Sirari žrtve trgovinskog sukoba EU-a i SAD-a

Europski proizvođači sira taoci su transatlantskoga trgovinskog sukoba s kojim nemaju nikakve veze, poručila je europska udruga mljekara EDA, strahujući ujedno da će SAD pri uvođenju najavljenih carina različito tretirati pojedine zemlje Europske unije. SAD je uveo carine nakon presude WTO-a koji je europske subvencije proizvođaču zrakoplova Airbusu proglasio nepropisnima, odobrivši Washingtonu uvođenje kompenzacijskih protumjera na uvoz iz Europske unije u vrijednosti od 7,5 milijardi dolara godišnje.

Najveći dio popisa europskih proizvoda koji Washinton namjerava cariniti čine prehrambeni proizvodi. Carinama bi trebali podlijegati i proizvodi iz Hrvatske poput sireva, svinjetine i prerađevina od svinjskog mesa, školjki, voća i sokova. Konačni popis proizvoda bit će objavljen 18. listopada kada carine stupaju na snagu i u europskome prehrambenom sektoru tek pokušavaju saznati detalje. Očekuje se ipak da će carine biti uvedene na uvoz parmezana i ovčjeg sira pecorino iz Italije, te engleskog cheddara i stiltona i raznih vrsta ementalera i grojera, napominje Reuters.

Ostale poznate vrste sira, poput francuskog roqueforta i nizozemske goude i edamera nisu na popisu koji je objavio ured američkog trgovinskog predstavnika.

Europska unija izvozi u SAD 133.000 tona sira godišnje, prema podacima EDA-e. Većinom je riječ o 'tipičnim' europskim sirevima jedinstvenih karakteristika, posebno važnima za regije u kojima se tradicionalno proizvode, ističe Reuters. U EDA-i ističu da ih zabrinjavaju razlike u američkom tretmanu pojedinih zemalja Europske unije, tvrdeći da bi Washington trebao tretirati cijelo područje Unije kao jedinstvenu regiju prema definiciji WTO-a. Općenito smatraju da europski prehrambeni sektor plaća cijenu za bitku s kojom nema nikakve veze. 

"Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, a time i poljoprivredni sektor u cjelini redovno su taoci trgovinskih sporova, takav je odnos neprihvatljiv", ističe u priopćenju glavni tajnik udruge Alexander Anton.

Mliječni proizvodi čine manje od pet posto europskog izvoza u SAD, ali sirevi su zbog svoga simboličnog statusa omiljena meta za trgovinske dužnosnike koji žele poslati određenu poruku Europi i istodobno ograničiti štetu za američke potrošače. U žargonu trgovinskih pregovora, sir se katkada naziva 'ofenzivnim proizvodom' kada je u pitanju Europska unija, što znači da su Europljani posebno zainteresirani za njegovu prodaju, pa je ta kategorija proizvoda posebno na udaru carina. Proteklih su godina Sjedinjene Države u trgovinskim sukobima s Europom u više navrata uvodile carine na uvoz poznatih sireva poput parmezana i raznih vrsta sireva s plijesni.

Iz američkog Udruženja uvoznika sireva poručuju da su u kontaktu s uredom trgovinskog predstavnika saznali da Washington ne namjerava odobriti poštedu za robu u tranzitu. Zrioba većine kvalitetnih sireva traje nekoliko mjeseci, što znači da proizvođači možda neće odmah osjetiti posljedice carina, a neki će možda naći i nova tržišta. Za sireve koji su već spremni za prodaju morat će pak birati između podizanja cijena i manje zarade.

"Smanjenje za 25 posto nije mala stvar, to će biti teško progutati", istaknuo je David Swales iz britanskog Odbora za poljoprivredu i hortikulturu.

"Za nas je (SAD) ogromno tržište, naše glavno tržište izvan EU", ističe pak Benoit Rouyer iz francuskoga mljekarskog udruženja CNIEL. "Naš je cilj dosegnuti najširu moguću populaciju u SAD-u, naši sirevi nisu namijenjeni eliti", tvrdi Rouyer.