Udvostručen uvoz pekarskih proizvoda

12. lipnja 2019.

Foto: Skiterphoto/Pexels

U Osijeku je počeo 10. međunarodni kongres Brašno-kruh '19 i 12. hrvatski kongres tehnologa žitarica Brašno-Kruh '19 na kojem stručnjaci iz različitih dijelova svijeta prezentiraju najnovija dostignuća u znanosti i tehnologiji žitarica.
Danas je hrvatska mlinsko-pekarska industrija pred brojnim izazovima, od povijesno velikog uvoza, gašenja pojedinih mlinova, trendova koji promoviraju hranu s manjim udjelom soli, zahtjeva za alternativnim vrstama kruha od cjelovitog zrna s dodatkom sjemenki, do deficita kvalificirane radne snage, kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore, koja je uz Ministarstvo poljoprivrede suorganizator konferencije.

"Iako smo zemlja koja proizvodnjom ključnih sirovina mlinsko-pekarske industrije, žitarica pšenice i kukuruza podmiruje vlastite potrebe, od ulaska u EU uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda udvostručio nam se, te je u 2018. godini iznosio 87 milijuna eura. Premda nam je u razdoblju od ulaska u EU do danas znatno rastao i izvoz, još uvijek, kao i u cijeloj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i u ovom sektoru bilježimo snažan vanjskotrgovinski deficit, odnosno izvoz mlinsko-pekarskih proizvoda s 28 milijuna eura pokriva nam tek jednu trećinu uvoza. Nažalost, uvozimo gotove proizvode, visokofinalizirane s dodanom vrijednosti i višom cijenom. Primjer je uvoz velike količine smrznutih pekarskih proizvoda iz Njemačke, Italije, Slovenije i Srbije, koji je u 2018. iznosio 21,5 milijuna eura", naglasio je Kovačević dodavši kako su ključni preduvjeti povećanja produktivnosti i konkurentnosti mlinsko-pekarske industrije te stvaranja pretpostavki za povećanje izvoza nove investicije - povećanje proizvodnih kapaciteta, implementacija najnovijih tehnoloških dostignuća, inovacija, digitalizacija i automatizacija procesa.

Hamit Koksel, predstavnik odbora ICC-a (Međunarodno udruženje za znanost i tehnologiju o žitaricama), kazao je kako je zadovoljan što su na kongresu prisutni brojni stručnjaci iz različitih dijelova svijeta jer to olakšava razmjenu iskustava. "Za nastavak pozitivnih trendova u branši je bitno održati proizvodnju u sadašnjim granicama", rekao je Koksel.
Hrvatska poljoprivreda susreće se s brojnim izazovima, uključujući i klimatske promjene, kaže Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. "Stoga moramo koristiti znanost za unapređenje razvoja poljoprivrede. Često kažu da je domaće tržište zbog svoje veličine nezanimljivo velikim igračima, ali unatoč tome u Hrvatskoj su prisutne sve važne kompanije za distribuciju sjemenja", dodao je Dugalić i najavio nove znakove kvalitete Naše domaće.
Program kongresa, koji traje do 14. lipnja, uključuje plenarna i pozvana predavanja, prezentacije, stručne radionice, izložbu procesne i laboratorijske opreme, proizvode i publikacije žitarica. HGK podupire članice i sektor mlinsko-pekarske industrije organizacijom i sufinanciranjem nastupa na međunarodnim sajmovima, aktivnim sudjelovanjem u donošenju zakonskih propisa te članstvom i aktivnim radom u Europskom udruženju mlinara, a Komora će biti i domaćin kongresa Europskog udruženja mlinara u Dubrovniku 2020.

P.hr/K. Sočković