Rumunjska očekuje znatno manju proizvodnju pšenice

18. svibnja 2020.

Foto: Shutterstock

Rumunjska će ove godine zbog dugotrajne suše proizvesti znatno manje pšenice ali višak bi trebao biti dovoljan za ponudu na međunarodnom tržištu u Egiptu, rekli su u ponedjeljak poljoprivrednici i stručnjaci. Rumunjska zauzima drugo mjesto među zemljama Europske unije po obujmu prodaje pšenice a zajedno s Francuskom i Rusijom glavna je izvoznica te žitarice na Bliski istok, s Egiptom kao glavnim kupcem.

"Na dvostrukom smo udaru - svjedoci smo vrlo loše godine za pšenicu, nalik 2002. kada su biljke zimi smrzle jer nije bilo snježnog pokrivača, a uslijedilo je proljeće bez kiše", tumači bivši rumunjski ministar poljoprivrede Petre Daea.

Podaci s terena pokazuju da je u 10 od ukupno 41 regije urod oštećen i "do 100 posto", kazao je Daea za Reuters.

Rumunjska je prošle godine ostvarila rekordni prinos pšenice od oko 10 milijuna tona na 2,1 milijun hektara, a poljoprivrednici i trgovci u ovoj godini očekuju pet do 7,4 milijuna tona.

"Rumunjska se sučeljava s prilično teškom pedološkom sušom, ona će ostati izvoznik pšenice, s vjerojatnim obujmom izvoza od oko 3,5 milijuna tona, pa će moći sudjelovati na međunarodnim natječajima, poput onih u Egiptu, ovisno o međunarodnim cijenama i tržištu odnosno odnosu ponude i potražnje", konstatira Sebastien Devos iz brokerske tvrtke Koepta, koji očekuje da će Rumunjska ove godine proizvesti "oko 7,3 do 7,4 milijuna tona" pšenice, a možda i manje.

Domaća potrošnja kreće se u rasponu od 2,5 do tri milijuna tona, što bi značilo višak za izvoz od dva do 4,9 milijuna tona. Manji urod zbog prekomjerne suše imat će i dobrih strana jer će spriječiti pojavu bolesti ergot a to je ključni uvjet na egipatskim natječajima, ističu stručnjaci.

U Hrvatskoj tržište pšenice nije ugroženo

Inače, koronakriza izazvala je velike šokove u međunarodnoj trgovini, kretanjima i neravnoteži globalne ponude i potražnje te dovela do privremenih odluka i neočekivanih promjena u cijenama burzovnih roba, pa i pšenice. Unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i činjenici da EU tržište ima ogromne viškove pšenice, u Hrvatskoj ne postoji rizik od prevelikog uvoza ili nestašice pšenice ove godine. Za razliku od ostalih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska stoji dobro, odnosno samodostatni smo i relativno konkurentni, a posljedica toga izvoz je znatnih količina pšenice svake godine, zaključak je analize tržišta pšenice koju je izradila konzultantska tvrtka Smarter.

Sa zasijanih 136.000 hektara u jesen 2019. za sada se očekuje normalan urod od blizu 750.000 tona. S obzirom na to da su potrebe Hrvatske za pšenicom na razini od oko 400.000 tona, može se očekivati da će se razlika izvesti, kao što je to bilo i prošle godine, kada je izvezeno 360.697 tona pšenice, od ukupne proizvodnje od 770.000 tona. Hrvatska ima prosječni prinos pšenice od 5,5 t/ha (2019. godina) i time je gotovo na razini prosjeka EU zemalja.

"Hrvatski ratari i dalje su zainteresirani za sjetvu pšenice jer ona u proteklih desetak godina ima jednu od najstabilnijih cijena. Nakon skoka cijene, koji se dogodio u prošloj financijskoj krizi, odnosno 2009. godine, cijena pšenice u cijelome ovom razdoblju, na razini jednogodišnjeg uroda, nije se spuštala ispod jedne kune za kilogram te se kretala od 1,03 kn/kg u 2016. godini do čak 1,72 kn/kg pšenice u 2011. godini. Relativno visoka razina te 10-godišnja stabilnost cijena pšenice bila je dobra osnova za izvoz. Naša je prednost kao izvoznika činjenica da su nam najveći tradicionalni kupci zemlje u najbližem okruženju: Italija, BiH, Austrija i Slovenija", zaključak je stručnjaka Smartera.

Proizvodnja pšenice u Hrvatskoj ima i svoj paradoks jer, iako gotovo polovicu ukupne pšenice imamo za izvoz, s druge strane smo i država koja je relativno veliki uvoznik, posebno tzv. poboljšivača - pšenice posebne kvalitete za industriju brašna, odnosno za potrebe konditorske i pekarske industrije. Hrvatska je u 2019. godini uvezla 121.341 tonu pšenice ove kategorije u vrijednosti od blizu 22 milijuna eura, i to ponajprije iz svog okruženja – Mađarske, Austrije i Srbije, pa čak i BiH.

Hina/P.hr