Olakšicama osigurati zadržavanje računalnih stručnjaka u Hrvatskoj

10. srpnja 2019.

Foto: Shutterstock

ICT industrija u Hrvatskoj i u 2018. godini nastavlja s rastom izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, u tome se sektoru povećava broj zaposlenih i broj tvrtki, no Vlada i institucije nemaju dovoljno razumijevanja za sektore, pa ne postoji ni strategija razvoja ICT industrije, koja se ne shvaća kao vertikalna industrija već horizontalna, unatoč tome što značajno utječe na rast i konkurentnost cijeloga gospodarstva, a time se, kako kažu u Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca, ograničava njen rast.

Pet mjera za rast 

"Upravo zato predlažemo pet mjera koje bi pomogle da ovaj sektor barem linearno, kad već ne može eksponencijalno, nastavi svoj rast", rekao je Boris Drilo, predsjednik Udruge. "Uz pomoć tih pet mjera može se osigurati nastavak rasta domaćega informatičkog sektora. Zato tražimo neoporeziv trošak prehrane zaposlenika u ICT sektoru, neoporezivu isplatu za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnoga neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine za stan ili pokrića dijela rate stambenoga kredita, neoporezive bonuse u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine te neoporezive iznose dvije-tri nagradne plaće godišnje. I društvo i politika trebaju se bolje odnositi prema ovom sektoru jer ako se došlo do konsenzusa u odluci da je turizam strateška grana, nitko razborit ne bi trebao biti protiv toga da i ICT sektor bude strateška grana. Moramo biti konkurentniji, a za to moramo biti produktivniji, a da bismo to mogli, potrebne su nam nove tehnologije i nova znanja", ističe Drilo.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić ističe kako je ovaj sektor od 2008. do 2018. godine porastao za 90 posto. "Hrvatska ne koristi potencijal ovog sektora kako bi digitalizacijom ojačala i ostale gospodarske grane. Kada bismo stvorili bolje okruženje, brojke bi bile ne nekoliko desetaka posto, nego nekoliko puta bolje. Potencijal je tu u trenutku u kojem se pomoću novih tehnologija možemo učiniti konkurentnijima u svijetu", dodao je Majetić.

Sveučilišta puniti i stranim studentima

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge, ističe kako analiza o stvaranju radnih mjesta u cijelom gospodarstvu i deset najvećih djelatnosti koje su stvorile nove poslove pokazuje kako prosječni porezi i davanja po zaposleniku u računalnom programiranju i povezanim djelatnostima iznose 4.478 kuna, što je dvostruko više od hrvatskog prosjeka. "Ako želimo u ovom sektoru nastaviti linearno rasti do 2025. godine, trebao bi porasti broj zaposlenih na 55.000 i ostvarivati sedam milijardi kuna izvoza. No talenti nedostaju, počelo je preotimanje stručnjaka, rast plaća i povećavanje troškova poslovanja. S druge strane, upisne kvote na fakultete rastu, no na studijima ostaju upražnjena mjesta, a zaboravljamo i na činjenicu da je od 1996. godine 36 posto manje srednjoškolaca u našim školama i zato naša sveučilišta treba puniti i stranim studentima koji mogu ostati raditi u Hrvatskoj", kaže Balen.

Inače, prema istraživanju Boston Consultinga, u svijetu se dvije trećine računalnih stručnjaka žele preseliti u druge zemlje - primjerice, više od 90 posto Filipinaca i Indijaca posao želi naći u nekoj drugoj zemlji. Kod nas samo 35 posto digitalnih profesionalaca želi otići iz Hrvatske. Najvažniji kriterij koji očekuju informatičari - dobar odnos rada i privatnog života - u nas se može ostvariti. Uz solidnu plaću, dobre uvjete rada, mogućnosti napredovanja te kreativne poslove, u Hrvatsku se mogu privući novi talenti i zadržati postojeći. Ujedno se, uz rast ovog sektora, može ostvariti digitalizacija te rast cijeloga gospodarstva, posebice poljoprivrede, javnog sektora i proizvodnje, koji najviše kaskaju u tome, ističu računalni stručnjaci.

Krešimir Sočković