Poslovanje
Njemačka klizi prema tehničkoj recesiji
Njemačko gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka u ljetnom tromjesečju, konstatirala je središnja banka, upozoravajući na mogućnost tehničke recesije nakon blagog pada aktivnosti u drugom tromjesečju. U razdoblju od travnja do lipnja njemačko gospodarstvo smanjilo se 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, izvijestio je prošlog tjedna državni statistički ured Destatis. Ako se pad aktivnosti nastavi i u ljetnim mjesecima, Njemačka će tehnički biti u recesiji. "Ukupne bi gospodarske aktivnosti mogle ponovo blago pasti", upozorili su u središnjoj banci u osvrtu na aktualno treće tromjesečje. Glavni su razlog kontinuiranog posustajanja aktivnosti slab izvoz i kontinuirani pad industrijske proizvodnje, dok potrošnja i građevinski sektor podupiru gospodarstvo. Tek će se vidjeti hoće li se izvoz i industrija oporaviti prije nego što povuku za sobom i domaće pokazatelje, poput zaposlenosti i potrošnje, napominju u Bundesbanku. Izvozno orijentiranu njemačku industriju koče usporavanje svjetskog gospodarstva i neizvjesnost koju generiraju trgovinski sukob SAD-a i Kine te Brexit. Dodatni su teret strukturne promjene u automobilskoj industriji koje donosi prijelaz na električne motore. Njemački ministar financija Olaf Schulz naglasio je u nedjelju da Njemačka ima dovoljno prostora u proračunu za borbu protiv ekonomskih kriza, nagovijestivši da bi vlada za dodatne troškove mogla osigurati do 50 milijardi eura. Schulz je priznao da u vladi raspravljaju o potrošnji financiranoj zaduživanjem. Naglašava ipak da u dobrim vremenima država mora živjeti u okviru svojih mogućnosti, između ostalog i zato da bi mogla intervenirati u lošim vremenima. Očekuje se da će udio njemačkog duga u BDP-u ove godine pasti na oko 58 posto, s prošlogodišnjih 60,9 posto. To bi značilo da će kliznuti ispod najviše dopuštene razine u Europskoj uniji od 60 posto i dati vladi više prostora za fleksibilnost u budućoj potrošnji, napominje Reuters. "Dakle, ako je udio duga u BDP-u u Njemačkoj niži od 60 posto, to nam daje prostor da se punom snagom suprotstavimo krizi", kazao je njemački ministar financija. Podsjetio je da je globalna financijska kriza 2008./2009. Njemačku stajala otprilike 50 milijardi eura, te dodao: "Moramo moći prikupiti toliko (novca). Mi to možemo - to je dobra vijest", naglasio je. U ministarstvu financija nisu željeli komentirati u petak objavljeno medijsko izvješće, prema kojem je Berlin spreman ukinuti propisanu obvezu uravnoteženja proračuna i zadužiti se kako bi spriječio moguću recesiju. Neimenovani vladin dužnosnik izjavio je početkom mjeseca za Reuters da u ministarstvu financija razmišljaju o izdanju obveznica u skladu s formalnijim propisima o kočenju zaduživanja i da namjeravaju upotrijebiti novac za financiranje programa zaštite klime.
Poslovanje
Aluminij bez financijske pomoći neće moći opet pokrenuti proizvodnju
Uprava mostarskog Aluminija objavila je kako bez obećane financijske potpore ta posrnula kompanija, dužna više od 200 milijuna eura, neće samostalno moći pokrenuti proizvodnju. Kako su objavili tiskani mediji u Mostaru, Uprava je navela da je na sastancima Kriznog vijeća, kojega čine predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave, politički predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade Federacije BiH, bila najavljena podrška za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje. "Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, najprije Ljevaonice, zatim Anoda te u konačnici Elektrolize, uz zadržavanje radnika. Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija", navodi Uprava. Pojasnili su kako su posve nerealna očekivanja da se proizvodnja u pogonima Ljevaonice pokrene 1. rujna, što je navedeno u ranijim planovima uz uvjet da se osigura financijska potpora do 1. kolovoza. "No, nažalost, do danas Aluminij nije dobilo navedenu novčanu potporu te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao", naveli su iz Uprave Aluminija. Ne može se osigurati niti isplata otpremnina djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak, zbog čega su zatražili da se u rješavanje tog problema uključe predstavnici Vlade Federacije BiH, dodaju. Pozvali su predstavnike vlasti da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje. Iz Uprave podsjećaju da je Aluminij plaćao nekonkurentnu cijenu električne energije, daleko veću nego bilo koja druga kompanija u Europi, što govori o odnosu institucija države i entiteta Federacije BiH. Proizvodanj u Aluminiju je ugašena 10. kolovoza zbog prekida napajanja električne energije, a dugovanja kompanije iznose više od 200 milijuna eura, od čega se dvije trećine odnose na račun za struju.
