Prvi kvartal najavljuje da će BDP drastično pasti u drugom

Prema objavljenim podacima DZS-a, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2020. godine realno bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Tim je rastom nastavljen uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine, a dinamika rasta u ovogodišnjemu prvom tromjesečju najsporija je također od trećeg tromjesečja 2014. godine, kada je rast iznosio 0,2 posto. Rast u prvome tromjesečju 2020. godine zabilježen je unatoč poduzetim mjerama u borbi protiv koronavirusa jer su mjere uvedene 19. ožujka, odnosno gotovo na kraju prvoga tromjesečja, pa utjecaj tih mjera nije toliko uočljiv kada je riječ o podacima BDP-a za promatrano tromjesečje.

"Prvi kvartal najava je drastičnoga pada u drugome, a koji je i bio očekivan. Podaci za travanj i svibanj za promet u trgovini na malo, industrijsku proizvodnju, iznos fiskaliziranih računa i pouzdanje poduzetnika također upućuju na prvi pad BDP-a nakon višegodišnjeg uzlaznoga trenda,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, napomenuvši da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na veći dio Europske unije, no za neka povoljnija gospodarska kretanja u Hrvatskoj potrebno je poboljšanje epidemiološke situacije i u ostatku EU.

Rezultat spore dinamike rasta potrošnje kućanstava

Prema kategorijama potrošnje, spora dinamika rasta BDP-a u prvom tromjesečju rezultat je spore dinamike rasta potrošnje kućanstava (0,7 posto, pojedinačno najveća stavka BDP-a) i zabilježenoga pada kod izvoza usluga (-9,4 posto) na što je znatan utjecaj imao pad prometa u trgovini na malo, odnosno broja turističkih noćenja u ožujku. Najveći pozitivan doprinos ovogodišnjem rastu BDP-a ostvaren je kod državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital.

Rast hrvatskoga gospodarstva ostvaren je u okolnostima bilježenja pada BDP-a na razini EU27, odnosno prema procjenama statističkog ureda Eurostat, realan pad BDP-a EU27 u prvom tromjesečju 2020. godine iznosio je 2,6 posto u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine.

Pojedinačni podaci po zemljama dostupni su za 20 članica EU27 i prema tim se podacima u deset članica bilježi pad (Belgija -2,8 posto, Češka -2,2 posto, Njemačka -2,3 posto, Španjolska -4,1 posto, Francuska -5,4 posto, Italija -4,8 posto, Latvija -1,5 posto, Nizozemska -0,7 posto, Austrija -2,4 posto, Portugal -2,4 posto i Slovačka -4,1 posto), a u njih deset rast BDP-a (Danska 0,3 posto, Cipar 0,8 posto, Litva 2,5 posto, Mađarska 2 posto, Poljska 1,6 posto, Rumunjska 2,7 posto, Finska 0,4 posto i Švedska 0,5 posto).

Na kretanja BDP-a EU27 u promatranom razdoblju negativno je utjecalo širenje koronavirusa, što je sredinom ožujka 2020. godine kod većeg broja članica EU27, između ostalog, rezultiralo i uvođenjem ograničenja prelazaka granica za strane državljane