Šest otoka u EU objavilo strategije energetske tranzicije

21. studenoga 2019.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Šest strategija energetske tranzicije na čistu energiju objavljeno je u sklopu programa četvrtoga Otočnog foruma za čistu energiju za EU otoke, koji se održava u Splitu i na Hvaru, a gdje se sastalo oko 250 predstavnika otočnih zajednica EU. Sudionici Foruma razgovaraju o energetskim  tranzicijama, tehnologijama i mogućnostima za aktivno uključivanje građana na europskim otocima. Ovo je, naime, prvi put da se ovakav Forum održava u Hrvatskoj- svi dosadašnji otočni forumi održavali su se u Grčkoj, Španjolskoj i Švedskoj.

"Zahvaljujući evoluciji tehnologije, potencijal za smanjenje troškova energije na otocima i prelazak na energetsku neovisnost nikada nije bio veći. U kontekstu paketa Čista energija za sve Europljane, osnovna je Inicijativa Čista energija za otoke EU radi pružanja pomoći i ubrzanja procesa tranzicije. Štoviše, otoci mogu biti svjetionici za globalno djelovanje protiv klime. Bilo da se radi o korištenju energije vjetra, obnovi kuća i zgrada, korištenju električnih vozila, dekarbonizaciji pomorskog prometa ili primjeni obnovljivih izvora energije za toplu vodu za kućanstvo i grijanje, rješenja za dekarbonizaciju predstavljena na ovih šest pilot-otoka usmjerit će ih ka većoj energetskoj učinkovitosti, korištenju više obnovljivih izvora energije i niskougljičnim pravcima razvoja", istaknula je Ditte Juul-Jørgensen, generalna direktorica za energetiku u Europskoj komisiji, koja je dodala da vjeruje kako će Hrvatska za vrijeme predsjedanja EU dati doprinos afirmaciji ozelenjivanja Europe. Poručila je da je upravo prelazak na zelenu energiju jedan od većih prioriteta Europske unije.

Otočne zajednice posljednjih devet mjeseci aktivno su razvijale Strategije za prelazak na čistu energiju sa snažnim naglaskom na važnost uključivanja svih relevantnih dionika te stavljanje građana u centar energetske tranzicije. Šest europskih otoka objavilo je svoje strategije tranzicije: Cresko-lošinjski arhipelag (Hrvatska), Culatra (Portugal), Aranski otoci (Irska), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka).

Do 2050. godine klimatski neutralni

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić kazao je kako je cilj Europske unije da do 2050. godine bude klimatski neutralna. „Naša perspektiva vrlo je dobra. Pogotovo dobro stojimo s obnovljivim izvorima energije zbog toga što Hrvatska ima oko 28 posto proizvedene energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Naš cilj je taj udjel znatno povećati u sljedećih desetak godina. Naravno, to ćemo pospješiti i tako što ćemo poticati proizvodnju energije dobivene iz obnovljivih izvora. U travnju krećemo s novim premijskim modelom, kojim ćemo poticati upravo proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Tu mislim na poticanje dobivanja energije od sunca, vjetra, biomase, bioplina i na geotermalne izvore energije te, naravno, i iz hidroelektrana“, kazao je Ćorić.

Istaknuo je da je u svemu ovome dobro upravo to što je potencijal Hrvatske za dobivanje energije iz obnovljivih izvora vrlo velik. Naglasio je da će se taj potencijal iskoristiti u narednom razdoblju. „Naša Energetska strategija to i potvrđuje, pa svi naši planovi idu u tom smjeru. Što se tiče čiste energije na otocima, sve ide u smjeru afirmacije dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Čista energija podrazumijeva minimalno ili nikakvo korištenje energije dobivene iz fosilnih goriva. Dakle, traži se od otoka prelazak na energiju u kojoj naši otoci imaju potencijal, a to je dobivanje energije iz sunca. Činjenica je da se svi moramo uključiti kako bismo realizirali postojeće projekte i zamisli. Jedna je od mjera subvencioniranje ugradnje solarnih panela i u kućanstvima i u poslovnim objektima na otocima. Sunčeva energija nam omogućava da prijeđemo na čistu energiju s jedne strane, a s druge strane, da postignemo znatne uštede. Naša prednost je to što imamo veliki broj sunčanih sati godišnje. Uz fokus na čistu energiju za otoke, planiramo se fokusirati i na uspostavljanje i provedbu ciljeva energetske unije, a to je tranzicija prema dobivanju čiste energije koja će uključivati aktivnosti i mjere za smanjenje štetnih emisija i razvoj niskougljičnog gospodarstva“, pojasnio je ministar Ćorić. Odgovarajući na pitanja o istraživanjima i eksploataciji nafte, kazao je da Hrvatska mora biti svjesna svojih potencijala u fosilnim gorivima. „Pri tome treba otkloniti sve rizike da se ugrozi okoliš“, naglasio je Ćorić.

Forum Otočni

Cresko-lošinjski arhipelag

Cilj Cresko-lošinjskog arhipelaga jest potpuno dekarbonizirati svoj energetski sustav do 2040. To će se djelomično postići solarnim elektranama u vlasništvu lokalne zajednice. Zamjenik gradonačelnika Cresa Marin Gregorović kazao je da je izgradnja komunalne solarne elektrane na Cresu jedan od takvih prvih projekata u EU te svakako prvi u Hrvatskoj. Vjeruje da bi elektrana mogla biti izgrađena u roku od nekoliko godina. „Cilj nam je da u taj projekt budu uključeni svi dionici s otoka Lošinja i Cresa. To znači da će vlasnici elektrane biti stanovnici otoka Cresa i Lošinja“, istaknuo je Gregorović.

Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije, čiji su osnivači Cres i Mali Lošinj, kazao je da za izradu Strategije nisu dobivena nikakva sredstva te da su do sada dobili samo tehničku pomoć Tajništva Čista energija za EU otoke. „Sve smo sami financirali. Istina pomogla nam je i Primorsko-goranska županija. Ovo je mala energana i nije toliko bitna za opskrbu energijom. Ona je važnija zbog činjenice da se u njenu izgradnju uključe svi dionici na ovih dvaju otoka te da pokažemo da imamo vlastitu energiju. Zahvaljujući investicijama HEP-a u najveću solarnu energanu na Cresu, i drugoj fazi koja predstoji iza realizacije te investicije, mi ćemo do 2022. godine imati više od 20 MW potencijala električne energije i tim potencijalom bismo mogli zadovoljiti potrebu za polovicom energije na ta dva otoka. Nakon 2022. godine potrebno je pronaći još lokacija za izgradnju solarnih elektrana, kako bismo došli do situacije da smo energetski samoodrživi. Naravno da ćemo voditi računa i o energetskoj učinkovitosti kako bismo smanjili potrošnju“, istaknuo je Ugo Toić.

Projekt otoka Unija

Marko Mimica s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu predstavio je EU projekt u koji je uključen otok Unije kao mali otok, zajedno s portugalskom Maderom kao otokom srednje veličine te danskim otokom Bornholm kao velikim otokom.

„Ovim projektom želimo riješiti problem otoka Unija. Unije imaju problem s prekidima u opskrbi električnom energijom. Svjedoci smo da su Unije zbog oštećenja kabela imale problema s napajanjem električnom energijom gotovo pola godine. Planiramo instalirati bateriju, koja će u slučaju prekida napajanja Unija, omogućiti njegovu opskrbu električnom energijom dok se ne riješi problem. Ovo je svakako korak prema energetskoj  samoodrživosti otoka Unija“, istaknuo je Marko Mimica.

Iduće godine pridružuju se Brač, Hvar i Korčula

Strategije energetske tranzicije izradili su otočni timovi za energetsku tranziciju na otocima uz stručnu i savjetodavnu podršku Tajništva za čistu energiju EU otoka. U narednim mjesecima njihove će se aktivnosti usmjeriti prema razvoju projekata i jačanje lokalnih strateških okvira kojima se pojačava angažman i uključivanje lokalne zajednice. Podsjetimo, u veljači je 26 europskih otoka službeno pokrenulo svoj prijelaz na čistu energiju, uz potporu Tajništva Čista energija za EU otoke, a na popisu su se našla čak četiri hrvatska otoka: Brač, Hvar, Korčula i Cresko-lošinjski arhipelag. Dakle, u procesu su izrade strategije energetske tranzicije na čistu energiju još 20 EU otoka, čije strategije će se objaviti u narednoj godini, a među njima nalaze se Brač, Hvar i Korčula.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula istaknuo je kako je izvjesno da će se aktivnosti na uvođenju obnovljivih izvora energije na otocima u Europskoj uniji nastaviti i u novom financijskom razdoblju.

"Europska komisija složila s prijedlogom mojeg ureda da se proces nastavi i nakon lipnja 2020. s novim akcijskim planom. Prijedlog Europskog parlamenta glasi da se u narednom financijskom razdoblju osigura pet milijardi eura kao nadoknada onima koji će biti u gubitku u procesu prelaska na opciju dobivanja energije iz čistih izvora energije“, istaknuo je Tonino Picula.

Svatko ima svoj cilj

Šest otoka koji su objavili strategije energetske tranzicije imaju različite ciljeve. Tako Cresko-lošinjski arhipelag ima za cilj potpuno dekarbonizirati svoj energetski sustav do 2040. Culatra će raditi na 100-postotnoj vlastitoj potrošnji obnovljive energije, koja će biti u vlasništvu lokalne zajednice. Aranski otoci će instalirati vjetroelektrane u vlasništvu zajednice, preuređivati domove i postavljati dizalice topline ili druge obnovljive izvore energije za toplu vodu u domaćinstvu i grijanje prostora. Salina ima za cilj povećati svijest javnosti o energiji i okolišu, a dekarbonizirat će i svoje pogone za proizvodnju električne energije, prebaciti se na 100 posto električnu odnosno hibridnu mobilnost na otoku. Također, povećat će učinkovitost u zgradama i dekarbonizirati svoj pomorski promet. La Palma ima za cilj punu dekarbonizaciju i samodostatnost u energetskom sektoru. Otočni tim za tranziciju snažno je usmjeren na izgradnju snažnog otočkog energetskog sustava, aktivno uključujući više od 100 lokalnih udruga koje su se obvezale podržati tranziciju otoka. Sifnos želi postati 100 posto obnovljiv i samodostatan, te je razvio brojne različite pravce koje bi otok mogao slijediti kako bi postigao taj cilj. Sva postrojenja bit će u suvlasništvu lokalne zajednice i privatnih investitora.

 

Jozo Vrdoljak