Poslovanje
Zagrebačka burza bilježi tri tjedna pada
Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi pali i prošloga tjedna, trećega zaredom, a trgovalo se mirno jer nije bilo značajnijih gospodarskih vijesti koje bi mogle potaknuti šire tržište u ovo vrijeme ljetnih godišnjih odmora. Crobex indeks oslabio je prošloga tjedna 0,85 posto, na 1.882 boda, dok je Crobex10 skliznuo 0,83 posto, na 1.095 bodova. Među sektorskim indeksima, najviše je oslabio turistički, za 1,6 posto, a pratio ga je industrijski, s padom od 1,1 posto. Najviše je, pak, porastao Crobextransport, za 3,95 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 21,7 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna više nego tjedan dana ranije. Najveći promet, 2,4 milijuna kuna, ostvaren je povlaštenom dionicom Adris grupe, pri čemu joj je cijena porasla 0,4 posto, na 467 kuna. S prometom od oko 2 milijuna kuna slijedila je dionica HT-a, kojoj je cijena pala 0,6 posto, na 158 kuna. Dionicom Liburnia Riviera Hotela ostvaren je, pak, promet od 1,8 milijuna kuna, a poskupila je 0,4 posto, na 4.660 kuna. Uz sličan promet, cijena dionice Maistre ostala je nepromijenjena, na 300 kuna. Znatno je pala cijena dionice Optima telekoma, za 3,8 posto, na 5,10 kuna, uz promet od 1,6 milijuna kuna. Uz sličan promet, znatno je pala i cijena dionice Valamar Riviere, za 3,6 posto, na 37,20 kuna. Milijunski promet zabilježen je još i dionicama AD Plastika i Petrokemije. Pritom je cijena AD Plastika pala za 2,5 posto, na 173 kune, dok je cijena Petrokemije skočila više od 46 posto, na 30,20 kuna, pa je bila najveća prošlotjedna dobitnica. Ta kompanija odgovorila je na upit Zagrebačke burze kako Upravi društva "nisu poznate nove okolnosti ili činjenice koje mogu utjecati na cijenu dionice". Među najvećim se dobitnicama prošloga tjedna našla i dionica Tehnike, kojoj je, uz promet od oko pola milijuna kuna, cijena skočila 25,5 posto, na 320 kuna, nakon napisa u medijima o dokapitalizaciji te tvrtke. U očitovanju na upit Burze Tehnika je u srijedu navela: "Tehnika je svojim objavama od 11. srpnja i 9. kolovoza obavijestila Hanfu, Zagrebačku burzu i javnost, da je došlo do promjene u glasačkim pravima slijedom promjena na strani vlasničkih pozicija imatelja dionica društva. Osim navedenog, nije došlo do bilo kakve aktivnosti ili postupka kojim bi se ulaganjem kapitala od strane trećih osoba izvršila dokapitalizacija Tehnike u značenju pojma te riječi, radi čega informaciju o 'dokapitalizaciji' ne možemo potvrditi kao točnu". Na Zagrebačkoj se burzi prošloga tjedna trgovalo s ukupno 67 dionica, pri čemu je njih 25 zabilježilo rast cijene, a 27 pad. Cijene 15 dionica stagnirale su na tjednoj razini. 
Poslovanje
Svjetske burze već tri tjedna padaju u strahu pred recesijom
Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, što je ponajviše posljedica strahovanja ulagača da će najveća svjetska gospodarstva uroniti u recesiju. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,5 posto, na 25.886 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1 posto, na 2.888 bodova, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 7.895 bodova. Pad tih indeksa treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica strahovanja ulagača od recesije u američkom gospodarstvu, na što upućuju signali s tržišta obveznica. U srijedu su, prvi put nakon 12 godina, prinosi na 2-godišnje američke državne obveznice bili veći nego na 10-godišnje obveznice, a ta tzv. inverzija krivulje prinosa smatra se klasičnim signalom da predstoji recesija. Ta inverzija krivulje prinosa pojavila se prije svake recesije u posljednjih 50 godina. Tržištu ne pomaže ni oštra retorika između Washingtona i Pekinga. Peking je polovicom tjedna poručio da će uzvratiti u slučaju da SAD uvede carine na kineski uvoz i pozvao da se dvije zemlje nađu na pola puta, dok je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da trgovinski sporazum mora biti postignut 'pod našim uvjetima'. Ipak, Trump je pregovore nazvao 'produktivnima' i najavio njihov nastavak u rujnu. Krajem tjedna ulagače su ohrabrilo napisi u njemačkim medijima kako je tamošnja vladajuća koalicija spremna suspendirati pravilo o uravnoteženom državnom proračunu i povećati dugove kako bi potaknula rast gospodarstva kojemu prijeti recesija. Kineski mediji pišu, pak, da Peking planira poticajne mjere koje bi povećale raspoloživi dohodak. Uz to, ulagači se nadaju da će i vlasti drugih najvećih svjetskih gospodarstava uvesti poticajne monetarne i fiskalne mjere kako bi podržale rast. To je ponešto ublažilo strahovanja ulagača od recesije, koja su posljednjih tjedana ojačala zbog slabih pokazatelja iz kineskog, njemačkog i nekih drugih gospodarstva, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, neizvjesnosti u vezi brexita i geopolitičkih tenzija. Zahvaljujući tome, u drugom dijelu prošloga tjedna svjetske su burze nadoknadile dio gubitaka od početka tjedna, no trgovalo se nesigurno. „Vijesti o poticajima su odlične, no razina nesigurnosti na tržištima širom svijeta ostaje značajna, a njezin se kraj još ne nazire jasno”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.  I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,9 posto, na 7.117 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 1,1 posto na 11.562 boda, a pariški CAC 0,5 posto, na 5.300 bodova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks pao 1,3 posto, na 20.418 bodova.