Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili 3,3 mlrd. kn dobiti

12. srpnja 2019.

Foto: Pixabay

U prošloj godini broj poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je porastao, kao što je rasla i većina ostalih gospodarskih pokazatelja. Međutim, zabrinjava podatak da je prema iznosu ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. godini po stanovniku Splitsko dalmatinska županija na posljednjem mjestu u Hrvatskoj.

O tome kako je poslovalo županijsko gospodarstvo u 2018. godini te koji je značaj EU fondova za gospodarski i društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije raspravljalo na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split, održane u hotelu Bluesun Soline u Brelima. Komentirajući rezultate predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Split Joze Tomaš, istaknuo je da unatoč većini pozitivnih pokazatelja zabrinjavajući je podatak o smanjenom broju investicija koje se događaju na području Splitsko dalmatinske županije.

Zadnji u povlačenju novca EU fondova

"Ne mislim pri tome na njihov ukupni financijski iznos, nego na broj investicija. Taj broj je u osjetnom padu. Ukoliko gledamo proteklo desetogodišnje razdoblje, onda je taj pad broja investicija značajan. Primjerice u 2009. godini na području naše županije bilo je 2500 investitora da bi prošle godine taj broj pao na 1300. Znači, evidentan je pad broja investitora. Osim toga, po broju stanovnika Splitsko dalmatinska županija je na posljednjem mjestu po iskoristivosti sredstava iz EU fondova. Primjerice, Dubrovačko neretvanska županija zahvaljujući dvije velike investicije financirane iz EU fondova. Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik, ima 36 000 kuna iz EU fondova po glavi stanovnika. Naša županija je zadnja tako da po glavi stanovnika ima 3.600 kuna iz EU fondova. Predposljednja Karlovačka županija ima oko 6500 kuna po glavi stanovnika povučenih sredstava iz EU fondova. Tu je možda i najveći prostor za razvoj", istaknuo je Joze Tomaš.

S obzirom na iskorištenost EU fondova u 2017. i 2018. godini, iznos ugovorenih sredstava u navedenom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 1,7 milijardi kuna čime je ona zauzela sedmo mjesto među svim hrvatskim županijama. Međutim, gledajući kriterij vrijednosti ugovorenih EU sredstava po stanovniku Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na posljednjem mjestu, sa svega 3.673 kune po stanovniku.

V.d. ravnatelj Javne ustanove RERA S.D. Jozo Sarač, istaknuo je da je Splitsko dalmatinska županija specifična županija a da za podbačaj iskoristivosti sredstava iz EU fondova postoje subjektivne i objektivne okolnosti. "Moramo biti bolji jer još uvijek imamo veliki prostor za napredak i u javnom i u realnom sektoru. Nešto se javni sektor u posljednje vrijeme budi, tako da će nakon nekih već ugovorenih velikih infrastrukturnih projekata ti pokazatelji u Splitsko dalmatinskoj županiji biti puno bolji. Prostora ima u svim sektorima a prava stvar će biti kada iskoristivost EU fondova u gospodarstvu bude bolja", istaknuo je Sarač.

2018. bila bolja od 2017.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine ukupan prihod od 48 milijardi kuna te ukupan rashod od 45,5 milijardi kuna. Ukupan prihod veći je za 9,2 posto, a ukupni rashodi za 8,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Dobit je u 2018. iznosila 3,3 milijarde kuna te je veća za 15,3 posto nego 2017. godine. Gubici razdoblja iznosili su 1,3 milijarde kuna te su se također povećali, ali za 7,4 posto. Stoga je konsolidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi gotovo dvije milijarde kuna, što je za 21,4 posto više u odnosu na 2017. godinu i čini 6,9 posto ukupne neto dobiti u Hrvatskoj. S dobiti je poslovalo 65,2 poduzetnika iz Splitsko dalmatinske županije njih 9.464 , a s gubitkom njih 5.054 ili 34,8 posto.

