Škatula ima novi pogon vrijedan više od milijun kuna

Korčulanska poduzetnica, vlasnica obrta Škatula Josipa Barčić ima dvadesetogodišnje iskustvo u pripremanju slastica. Dio njih priprema po tradicionalnoj korčulanskoj recepturi, a dio je nastao u skladu s najnovijim svjetskim trendovima u slastičarstvu. Sve te delicije mogu se kušati u sklopu Škatulina ugostiteljskog objekta na Korčuli, ali i na najznačajnijim gastronomskim događanjima, poput sajmova na kojima izlažu proizvođači otočnih proizvoda. S Josipom Barčić, koja je od prošle godine i predsjednica Poslovnoga klastera Hrvatski otočni proizvod, razgovarali smo o novim investicijama Škatule, novim proizvodima, poslovanju Klastera te projektima koji se provode.

Koliko članova ima Klaster Hrvatski otočni proizvod?

U Klaster je učlanjeno 70 proizvođača proizvoda koji nose oznaku Hrvatski otočni proizvod, iz četiri županije, s 28 otoka i s poluotoka Pelješca. Nisu učlanjeni svi nositelji oznake jer na otocima ima čak oko 300 proizvođača čiji proizvodi nose tu oznaku. 

Koje su najznačajnije aktivnosti Klastera Hrvatski otočni proizvod?

Najznačajniji su nam nastupi na sajmovima, odnosno nastupi u Zagrebu. Sudjelujemo organizirano na dva specijalizirana sajma na Trgu bana Josipa Jelačića, na jednom prije Božića te na drugom prije Uskrsa, a sudjelujemo i na županijskim sajmovima. 

A nastupi u inozemstvu?

Naravno, razmišljamo i o nastupima u inozemstvu. Pripremamo se za nastup u Ljubljani, doduše, to su još uvijek pripreme, iako ne sumnjam da ćemo taj nastup i organizirati. Slovenci jako vole naše otočne proizvode, našu gastronomiju i pjesmu. Nadamo se da bismo to mogli realizirati već najesen.

Koliko vam znače nastupi na sajmovima?

Na tim sajmovima naše članice plasiraju dio svojih proizvoda, ali se i pozicioniraju i pripremaju za tržište. Sajmovi na kojima nastupamo imaju dobar odaziv građana, a i odlično su medijski praćeni, tako da dobivamo i promociju.

Na koji se način financira rad Klastera?

Najviše se financiramo putem projekata. Apliciramo na programe Ministarstva regionalnog razvoja, a pomažu nam i županije.

Koliko vaš obrt Škatula ima proizvoda koji nose oznaku Hrvatski otočni proizvod?

Škatula ima 13 proizvoda koji nose tu oznaku. To su proizvodi nastali po tradicionalnoj korčulanskoj recepturi, poput Klašuna, Cukarina, Krostula, Lumbardanskih krokanta... a najnoviji proizvod jest Karat. To je namaz od rogača koji je zamjena za Nutellu. Inače, u ponudi imamo više od 50 proizvoda.

Koliko vas je zaposleno u Škatuli?

Stalnih zaposlenika imamo šestoro, a angažiramo i sezonske radnike. Škatula ima i ugostiteljski objekt te trgovinu. Proizvodimo kolače za goste, za tržište te za vjenčanja, krštenja, krizme, rođendane, cateringe. Imamo café-bar, pizzeriju i slastičarnicu. Smješteni smo u Svetom Antonu na putu iz Korčule prema Lumbardi.

Je li teško pronaći dobrog radnika?

Pronaći dobrog radnika veliki je problem, možda i najveći. Tek u posljednjih nekoliko godina škole su malo više pozornosti posvetile stručnom osposobljavanju radnika za obrtnike. Svi, uključujući Ministarstvo obrazovanja i prosvjete, moramo shvatiti koliko nam je to važno jer će se bez toga sve teže poslovati.

Je li istina da se jednim dijelom oslanjate i na grčku tradiciju?

U stvari, pripremamo grčku kuhinju. Pripremamo jedan umak koji se koristio u staroj Grčkoj. Predstavljat ćemo ga putem radionica koje će se održavati u prigodnom ambijentu. Radionice će se odražavati u našem novom pogonu. Lumbarda je nalazište psefizma, jednog od najvažnijih svjetskih spomenika starogrčke povijesti, starog 2300 godina. Lumbarajska psefizma pronađena je u Lumbardi 1877. godine, odnosno prije 141 godine, što je prvi dokaz da je na Korčuli postojala grčka kolonija. Stoga će radionice biti povezane s tom pričom.

Foto: Facebook/Škatula

U kojoj je fazi izgradnja pogona?

Sada smo u završnoj fazi opremanja pogona u Lumbardi; u njega smo uložili više od milijun kuna vlastitih sredstava. Zgrada je izgrađena i do sezone će sve biti u punom pogonu. U njemu će biti proizvodni dio te prostor za prezentacije i radionice.

Jeste li dobili sredstva iz nekog fonda ili poticaje?

Nažalost, sve smo sami financirali. Kako mi poslujemo kao obrt, teško dolazimo do sredstava iz fondova. Mnogo je to lakše u slučaju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Sve je naizgled lako, ali kada krenete u realizaciju, uvijek naiđete na neke prepreke, poput turističkog razreda, veličine parcele i sličnih barijera.