Što nam najviše smeta na poslu?

4. srpnja 2019.

Foto: Shutterstock/Ilustracija

Kažu da je pristojnost temelj svakog civiliziranog društva. Mi bismo dodali, ''i svake uspješne radne okoline''. Kako bismo doznali jesmo li i u kojoj mjeri pristojni prema našim kolegama s posla, portal MojPosao je proveo istraživanje ''Pristojnost na radnom mjestu'', u okviru kojeg je više od 700 ispitanika podijelilo vlastita iskustva i razmišljanja o navedenoj temi.

Općenito gledano, možemo reći kako je razina pristojnosti na poslu dobra, iako bi se na njoj moglo poraditi. Naime, taj stav dijeli trećina naših ispitanika (37%). Ocjenu više, onu 'vrlo dobar', kolegama s posla dodijelilo je 28% ispitanika, dok se za čistu peticu, uz napomenu kako ''njihovi kolege znaju što je pristojnost'', odlučilo 13% osoba. Međutim, postoji i druga strana priče i ona manje pozitivna iskustva – 17% sudionika istraživanja ističe kako njihovi kolege ''jedva zadovoljavaju osnove lijepog ponašanja'', a 5% ljudi ponašanje suradnika ocjenjuje jednom riječju – užas.

Smetaju nas bahati, glasni i prosti kolege

Kad je riječ o iritantnim navikama naših kolega, najviše nas smetaju tzv. 'brbljavci'. Ispitanici ističu kako otprilike polovica njihovih suradnika (52%) previše priča, a svaki treći kolega vodi glasne, privatne telefonske razgovore. Pri samom vrhu liste nepristojnih navika nalaze se i bahato ponašanje, kojim se može 'podičiti' čak 41% naših kolega, prostačenje praćeno neumjesnim komentarima (35%) te glasno puštanje glazbe u uredu (11%). Na pitanje o higijenskim navikama osoba u našoj radnoj okolini, najveći broj ispitanika, njih 86%, odgovara kako većina kolega vodi računa o osobnoj higijeni.

Neuredni toaleti, 'krađa' tuđe užine, spavanje na poslu

Navođenjem konkretnih primjera, ispitanici su podijelili vlastita iskustva s (ne)pristojnošću na radnom mjestu. Tri četvrtine ispitanika (77%) je barem jednom ušlo u toalet u kojem je netko prethodno napravio i ostavio ''nered'', a takvi nenadani ''susreti'' su učestaliji u muškim (83%) nego ženskim (76%) toaletima.
Svaki četvrti ispitanik (27%) je doživio da mu je netko pojeo užinu. Sami i nismo previše spremni na taj čin pa je tako svega 2% ispitanih priznalo krađu tuđeg obroka. Ok, ponekad se znamo poslužiti tuđim mlijekom ili kavom – takvoj aktivnosti je sklono 13% ispitanih. Što se tiče manje učestalih, ali upečatljivih, negativnih navika kolega, ispitanici su navodili: nepoštivanje organizacije posla i laganje da je nešto hitno, iako nije, spavanje na radnom mjestu.
'cinkanje' šefu i zabijanje 'noža u leđa', kuhanje hrane snažnog, neugodnog mirisa u uredskoj kuhinji, za radnog vremena, konstantna pitanja kada planiram zatrudnjeti i otići na porodiljni.

U situacijama kada se nađemo suočeni s neprimjerenim ponašanjem, ne plašimo se otvoreno ukazati na problem. U pravilu odabiremo iskreni razgovor s 'nepristojnim' kolegom (na taj način postupamo u 50% slučajeva), a u nešto manjoj mjeri o nečijem neprikladnom ponašanju pričamo sa zajedničkim kolegom iz ureda (25%), odnosno nadređenom osobom (21%). U velikoj većini slučajeva (78%) taj razgovor vodimo u četiri oka, iako ima i onih koji vole 'publiku' i ne zaziru od rasprave pred drugim suradnicima (31%). Oni stidljiviji među nama nesuglasice pokušavaju riješiti putem e-maila (4%) ili anonimnom porukom (2%), dok zagovornici teorije prema kojoj 'u svakoj šali ima pola istine' na problem ukazuju korištenjem humora, navodi se u istraživanju koje proveo portal MojPosao.

Što je tvrtka manja, razina pristojnosti je veća

Dvije trećine osoba se barem jednom u svojoj profesionalnoj karijeri zbog nepristojnosti kolege našlo u neugodnoj situaciji pred poslovnim partnerom ili klijentom. Najčešće se radilo o osjećaju neugode ili srama koji je prošao bez većih posljedica (75%), ali događale su se i konkretnije, za posao nepovoljnije, stvari – otvoreni prigovori poslovnih partnera, odlazak partnera sa sastanka pa čak i narušavanje ili prekid poslovnih odnosa.

Zaposlenici malih tvrtki ili institucija (do 19 zaposlenika) imaju najmanje problema s nepristojnim kolegama. Gotovo polovica (49%) ispitanika koji rade u malim tvrtkama ponašanje suradnika ocjenjuje vrlo dobrom ili odličnom ocjenom, dok se za takve visoke ocjene odlučuje 40% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama (od 20 do 199 zaposlenika) i 38% djelatnika velikih tvrtki (iznad 200 zaposlenika).

P.hr