Sve je više softverskih obrtnika, a sve manje tvornica softvera

Hrvatska IT industrija u 2017. godini ostvarila je ukupni prihod od 21,1 milijardu kuna, dodanu vrijednost u iznosu od 6,7 milijardi kuna, izvoz je dosegnuo šest milijardi kuna, dok je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenicima dosegnula 7722 kune, navedeno je u Analizi hrvatske IT industrije 2008. – 2017. koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i koja je predstavljena danas u HGK.

IT industrija zabilježila je u 2017. ukupni prihod po radniku za 3,3 posto niži, novostvorenu vrijednost po zaposlenom 54,8 posto veću i mjesečnu neto plaću višu za 43,9 posto te udio izvoza u ukupnom prihodu za 40,4 posto viši u odnosu na nefinancijski sektor nacionalnoga gospodarstva, podaci su iz Analize hrvatske IT industrije 2008. – 2017. Podaci iz Analize koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK) otkrivaju kako se taj sektor lani sastojao od 4649 tvrtki i 28.347 radnih mjesta.

U 2017. udio hrvatske IT industrije u društvenom bruto proizvodu (BDP) iznosio je 1,7 posto prema 1,1 posto, koliko je zabilježeno u 2008. godini. Iste je godine IT industrija unutar nefinancijskog sektora gospodarstva predstavljala 3,9 posto od ukupnog broja poduzeća i 3,2 posto od ukupnog broja zaposlenih. Također, u 2017. je ostvarila 3,1 posto ukupnog prihoda gospodarstva, 4,8 posto ukupne novostvorene vrijednosti gospodarstva te 4,8 posto ukupne vrijednosti izvoza.

Vanjskotrgovinska IT bilanca Hrvatske u 2017. bila je u minusu od oko milijardu kuna. Deficit u hardveru i pakiranom softveru bio je 3,2 miijarde kuna, dok je u razmjeni IT usluga ostvaren suficit od 2,2 milijarde kuna. Izvoz softvera potiče rast bruto društvenog proizvoda i radnih mjesta u zemljama dobavljačima. Zato je teško prihvatiti da imamo deficit ako se radi o ključnoj i propulzivnoj industriji za koju ima kadrova, solidan obrazovni sustav i tradiciju.

Procijenjeno je da je vrijednost hrvatskog IT tržišta u 2017. dosegnula 10,1 milijardu kuna i da je u odnosu na prethodnu godinu povećana za oko osam posto. U 2017. u zemlji je bilo 54.000 ICT specijalista. Od toga je njih oko 26.000 radilo u IT industriji, nešto više od 6000 kod telekom operatera, a oko 22.000 u IT odjelima tvrtki korisnika.

U razdoblju od 2009. do 2017. pak ukupni prihod hrvatske IT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi rasta (PGSR) od 3,8 posto. Ta bi stopa vjerojatno bila viša da nije bilo efekta visoke baze iz 2008. godine. Naime, 2009. godine, prvi put u promatranom razdoblju, zabilježen je pad u odnosu na godinu dana prije, za 10,9 posto.

Između 2008. i 2017. broj IT tvrtki povećao se za 2342. Prosječna godišnja stopa rasta (PGSR) u tom je razdoblju iznosila 8,1 posto, a u posljednjih pet godina 7,3 posto.

Broj zaposlenih u IT industriji u promatranom razdoblju konstantno raste i povećanje je zabilježeno u svim godinama. Između 2008. i 2017. broj IT radnika raste po PGSR-u od šest posto, a u posljednjih pet godina ta stopa iznosi 8,5 posto.

Između 2008. i 2017., pokazuje analiza, izvoz IT industrije rastao je po PGSR-u od 6,7 posto. U posljednjih pet godina PGSR izvoza IT industrije bio je 8,9 posto.

Hrvatska IT industrija postaje sve rastresitija. Stupanj konsolidacije opada. Udio prvih pet poduzeća u ukupnom prihodu opada s 30 posto u 2008. na 24 posto u 2017. godini. To se posebice odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih 'obrtnika', a sve manje 'tvornica'. Najveći koeficijent koncentracije zabilježen je kod distributera IT opreme i pružatelja IT outsourcing usluga.

Hrvatska digitalizacija doduše raste, ali sporije ili jednako s konkurencijom i ne dostiže Europu. Hrvatska IT industrija raste nakon krize, ali rastu i drugi tako da se jaz ne smanjuje. Dva su glavna razloga za to. Prvo, u razdoblju krize 2009. – 2013. nepovratno je izgubljeno prihoda u tri puta većem izbosu od ostvarenoga u 2013 godini. Naime, ukupni prihod IT industrije u razdoblju 1999. – 2008. rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 12,4 posto. Ako bi se hipotetsko pretpostavilo da je u razdoblju 2009. – 2017. promet rastao po nižih 10 posto, ukupni prihod u 2017. iznosio bi 35 milijardi, a stvarno je ostvareno već spomenutih 21,1 milijardi kuna.

Drugo, dinamika sadašnjeg rasta hrvatske IT industrije jednostavno je premala, a što se posebice odnosi na komponentu povezanu s prodajom na domaćem tržištu. U promatranom razdoblju prodaja u zemlji raste po PGSR-u od 2,9 posto, a izvoz više nego dvostruko brže po 6,7 posto.

IT industrija u uvjetima slabe domaće potražnje izlaz traži u izvozu. Povećanje izvoza svakako je dobrodošlo, međutim skromna dinamika domaće potražnje znači da digitalna transformacija u zemlji ne ide tempom koji osigurava odgovarajući kompetitivni položaj zemlje u odnosu na EU28.

Hrvatska je dobrano na začelju Europe i učinci projekata digitalne transformacije, kojih ima i u koje se ulaže, nisu dovoljno vidljivi, o čemu svjedoče i brojke. Tako dobre hrvatske IT tvrtke rade na procesima digitalne transformacije za strane korisnike, a u Hrvatskoj za njihovo znanje i usluge ne postoji potražnja, osim u jednom vrlo uskom segmentu bankarsko-financijske i telekom industrije te pedesetak bluechip kompanija od kojih je većina u stranom vlasništvu.

No, dok izvoz raste, barem nekoliko tisuća zaposlenih u hrvatskoj IT industriji ima dobar posao i izvor prihoda.

Kad je riječ o domaćoj potražnji, treba naglasiti da IT industrija nije otok, te ovisi, ili bolje rečeno, u interakciji je s okolinom. IT industrija utječe na stvaranje društvenog proizvoda i zaposlenost, a rast društvenog proizvoda potiče IT industriju. Ako je u zemlji kriza i izostaju strategije i odgovarajuće javne politike, to se odražava i na IT industriju.

Kako bismo sintetizirali i u jednoj brojci prikazali jaz između hrvatske IT industrije i prosjeka IT industrije u EU28, izračunan je EU28 IT Gap indeks, kompozitni pokazatelj desetak indikatora za razdoblje od 2012. i 2017. godine, a naznačena je i stopa rasta potrebna za dostizanja prosjeka EU28 u sljedećih pet godina. U razdoblju 2012. – 2017. Gap indeks je stagnantan, a prošle godine hrvatska IT industrija dosegnula je 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa od 19,8 posto.