Ivković: Jabuke se po dampinškim cijenama bez problema uvoze u Hrvatsku

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna proizvodnja voćnih vrsta u Hrvatskoj u 2018. godini odvijala se na 32.255 hektara. Ukupna proizvodnja voća iznosila je 189.260 tona, od čega je 181.911 tona iz intenzivnog nasada. U ukupnim proizvedenim količinama voća prošle godine najveći udio činile su jabuke -  49,4 posto, potom slijede mandarine (25,2 posto), šljive (6,6 posto), višnje (4,3 posto), breskve i nektarine (po 1,8 posto), kruške (1,6 posto) i  jagode (1,4 posto). Iz Ministarstva poljoprivrede napominju da je poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj suočena s nizom problema od tržišnih poremećaja, klimatskih promjena, neorganiziranosti proizvođača do nekonkurentnosti. Posljedice ovih problema, ističu u Ministarstvu, prisutne su kako u drugim sektorima, tako i u sektoru voća i povrća.

Jabuke se uvoze, a domaće ostaju neobrane

U 2018. godini na površini od 4.728 hektara intenzivno je proizvedeno 90.254 tona jabuka, dok je ukupna proizvodnja iznosila 93.467 tona. U Hrvatsku je prošle godine najviše jabuka uvezeno iz Poljske, u iznosu od 9.031. tonu, dok je jabuka najviše izvezeno u Austriju, u iznosu od 6.707 tona.

U Ministarstvu poljoprivrede pojašnjavaju kako su voćari nakon dvije uzastopne godine obilježene mrazom, u 2018. godini našli pred velikim problemom, s jedne strane, s hiperprodukcijom jabuke, a, s druge strane, s nedovoljnim kapacitetom rashladno-skladišnih prostora. "Niske otkupne cijene jabuka u trenutku berbe, nedostatak radne snage te nedostatni kapaciteti za skladištenje uzrokovale su to da je veliki broj jabuka ostao neubran te da je veliki broj otpalih plodova na tlu ostao nezbrinut, što predstavlja potencijalni rizik u razvoju i širenju štetnih organizama. Među poteškoćama koje su proteklih godina najizraženije ističu se klimatski ekstremi i njihove posljedice na biljnu proizvodnju, pri čemu nepovoljni klimatski uvjeti prate i 2019. godinu", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Frane Ivković, aktualni član vijeća i bivši predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, koja okuplja male i velike voćarske tvrtke te udruge voćara, dugo godina javno upozorava na probleme hrvatskih voćara. Kaže da voćari pokušavaju nešto riješiti u razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se koliko-toliko zaustavio nekontroliran uvoz jabuka. Međutim, to je, prema informacija kojima Ivković raspolaže, izgleda nemoguće postići.

Ivković u razgovoru za Privredni.hr otkriva da pojedini uzgajivači jabuka iz Slavonije još uvijek uopće nisu naplatili prošlogodišnju berbu, a ove godine im je čak upitan plasman, jer jabuke iz uvoza na našem tržištu ima, kako kaže Ivković, koliko hoćete. "Naš osnovni problem je otežana naplata potraživanja, nekontroliran uvoz jabuka najlošije kvalitete te nepoštivanje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Prošle godine niti Austrija, niti Italija niti Njemačka nisu dozvolile uvoz jabuka po dampinškim cijenama, a kod nas takve jabuke ulaze bez ikakvih problema. Kod nas ih može uvesti bilo tko. U Njemačkoj i Austriji uvoznik koji bi dampinškim cijenama ili starim jabukama pokušao ugroziti plasman domaće jabuke, ne bi se mogao javiti na bilo koji natječaj za dobivanje poticajnih sredstva. Najviše jabuke uvozi se iz Poljske, koja ima hiperprodukciju proizvodnje jabuka, i njihova država na razne načine potiče izvoz. Tako da se Poljacima isplati izvoziti po niskim cijenama", pojašnjava Frane Ivković.

Mandarina - svjetla točka izvoza

U 2018. godini na površini od 1.910 hektara intenzivno je proizvedeno 47.440 tona mandarina dok je ukupno proizvodnja iznosila 47.676 tone. To su podaci od otkupljivača, a čemu treba još pridodati plasman drugim kanalima prodaje koji se u posljednje vrijeme sve više razvijaju. Radi se o prodaji na trgovima, tržnicama, putem web shopa... Mandarina značajno poboljšava vanjsko-trgovinsku bilancu, izveze ih se 32.000 tone godišnje. Najviše mandarina prošle godine izvezeno je u Bosnu i Hercegovinu, u iznosu od 8.900 tona, te Srbiju 7.700 tona, a potom po količini slijedi Slovenija te druge srednjoeuropske zemlje. Proizvođači mandarina su imali dosta problema s plasmanom nakon što je EU uvela sankcije Rusiji, a kao odgovor Rusija zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU. To je ozbiljan problem za proizvođače neretvanske mandarine jer se u Rusiju godišnje plasiralo oko 25 do 30 tisuća tona mandarina. Nedostatak ruskog tržišta posebno se osjeti u jako rodnim godinama, kada urod neretvanske mandarine zna iznositi i 90.000 tona. 

