Vlada predstavila mjere za pomoć gospodarstvu teške 30 milijardi kuna

24. ožujka 2020.

Vlada je u Banskim dvorima predstavila novi paket gospodarskih mjera za pomoć tvrtkama čije je poslovanje pogođenom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa.

Premijer Andrej Plenković rekao je da stručnjaci predviđaju da će pandemija odnijeti brojne živote te da je sigurno kako će imati i nesagledive ekonomske posljedice za cijeli svijet. Istaknuo je da nitko ne može predvidjeti koliko će kriza trajati, pa će zbog toga, rekao je, Vlada postupno donositi nove mjere pomoći.

"Dobro je da krizu dočekujemo sa stabilnijim i otpornijim gospodarstvom nego što je bilo prije, ali čeka nas teška bitka da sačuvamo radna mjesta i likvidnost poduzetnika. Odluke ćemo prilagođavati razvoju situacije, i u zdravstvu i u gospodarstvu", dodao je.

Kazao je i kako smo svjedoci takozvanoga simetričnog šoka, a takvo nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti.

"Predstavljamo mjere vrijedne 30 milijardi kuna", kazao je Plenković dodajući kako je prva mjera pomoći iz Ministarstva financija. "Nema poreza na dohodak, dobit i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno", kazao je premijer ističući da će ta mjera na snazi biti tri mjeseca uz mogućnost produljenja za još tri mjeseca. Kao drugu mjeru Plenković je naveo isplatu minimalnih plaća iz državnog proračuna svim ugroženim poslodavcima, a treća su mjera krediti za financiranje gospodarstva.

"Ići će se u rezanje svih troškova koji u proračunu nisu nužni, a uključit ćemo i sve mjere koje možemo povući iz EU-a. Za potrebe likvidnosti države imamo 240 milijuna eura iz EU-a", rekao je Plenković.

Vlada svoje plaće donira za pomoć Zagrebu

Premijer je najavio da će Vlada svoje plaće za ožujak donirati na poseban donacijski račun za saniranje šteta uzrokovanih potresom u Zagrebu.

"Ovo je prilika za sve nas da pokažemo jedinstvo, solidarnost i odgovornost kako bismo prebrodili kombinaciju dviju kriza", rekao je premijer. 

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se od danas mogu podnositi zahtjevi za odgodu plaćanja doprinosa i poreza i njihovu obročnu otplatu. Uvjeti su, kaže, jednostavni, a jedan od njih je pad prihoda od 20 posto.

"Ide beskamatna odgoda plaćanja poreznih obveza na tri mjeseca, a ako posebne okolnosti potraju, postoji mogućnost produljenja beskamatne odgode na još tri mjeseca. Kada dođe razdoblje stabilizacije, vrijedit će beskamatna obročna otplata do 24 rate", kazao je Marić.

Pet milijardi kuna za sufinanciranje plaća

Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, kazao je da je do sada Hrvatski zavod za zapošljavanje zaprimio 7.400 prijava poslodavaca koji traže pomoć za sufinanciranje minimalne plaće u iznosu od 3.250 kuna, a odnose se na 40 tisuća radnih mjesta. Više od 80 zahtjeva došlo je putem online obrazaca, a na njihovu rješavanju, pojasnio je, radi 300 zaposlenika HZZ-a.

"Prve isplate sredstava bit će u četvrtak ili petak", kazao je ministar ističući da će se raditi i tijekom vikenda te da će svi koju su se prijavili za ovu mjeru pomoći novac dobiti najkasnije 15. travnja.

"Bit će potrebno oko pet milijardi kuna, a sredstva osigurava Ministarstvo financija", dodao je.

Osam mjera Ministarstva gospodarstva

Ministar gospodarstva Darko Horvat naveo je da njegovo ministarstvo ima osam mjera, od kojih je šest već u punoj funkciji. Cilj im je osiguravanje likvidnosti za male i srednje poduzetnike te očuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje. Prva mjera su moratoriji na sve rate ESIF mikro i malih zajmova te mikro i malih zajmova za ruralni razvoj; do 31. prosinca 2020. neće dospijevati kamati niti glavnica te se neće obračunavati zatezna kamata. Druga mjera jest prolongiranje rokova i moratorij na sve kredite HAMAG-a, a treća podrazumijeva povoljnije uvjete za mikro kredite do 25.000 eura.

