Rast izvoza usluga - molim vas dvije kile pameti

U svim mogućim analizama koje se odnose na izvoz uglavnom se sva pozornost usmjerava na robni izvoz te se njega uvijek pomnije analizira, dok hrvatski izvoz usluga nekako uvijek ostane po strani, pa ga stoga često ekonomisti i nazivaju nevidljivom razmjenom ili nevidljivim izvozom. Usluge izravno čine 23 posto svjetske trgovine, a čine i 45 posto ukupne dodane vrijednosti u svjetskom izvozu, pokazuju to podaci TradeMapa. U ukupnoj strukturi izvoza robe u Hrvatskoj razmjerno je malo izvoza srednjetehnoloških i visokotehnoloških proizvoda, a prema pokazateljima izvoza znanjem intenzivnih usluga Hrvatska je na začelju Europske unije. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina udio izvoza robe u BDP-u porastao za sedam postotnih bodova, dok je udio izvoza usluga porastao za šest postotnih bodova. “Izvoz nam raste primarno stoga što raste izvozna orijentiranost domaćega gospodarstva, što znači da se sve veći dio proizvodnje usmjerava na inozemna tržišta. Razloga za to je mnogo, a neki od najvažnijih su relativno malo domaće tržište te sve veći konkurencijski pritisak na domaćem tržištu. S druge pak strane, inozemna se tržišta sve više liberaliziraju i otvaraju te je im je olakšan pristup”, ističe znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb Goran Buturac, koji napominje kako se, nakon ulaska Hrvatske u EU, hrvatski izvoz sve više dinamizira, obuhvaća sve veći raspon proizvoda i većinom je usmjeren upravo na tržište Europske unije, no i dalje pokazuje zaostajanje u tehnološkoj složenosti izvoznih proizvoda. S druge strane, u Hrvatskoj se izvozni prihod od izvoza usluga većinski ostvaruje putovanjima, odnosno u turizmu, zatim slijede usluge prijevoza, no iz godine u godinu raste i izvoz računalnih usluga, usluga oglašavanja i istraživanja tržišta, usluga istraživanja i razvoja, usluga upravljanja i savjetovanja te izvoz tehničkih i poslovnih usluga. Podaci koje prikuplja Hrvatska narodna banka, kad je riječ o prihodima od razmjena usluga s inozemstvom za potrebe sastavljanja platne bilance, govore kako su lani ukupni prihodi od izvoza usluga bili 13,8 milijardi eura. Lani se hrvatskih usluga najviše izvezlo u Njemačku, i to više od 2,5 milijardi eura, zatim slijede Italija i Austrija te se na četvrtome mjestu s više od milijarde eura prihoda smjestila Velika Britanija. Od 2013. do kraja 2017., prema podacima središnje banke, izvoz usluga rastao je s 8,7 na 13,8 milijardi eura.

“Tehnološko zaostajanje potvrđuje se i u izvozu usluga gdje je relativno mali udio računalnih i informacijskih usluga. Unatoč tomu, izvoz računalnih i informacijskih usluga je, nakon ulaska Hrvatske u EU, pospješen i shodno tome raste njegov udio u ukupnom izvozu. Primjerice, Hrvatska je u 2014. godini izvezla 401,2 milijuna eura računalnih i informacijskih usluga, a u 2018. godini 780,5 milijuna eura. Konačni je rezultat povećanje udjela u ukupnom izvozu usluga s 3,9 posto na 5,5 posto”, rekao je Buturac navodeći kako je u Hrvatskoj i dalje najveći dio izvoza usluga koncentriran u turizmu i transportu što kumulativno ima oko 80 posto izvoza usluga.

Putovanja dominiraju u izvozu usluga

Definitivno, s više od 70 posto ostvarenog udjela u izvozu usluga nametnuo se turizam, odnosno segment putovanja, a HNB uredno bilježi kako se s te stavke u izvozu usluga u Hrvatsku slilo više od 9,5 milijardi eura, a više od 2,1 milijarde eura te vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske ostvareno je s Njemačkom. Prema podacima o prihodima iz segmenta telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge, prihodi koje od razmjene usluga s inozemstvom bilježi HNB jesu 796,6 milijuna eura, a tih usluga najviše je otišlo put Švedske, i to više od 90 milijuna eura, što ne čudi ako se zna da su Šveđani vlasnici Tele2 te većinski vlasnici najveće hrvatske ICT tvrtke i najvećega hrvatskog izvoznika znanja Ericsson Nikole Tesle, vodećega regionalnog isporučitelja komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu te isporučitelja inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja u vezi sa zdravstvenom zaštitom, prometom, državnom upravom, komunalnom djelatnosti i multimedijskom komunikacijom. “Gotovo darvinistički model opstanka u poslovnom svijetu, u kojem brzina učenja i prilagodbe stalnim promjenama predstavljaju ključnu razliku između onih koji nestaju i onih koji vode te pri tome poboljšavaju svijet u kojem živimo”, tako je poziciju Ericsson Nikole Tesle i njegovih 70 poslovanja opisala prva žena kompanije Gordana Kovačević.

