Najvažniji trendovi u obrazovanju menadžera za ovu godinu

27. siječnja 2020.

Vremena u kojima je diploma označavala kraj učenja odavno su prošla. Karijerni putevi postaju sve raznolikiji, a ravne hijerarhije omogućuju takozvane spiralne karijere u kojima ljudi koračaju gore i dolje stepenicama kako bi nastavili učiti

Foto: Shutterstock

Nova godina donosi nove stvari koje se trebaju usvojiti. Transformacija, nove liderske uloge, agilne organizacije u današnjem vrlo složenom i dinamičnom VUCADD svijetu, odnosno svijetu volatilnosti, nesigurnosti, složenosti, dvosmislenosti, dinamičnosti i raznolikosti. Poduzeća moraju prilagoditi svoj poslovni pristup, prilagoditi se promjenjivim okolnostima i aktivno oblikovati inovacije kako bi uistinu postale agilne. Kako bi se to dogodilo, potrebna je nova motivacija i novi pristup učenju.

Na isti način na koji se poduzećima hijerarhijski upravljalo u 20. stoljeću, podučavanje je bio proces koji se odvijao odozgo prema dolje, pri čemu su predavači prenosili informacije učenicima. Međutim, u današnjem svijetu poslovanja od pojedinaca se očekuje da preuzmu znatno veću odgovornost.

"U budućnosti će se tražiti samoodgovoran pristup učenju: zaposlenici moraju znati što, kako, kada i gdje mogu najučinkovitije naučiti”, objašnjava izvršna direktorica bečke poslovne škole WU Executive Academy Astrid Kleinhanns Rollé.

Astrid Kleinhanns-Rollé Foto: Astrid Kleinhanns Rollé/ WU Executive Academy

Kako digitalizacija napreduje, učenje više nije povezano s određenim vremenom i mjestom. Štoviše, lak pristup mnoštvu informacija osvjetljava ključnu ulogu unutrašnje motivacije polaznika.

"Mnogi su zainteresirani za nove teme, discipline i profesionalce izvan svoga područja ili žele razviti inovativne pristupe rješavanju problema", kaže voditeljica odjela bečke poslovne škole Executive education Helga Pattart Drexler.

U današnjem društvu znanja učimo tijekom cijeloga radnog dana, kad god je to potrebno, često i na licu mjesta, pitajući kolege za njihovo mišljenje ili informacije, gledajući videovodiče ili čitajući online članke o temi koja nas trenutno zanima. Društvene mreže i kolaboracijski alati pomažu nam da pronađemo podatke koji nedostaju te djeliće znanja. Na taj način oni olakšavaju proces koji se zove “trenutno mikroučenje”, tj. pribavljanje malih količina sadržaja na zahtjev. Zaposlenicima je i dalje važna sposobnost primjene novostečenih vještina u poslu koji obavljaju, a to demonstriraju svojim poslodavcima koristeći vještine u praksi ili predstavljajući certifikate tečajeva, kratkih treninga ili internetskih webinara.

Koncept izokrenute učionice dobiva na popularnosti: prije modula radionice, polaznici dobivaju isječke znanja, tj. inpute kroz tekst, audio, video ili datoteke webinar-formata koje sadrže male dijelove znanja, a sve to putem digitalne i virtualne platforme. Na predavanjima modula polaznici većinom uče jedni od drugih: raspravljaju i zajedno promišljaju o onome što su naučili.

"Peer-to-peer formati ključni su za osiguravanje pozitivnih motiva, održavanje visoke motivacije za učenje i poticanje polaznika na razmišljanje o sadržaju o kojem se raspravlja", kaže Astrid Kleinhanns Rollé.

Bilo da radimo u proizvodnji, sektoru znanja ili pružanja usluga, promjenjivi svijet rada zahtijeva digitalne i socijalne kompetencije. Poslodavci moraju pojačati svoje napore u obučavanju osoblja o tome kako se nositi s robotima, digitalnom i virtualnom komunikacijom, inovacijama proizvoda i preuzimanjem novih uloga u timu ili menadžmentu. U tom se smislu digitalna pismenost ne odnosi samo na to da možete pretraživati internet i koristiti kolaboracijske alate već obuhvaća i znanje potrebno za pronalaženje, obradu, analizu i proizvodnju podataka i informacija pomoću digitalnih alata. Povrh toga, zahtjev za novim, dosad nepoznatim kompetencijama i profesijama neprestano raste. Kako se nositi s protokom podataka ili zanimanjem metodologa, samo su dva primjera.

"Važne su vještine koje zaposlenici mogu dalje koristiti, ne radi se o jednokratnom, formalnom obrazovanju. Današnji formati daljnjeg obrazovanja moraju se prilagoditi ovim novim zahtjevima”, kaže Astrid Kleinhanns Rollé.

Učenje za osobni rast

Empatičnost, sposobnost timskog igrača, unutarnja motivacija, sposobnost rješavanja sukoba, otpornost: soft vještine dobivaju na važnosti protiv pozadinski složenih i nejasno definiranih izazova današnjega profesionalnog svijeta. Future-proof učenje sve više podrazumijeva fokus na razvoj osobnosti. To je slučaj s formalnim obrazovanjem, koliko i s obrazovanjem menadžera. Agilni ciljevi rada i organizacije sa svrhom zahtijevaju ljude s adekvatnom unutarnjom građom, koji se lako prilagođavaju situacijama učenja i otvoreni su za nove stvari, koji su znatiželjni i spremni eksperimentirati, a imaju stručnost za upravljanje relevantnim alatima i metodama.

Helga Pattart-Drexler.Foto: Helga Pattart Drexler/ WU Executive Academy

"U odnosu na prethodno razdoblje, 2020. više će se baviti soft temama jer organizacije žele i moraju težiti većem stupnju zrelosti, što također znači da moraju razviti svoj kadar. Možda koristimo mnoge digitalne alate i robote, ali mi se još uvijek bavimo ljudskim bićima”, kaže ona. Prema njezinim riječima, ne bismo trebali izgubiti iz vida odnose prema drugima i načine na koje želimo surađivati. Članovi osoblja zahtijevaju ne samo agilno razmišljanje, tj. sposobnost razmišljanja u hodu i izvan okvira, već i veliku sposobnost u rješavanju nejasnoća. Moraju biti u stanju tolerirati kontradikciju. Kad je riječ o osobnom razvoju, rukovoditelji se više ponašaju kao važni sparing-partneri za svoje zaposlenike" naglašava Helga Pattart-Drexler.

Vremena u kojima je diploma označavala kraj učenja odavno su prošla. Karijerni putevi postaju sve raznolikiji, a ravne hijerarhije omogućuju takozvane spiralne karijere u kojima ljudi koračaju gore i dolje stepenicama kako bi nastavili učiti. U ovom pristupu nikada nitko ne prestaje s učenjem, a intenzivnije faze učenja dio su karijere pojedinca. To zahtijeva više orijentacije i podrške u obliku savjetovanja i obuke.

"S obzirom na širok raspon ponuda učenja koje su danas dostupne, polaznicima je potrebno znatno više smjernica nego u prošlosti", kaže Astrid Kleinhanns Rollé te dodaje kako će pomoć pri odabiru odgovarajućeg sadržaja za učenje postati temeljna nadležnost obrazovnih ustanova.

 

 

P.hr/I.Grgić