Proizvodnju mandarina, osim što se radi o proizvodnji na uskom području, karakterizira i veliki broj proizvođača koji proizvode mandarine i klementine na malim parcelama. Berba i plasman traju oko dva do dva i pol mjeseca.

Niko Ujdur, jedan od pionira u dolini Neretve i suosnivač tvrtke Frigo Bonsai iz Opuzena, što se tiče otkupa voća procjenjuje da će berba mandarina započeti oko 25. rujna i da će urod biti sličan prošlogodišnjem, osim možda kasnih sorti mandarina koje bi mogle imati nešto lošiji urod. Frigo Bonsai otkupljuje mandarine i jabuke te ih plasira svojim prodajnim kanalima u Hrvatsku, ali i u niz država srednje i istočne Europe. Ova tvrtka ima i zrionicu banana Bonita, a značajan je i otkupljivač jabuke cripps pink, koju otkupljuje samo od proizvođača iz doline Neretve. Otkupljuje i manje količine ostalih kultura.

"Prema procjeni naših oko 200 kooperanata, što je uzorak od skoro 10 posto ukupne količine, sigurno je da će ovo godine neretvanska mandarina biti jako kvalitetna, a urod će biti osrednji. Možda će biti nešto manji urod nego prošle godine zbog slabijeg uroda kasnijih sorti, tako da to može stvoriti određene probleme otkupa i plasmana u uskom vrhuncu berbe mandarina. Za nekih 25 dana imat ćemo veće količine mandarina, što će zahtijevati velike napore u organizaciji otkupa i plasmana. Sa svojim kooperantima u ovom trenutku ne razgovaramo o cijeni nego o kvaliteti. Cijenu će odrediti tržište, ali zbog situacije s voćem i povrćem ona bi mogla biti solidna odnosno realna, tako da bi svi mogli biti zadovoljni", kaže Ujdur.

Procjenjuje da se direktnim kanalima prodaje plasira preko 10 posto uroda neretvanske mandarine, dok bi otkupljivači ove godine mogli otkupiti i plasirati oko 45.000 tona mandarine. "Što se tiče kooperanata Frigo Bonsaia, plasman i otkup neće biti upitni. Može biti određenih poteškoća u danima najvećeg otkupa, ali to smo uvijek razumnim dogovorom prevladali. Svatko ima limit dnevnih kapaciteta, ali sve mi riješimo dogovorom s našim partnerima. Prošle godine smo otkupili i plasirali oko 3.500 tona mandarina, a ove godine je moguće da ćemo otkupiti oko 10 posto manje. Što se tiče banana Bonita, nakon promjena u kanalima distribucije mi smo postali regionalni igrač i direktno iz Ekvadora, bez posrednika plasiramo banane koje određeno vrijeme dozrijevaju u našim zrionicama. Jabuka plasiramo oko 300 tona i otkupljujemo ih samo od lokalnih uzgajivača", pojašnjava Niko Ujdur.

Potpore proizvođačima jabuka i mandarina

Pored postojećeg sustava potpora kao što su osnovno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, zeleno plaćanje te proizvodno vezano plaćanje, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je još dva programa potpore proizvođačima mandarina i jabuka.

Proizvodnja agruma u poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatske zauzima vrlo važno mjesto, a najvećim dijelom koncentrirana je u jadranskoj Hrvatskoj gdje se na površinama od oko 2.000 hektara najvećim dijelom proizvode mandarine, a nešto manje klementine, limuni, naranče i ostali agrumi. Urod mandarina ovisno o agrotehničkim zahvatima, klimatskim prilikama i štetnim organizmima oscilira od godine do godine. Jedan od najvažnijih faktora o kojima uvelike ovisi urod mandarina je sredozemna voćna muha Ceratitis capitata, čije suzbijanje iz godine u godinu predstavlja sve veći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje.

"Za Program potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu osigurano je 20 milijuna kuna. Cilj ove potpore je poboljšati ukupne rezultate i održivost proizvodnog potencijala oštećenog uslijed velike rasprostranjenosti i štetnog djelovanja sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata. Potporu može dobiti proizvođač mandarina i klementina koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine, na kojima proizvodi mandarine i klementine i koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod mandarinama i klementinama upisanima u ARKOD", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Za provedbu Programa potpore proizvođačima jabuka osigurana su financijska sredstva također u iznosu od 20 milijuna kuna. Cilj ove potpore, kako ističu iz Ministarstva, je provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

"Korisnici potpore su proizvođači jabuka koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika za površine na kojima proizvodi jabuke i koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod jabukama upisanima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja, a za koje je podnesen zahtjev za potporu iz ovog Programa", napominju iz Ministarstva poljoprivrede.