Potencijal postoji

Usluge prijevoza u strukturi izvoza usluga imaju udjel od oko devet posto; samo lani smo od njih uprihodili nešto više od 1,2 milijarde eura, a zemlja koja je tome najviše pridonijela jest Belgija, sa 114 milijuna kuna. Naše građevinske usluge najviše su izvezene u Njemačku gdje je uprihođeno više od 40 milijuna eura, od ukupno 194 milijuna eura. Kad je pak riječ o inozemnoj razmjeni koja se zasniva na osobnim uslugama te uslugama kulture i razonode, u prošloj godini tu je uprihođeno više od 163 milijuna eura, a samo iz Velike Britanije stiglo je 24,6 milijuna eura. Hrvatska ima potencijala biti zemlja poduzetništva, inovacija i digitalnoga gospodarstva, što je nužno kako bi smanjila svoj jaz ekonomskog zaostajanja u europskim i svjetskim relacijama. “Da bismo dodatno osnažili izvoz usluga veće dodane vrijednosti, uz stvaranje povoljnijega investicijskog ambijenta, potrebna su nam veća ulaganja u inovacije, nove tehnologije te istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga”, zaključuje Goran Buturac. Zanimljiv je i podatak, koji često iznosi ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, prema kojem je vrijednost inovativnih ideja i projekata spremnih za investicijski ciklus u Hrvatskoj veća od 5,5 milijardi kuna, a njihova realizacija trebala bi potaknuti i osnažiti izvoz usluga veće dodane vrijednosti. A ne bi naodmet bilo niti da se poveća ulaganja u istraživanje i razvoj s današnjih 0,87 na barem 1,4 posto BDP-a.

Europa kaska za drugima

U Europi živi sedam posto svjetskog stanovništva, no Europa ostvaruje i 20 posto svjetskog ulaganja u istraživanje i razvoj, objavljuje trećinu svih visokokvalitetnih znanstvenih publikacija te ima vodeći položaj u svijetu u industrijskim sektorima poput farmaceutskih proizvoda, kemikalija, strojarstva i mode. Ulaganje u istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost Europe. Europa je relativno snažna u dodavanju vrijednosti postojećim proizvodima, uslugama i postupcima ili održavanju njihove vrijednosti, što se naziva postupnim inovacijama. Napredak je postignut u pružanju potpore inovacijama putem ključnih razvojnih tehnologija kao što su robotika, fotonika i biotehnologija. Te se tehnologije mogu upotrijebiti i primijeniti u mnogim industrijskim sektorima i ključne su za odgovor na glavne društvene izazove. Međutim, Europa u mnogim područjima ipak zaostaje. Poduzeća iz EU troše manje na inovacije nego njihovi konkurenti: prosjek je tek 1,3 posto BDP-a u odnosu na 1,6 posto u Kini, dva posto u SAD-u, 2,6 posto u Japanu i 3,3 po sto u Južnoj Koreji. Inovacije temeljene na tehnologiji, digitalizacija i veliki svjetski trendovi poput umjetne inteligencije i kružnoga gospodarstva nude nam velike mogućnosti, no istodobno stvaraju nove izazove. Globalna konkurencija raste i dovodi u pitanje vodeći položaj Europe u ključnim industrijskim sektorima, stoga Europa, a samim time i Hrvatska, mora ojačati svoju sposobnost za inovacije kako bi barem držala korak s drugima.

U igrama pratimo svijet

Računalne i informacijske usluge u strukturi izvoza usluga imale su udjel od samo četiri posto. No, važno je istaknuti, primjerice, računalne igre, najbrže rastući segment IT industrije u svijetu, a takav trend prisutan je i u Hrvatskoj, gdje gotovo sve gaming tvrtke 100-postotno izvoze, no najveći izazov im je to što Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Istraživanje hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija Ekonomskoga instituta pokazuje da više od 20 hrvatskih tvrtki koje se bave videoigrama gotovo sto posto izvoze, a tržište im je cijeli svijet. “Tvrtke koje se bave proizvodnjom računalnih igara izvoze praktički sve što naprave, a imamo prostora i za širenje u svijetu, pri čemu je jedno od trenutno jačih tržišta za komercijalni uspjeh Kina”, kaže Andrej Levenski iz studija Gamepires, a proizvodi njegove tvrtke u samom su svjetskom vrhu s oko 1,5 milijuna prodanih primjeraka.