Četvrta mjera su mikrozajmovi za investicijske projekte, kako bi se mogli završiti započeti projekti. Peta podrazumijeva snažnija jamstva za kredite za obrtna sredstva. Šesta je mjera financijski instrument - zajmovi za poljoprivrednike od 1.000 do 25.000 eura uz kamatu do pola posto, a tu su još i tzv. korona-krediti, također u iznosu do 25.000 eura. Osma mjera su krediti za velika i srednja poduzeća, a bit će dostupna od 1. travnja.

Dodatne mjere pomoći poljoprivrednicama

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je predstavila mjere pomoći poljoprivrednom sektoru."Prva mjera koju smo predložili i za koju smo već podnijeli zahtijev EK, osiguranje je fleksibilnosti između stupova zajedničke poljoprivredne politike. Tražimo da nam se omoguće dodatna sredstva u treći stup, odnosno u osiguranje dovoljnog dohotka poljoprivrednicima. Planirani iznos u odnosu na moguću fleksibilnost u ovom trenutku je minimalno 120 milijuna kuna ukoliko EK, uz potporu i drugih zemalja, to podrži", kazala je Vučković.

Druga mjera je program potpora malih vrijednosti za mikro segment poljoprivrede, za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, poslodavce koji imaju jednog do deset zaposlenih i u ovom su trenutku najosjetljiviji. Za taj program predviđa se osigurati 53 milijuna kuna proračunskih sredstava. Treća mjera je namijenjena uspostavljanju kreditne linije za malo gospodarstvo i za sektor drvno-prerađvačke industrije. Riječ je o kreditima do 25 tisuća eura, s kamatom do 0,5 posto, a linija se, kako je navela, financira iz Programa ruralnog razvoja. Što se sektora ribarstva tiče, Vučković je rekla da su EK podnijeli zahtijev da se ponovo uspostave mjere privremene obustave ribolova.

Gospodarstvenici traže oslobađanje, a ne odgodu poreza i doprinosa

"Pozdravljamo prvi paket mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, u čijoj smo pripremi aktivno sudjelovali, a u skladu sa zahtjevima naših članica. HGK za drugi val mjera pomoći gospodarstvu predlaže oslobađanje tvrtki u problemima svih tereta i davanja prema institucijama – od doprinosa i poreza na plaće do članarina, što smo meć napravili. Dakle, oslobađanje, a ne odgoda", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako ova kriza, za razliku od prošle, zahtjeva potrošnju i poticanje potrošnje umjesto mjera štednje.odavcima, te će se aktivirati povoljni kredti za financiranje gospodarstva.

"Upravo u tom smislu treba u što većoj mjeri iskoristiti sredstva fondova EU, uz trenutno puno veću fleksibilnost Europske komisije. U tom kontekstu i Vlada treba razmisliti o dodatnom naporu i podizanju pokrivanje troškova plaće na 5000 kuna neto po zaposlenom u pogođenim tvrtkama", izjavio je Burilović.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić također je istaknuo da poslodavci traže otpis svih davanja doprinosa i parafiskalnih nameta zbog poteškoća u poslovanju zbog epidemije, a ne odgodu plaćanja.

"Svima je jasno i po broju ljudi koji se prijavljuje na Zavod za zapošljavanje za uplatu 3.250 kuna da je situacija dramatična", kazao je Majetić u izjavi za Hinu.

Napominje kako se u Vladinim mjerama pomoći mora razdvojiti dvije faze - vrijeme epidemije koronavirusa i vrijeme nakon nje. U vremenu epidemije, kaže, država maksimalno mora osigurati što je mogući veći grant bespovratni poslodavcima za plaće. Također, kako većina poslodavaca neće raditi, jer će biti obustavljanja poslovnih aktivnosti zbog ove situacije, kaže da im treba omogućiti maksimalno otpis svih troškova koje imaju za vrijeme epidemije

Pozitivnim smatra to što će nakon ove krize poslodavci imati pristup kreditima, što je važno jer će morati ući u novi investicijski ciklus kako bi se nabavila roba i pokrenula aktivnost.

Smatra i kako će vrijeme nakon epidemije također biti izazovno jer neće biti na sto posto aktivnosti, a pitanje je koliko će ljudi nakon krize biti raspoloženi za potrošnju, hoće i ići na godišnji, kolike će im biti plaće itd.

 

 

P.hr/I.B.