, čini se kako je ključno više raditi na ranom otkrivanju i prevenciji bolesti, što bi također utjecalo na visinu potrošnje lijekova", kaže Bađun navodeći kako pravo pitanje nije trošimo li previše ili premalo, nego trošimo li učinkovito, a istraživanja pokazuju kako je u tim aspektima odgovor često 'ne'.  

P.hr/I.G.