Predsjedanje EU-om prilika za bolju startnu poziciju Hrvatske

10. listopada 2019.

Foto: Pixabay

U razdoblju od šest mjeseci – od siječnja do kraja lipnja 2020. - Hrvatska će predsjedati rotirajućim Predsjedništvom vijeća Europske unije. Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom „trio”. Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske.

"Često je kod predsjedanja naglasak na prilikama za organizaciju događanja, no to je sekundarno. To se ionako redovno radi i to je nešto kratkoročno. Mnogo je važnije  utjecanje na politike i, što je posebno važno, donošenje proračuna. Sad je naša prilika da utječemo na te elemente kako bismo što bolje gurali svoje interese. Tih šest mjeseci predstavlja potencijal stvaranja bolje startne pozicije za naše gospodarstvo u idućih sedam do osam godina", rekao je savjetnik predsjednika HGK Marko Jurčić na radnom doručku s naslovom Ekonomski aspekti predsjedanja RH Vijećem EU, održanome danas u Forumu Zagreb, u organizaciji HGK i MBA Croatia. 

"MBA Croatia okuplja poslovne ljude i poduzetnike iz raznih područja. Trudimo se kontinuirano ih obrazovati o svim važnim temama i relevantnim poslovnim događanjima. Što se tiče predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, uočili smo da je razina informacija privatnog sektora o toj temi vrlo niska. Smatramo da je iznimno važno što bolje povezati cijeli poslovni sektor i sve njegove podsegmente s predstavnicima Hrvatske u međunarodnim institucijama. Nije moguće kvalitetno kreirati nacionalne interese bez dijaloga u koji je uključen i privatni sektor, koji kao preduvjet za to mora imati dovoljnu količinu informacija i interesa da bi se bavio nekom temom", rekao je predsjednik Udruge MBA Croatia Aco Momčilović naglasivši da je ovakvih događanja trebalo biti još i da su trebali započeti prije.

U panel-raspravi održanoj u sklopu radnoga doručka direktor Vlahović Grupe Natko Vlahović naglasio je da je vrijeme da krenemo dinamičnije i jače. „Vremena je malo, a prostora jako mnogo. Posjetio sam nekoliko zemalja koje su predsjedale. Estonija je, primjerice, imala jaki fokus na digitalizaciju. Na Malti je bilo izvrsno organizirano, uz fokus na kriptovalute. Sad dolazimo do pitanja što će kod nas biti u fokusu: hoće li uopće biti gospodarstvo ili političke i europske teme“, rekao je Vlahović napomenuvši da su započeli razgovori o investicijskim projektima RH koje treba ubaciti u novo financijsko razdoblje i da se tu stvarno treba aktivirati privatni sektor.

"Ne volim kad se napuhuju očekivanja, posebno u biznisu. Izravna korist jest pozicioniranje i predstavljanje Hrvatske. Ne mislim pritom samo na strani kapital. Isto tako, smatram da bi nam svima dosta koristio Schengen. U gospodarskom aspektu tih šest mjeseci tako brzo prođe da ne treba imati prevelika očekivanja. Ono što do sada nisam vidio jest uska suradnja javnog i privatnog sektora", rekao je predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora Domagoj Ivan Milošević identificirajući kao ključan problem sektor malih i srednjih poduzetnika koji podnose najveći teret pretjerane regulacije u Europskoj uniji.

Hrvatska će od siječnja do lipnja 2020. koordinirati izradu novoga europskog zakonodavstva, a najizglednije je da će se još uvijek raditi na Višegodišnjemu financijskom okviru. 

"Bilo bi dobro da se svi mi u privatnom sektoru pogledamo u ogledalo. Ne možemo se izvlačiti na to što Vlada može učiniti i što bi bilo kad bi bilo. Ako nas nema, pitam se što vi zapravo očekujete, želite li biti reaktivni ili proaktivni. Političko odlučivanje unutar Hrvatske preslikat će se na odlučivanje unutar Europske unije. Ako ste pasivni i niste artikulirali interese Vladi, ne možete drugo ni očekivati. Ja u svom poslu ne čekam da me Vlada pita što to mom klijentu smeta. Očekivanja moraju biti u skladu s time koliko ste investirali u taj proces", rekao je stariji konzultant iz tvrtke MKPS Domagoj Juričić.

Natko Vlahović, Domagoj Ivan Milošević, Domagoj Juričić, Senada Šelo Šabić, Daniel Hinšt.jpg Natko Vlahović, Domagoj Ivan Milošević, Domagoj Juričić, Senada Šelo Šabić, Daniel Hinšt

Proces predsjedanja Vijećem Europske unije predstavlja veliki izazov čak i za one zemlje koje već imaju prethodno iskustvo predsjedanja. Za mnoge predsjedanje jest nešto što se odvija na apstraktnoj, državnoj razini.

"Ne treba imati prevelika očekivanja i stvarati kule u oblacima. Šest mjeseci jako brzo prođe. Mi možemo tu graditi svoje prioritete, ali nema mnogo prostora. Zato male zemlje obično biraju jedan fokus. Mi smo se odlučili za politički fokus, proširenje. Još uvijek nemamo konačni popis prioriteta, usuglasit će se tek u prosincu. Uspješnost predsjedanja mjeri se donesenim zakonodavnim aktima, a nesretna je okolnost to što predsjedamo na početku novoga mandata Europske komisije", rekla je viša znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić.

"Europska poslovna udruženja, Eurochambres i Business Europe, naglasila su da se što više smanje ograničenja i administrativne prepreke, prije svega kod prekograničnog poslovanja. Zemlje istočne Europe i nordijske zemlje ambiciozne su u tom pitanju, prve jer osjećaju da imaju mnogo prepreka, a druge zbog pogleda na poslovanje. Već nekoliko godina naše Ministarstvo u suradnji s Europskom komisijom radi na pojednostavnjivanju poslovnih praksi. Prioritet je da se pomogne hrvatskim izvoznicima kako bi što konkurentnije poslovali na hrvatskom tržištu. Deregulacija ne znači da će se sve ukinuti, često regulativa ima svoju svrhu, javno zdravlje ili zaštita okoliša. Treba testirati proporcionalnost raznih regulacija, ostaviti segment koji je dobar za opću društvenu dobrobit i ukloniti ono što loše utječe na tržište“, rekao je voditelj Službe za usluge i Centar unutarnjeg tržišta EU u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Daniel Hinšt.

P.hr/I.G.