U novu dugotrajnu imovinu u prošloj godini županijski su poduzetnici iz Splitsko dalmatinske županije uložili su 1,4 milijarde kuna, što je 6,6 posto više nego u prethodnoj godini. Te je investicije ostvarilo 1.265 poduzetnika, odnosno 8,7 posto od ukupnog broja poduzetnika u županiji.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 14.518 poduzetnika, koji su zapošljavali 78.358 radnika, što je 8,3 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.  S obzirom na veličinu, najveći broj čine mikro poduzetnici s udjelom od 91,4 posto u ukupnom broju županijskih poduzetnika, slijede mali poduzetnici s udjelom od 7,6 posto , srednji s udjelom od 0,8 posto te veliki s udjelom od 0,2 posto. Najveći broj poduzetnika i Županije, njih 19,3 posto, posluje u djelatnostima trgovine, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane njih 13,3 posto i građevinarstva 12,9 posto. Poduzetnici iz trgovine ujedno su i zapošljavali najveći broj radnika 20,8 posto , a po broju zaposlenih slijedi prerađivačka industrija 20,7 posto i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 14,3 posto.

Splitsko dalmatinska županija gospodarstveniciFoto: Privredni.hr

Vanjsko trgovinska razmjena i turizam

Saldo vanjskotrgovinske razmjene roba i usluga u Splitsko-dalmatinskoj županiji pozitivan je i iznosio je 3,3 milijarde kuna. U prošloj godini vrijednost izvoza županijskih poduzetnika bila je 79,4 posto veća od uvoza. Prodajom na inozemnom tržištu županijski su poduzetnici ostvarili 7,5 milijardi kuna prihoda, odnosno šest posto više nego 2017. godine. Svoje proizvode i usluge izvezlo je 7,7 posto poduzetnika, dok je njih 8,6 posto uvezlo robu sa stranih tržišta u vrijednosti od 4,2 milijarde kuna. Najzastupljenija izvozna tržišta su bila Italija, Slovenija, Njemačka, Bosna i Hercegovina te Finska, a u županiju se prošle godine najviše uvozilo iz Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Francuske.

Povoljniji su rezultati u turizmu na bazi dolazaka i noćenja turista. Dolasci su povećani za 9,9 posto, a noćenja za 5,8 posto u odnosu na 2017. godinu. Usporedbe radi na razini Hrvatske dolasci su povećani za 7,1 posto , a noćenja za četiri posto . Udio Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju dolazaka turista u Hrvatsku je 18,6 posto , dok je udio u ukupnim noćenjima turista 19,6 posto . Vodeća emitivna tržišta iz kojih su turisti ostvarili najviše noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji su: Njemačka, Poljska, Ujedinjena Kraljevina, Češka, Bosna i Hercegovina, SAD, Francuska, Švedska, Slovačka i Slovenija.

Plaća za državnim prosjekom zaostaje 12 posto

Pozitivni trendovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji očituju se i u povećanju broja zaposlenih za 5,8 posto u odnosu na 2017. godinu u gotovo svim djelatnostima, zatim u sve manjem broju nezaposlenih prosječni godišnji broj nezaposlenih u 2018. godini. Prosječni godišnji broj nezaposlenih u 2018. godini iznosio je 25.558, što je 16,1 posto manje nego prethodne godine, kao i manjim prosječnim godišnjim stopama registrirane nezaposlenosti. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 4.910 kuna što je za 3,7 posto više nego prethodne godine, no unatoč tome i dalje zaostaje za državnim prosjekom za 12,1 posto.

Udio poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u Republici Hrvatskoj u ukupnom prihodu i u ukupnom rashodu je 6,4 posto , u dobiti razdoblja sedam posto , u gubicima razdoblja 7,2 posto , u broju poduzetnika 11,1 posto , u broju zaposlenih 8,3 posto te u investicijama u novu dugotrajnu imovinu 5,7 posto . Bilo je 1.265 poduzetnika investitora u ovoj županiji.

Jozo Vrdoljak