Tema
Greyp G6 osvaja Europu, a priča se i o električnom motociklu
Greyp Bikes, sestrinska tvrtka Rimac Automobila, predstavila je u ožujku svoj novi električni bicikl Greyp G6, a posljednjih mjeseci predstavlja ga korisnicima na praktičnim testiranjima diljem Europe. Kako kaže vlasnik Greypa Mate Rimac, novi model naglasak s dosadašnje snage, brzine i performansi, čime se dičio prethodni model G12, stavlja na pametne funkcije. “Za razliku od prethodnika, koji je bio više motocikl jer je mogao postići brzinu do stotinjak kilometara na sat i po svim kategorijama izašao iz gabarita bicikla, novi model sastavljen je unutar kuće i fokus mu je na pametnim komponentama, senzorima i stalnoj internetskoj povezanosti”, najavio je Rimac. Od početka razvoja novog bicikla, ti elementi bili su unutar proizvodnje bicikla, što je suprotno tradicionalnim biciklističkim kompanijama koje prvo izrađuju bicikl, pa mu potom dodaju tehnologiju. O projektu Greypa, novim idejama i budućnosti govori nam prvi Rimčev zaposlenik i voditelj razvoja tvrtke Greyp Zvonimir Sučić. “Greyp je nastao kao vježba i popodnevni hobi, koji smo slagali u Rimcu. Kada su neki kupci automobila vidjeli bicikle, zainteresirali su se i to nas je motiviralo na proizvodnju. Bicikle slične tome proizvodio sam desetak godina prije u svojoj maloj manufakturi kod kuće, također iz hobija, a nisu bili namijenjeni ozbiljnoj proizvodnji i prodaji. Silom prilika ove smo naše nove proizvode u tvrtki redizajnirali, napravili novu upravljačku elektroniku, oklop i ramu te je tako Greyp krenuo u proizvodnju”, ističe Sučić. Njihov novi model G6 kategorija je bicikla koji na tržištu u posljednjim godinama bilježi najveći rast na tržištu električnih bicikala, no drugi razlog je i to što je bicikl vrlo zabavan za upotrebu. Okvir je bicikla od karbona i samo motor nije napravljen u kući jer se nije jurilo za dodatnim performansama. Novi bicikl ima izmjenjivu bateriju koja mu omogućava vožnju do 100 kilometara, a putem aplikacija povezan je s moblinim telefonom koji mu postaje drugi displej. “I cijenu smo formirali tako što smo uzeli konkurentske bicikle bez tako dobre opreme i formirali prema komponentama kako bi bio konkurentan, a naši dodatni elementi ono su što kupac dodatno dobije, a nitko drugi ne nudi. Ideja je bila da bickl bude povezan s internetom i da s njega možete sakupiti podatke u kojem god trenutku poželite. Zapravo smo ujedno željeli napraviti i platformu koja se može koristiti i na svim drugim vozilima, motociklima, brodovima, automobilima. Platforma nudi nebrojene mogućnosti i samo je vaša mašta ograničenje onome što je moguće s njome napraviti kada imate toliko informacija koje se pri njegovu korištenju mogu sakupiti”, naglašava Sučić. Novi je bicikl zapravo showcase tehnologije koju tvrtka može napraviti, ali donosi joj prihode, no u Greypu zapravo žele prodavati tehnologiju koju nema nitko drugi u svijetu. Novi tehnološki izlog inovativne tvrtke iz Svete Nedelje prve kupce već je pronašao iako su u svijetu nepoznati brend. Prvi bicikli su se već zaputili kupcima diljem svijeta, kaže Dominik Vrbanac, voditelj prodaje Greyp Bikesa. “Wow efekt već je kreiran i sada uživamo status velikog interesa kupaca koji žele doći do našeg proizvoda. Zanimaju ih ponajprije visokotehnološki elementi koji se nalaze na našem biciklu. Velika baterija, karbonski okvir i visoka tehnologija naši su aduti koje imamo iako smo u biciklističkom svijetu nepoznati brend. Vjerujem da ćemo uskoro postati poznati i uspostaviti izvrsnu suradnju s dilerima u ovoj branši jer je ono što nudimo zanimljivo, visokokvalitetno i cjenovno konkurentno najboljim proizvodima na tržištu”, kaže Vrbanac.   Cijena najpametnijeg i najinovativnijeg e-bicikla kreće se od 6500 do 7500 eura, ovisno o opremi koja je na bicikl ugrađena. Top-model ima ograničenje brzine na maksimalna 42 kilometra na sat, dok će slabija dva modela imati ograničenje na 25 kilometara na sat.   Iako je šef razvoja Greypa zaljubljenik i u motocikle, u tom smjeru se za sada neće ići. “Ideja postoji, no još nećemo ići u tom smjeru. Takav projekt još nije u realizaciji,  nego ćemo ići u smjeru popunjavanja šire game bicikala prema potrebama koje tržište traži. Motocikli će doći kasnije, u nekom sljedećem koraku. Tehnologija postoji, no još nije vrijeme da to krene u tome smjeru”, zaključuje Sučić. Novi modeli bicikala čekaju nas već u rujnu, a kako tehnološka osnova postoji, u budućnosti nas očekuju još zanimljiviji proizvodi ove tvrtke za kojima će se okretati mnogi u svijetu.
Tema
Greyp G6 osvaja Europu, a priča se i o električnom motociklu
Greyp Bikes, sestrinska tvrtka Rimac Automobila, predstavila je u ožujku svoj novi električni bicikl Greyp G6, a posljednjih mjeseci predstavlja ga korisnicima na praktičnim testiranjima diljem Europe. Kako kaže vlasnik Greypa Mate Rimac, novi model naglasak s dosadašnje snage, brzine i performansi, čime se dičio prethodni model G12, stavlja na pametne funkcije. “Za razliku od prethodnika, koji je bio više motocikl jer je mogao postići brzinu do stotinjak kilometara na sat i po svim kategorijama izašao iz gabarita bicikla, novi model sastavljen je unutar kuće i fokus mu je na pametnim komponentama, senzorima i stalnoj internetskoj povezanosti”, najavio je Rimac. Od početka razvoja novog bicikla, ti elementi bili su unutar proizvodnje bicikla, što je suprotno tradicionalnim biciklističkim kompanijama koje prvo izrađuju bicikl, pa mu potom dodaju tehnologiju. O projektu Greypa, novim idejama i budućnosti govori nam prvi Rimčev zaposlenik i voditelj razvoja tvrtke Greyp Zvonimir Sučić. “Greyp je nastao kao vježba i popodnevni hobi, koji smo slagali u Rimcu. Kada su neki kupci automobila vidjeli bicikle, zainteresirali su se i to nas je motiviralo na proizvodnju. Bicikle slične tome proizvodio sam desetak godina prije u svojoj maloj manufakturi kod kuće, također iz hobija, a nisu bili namijenjeni ozbiljnoj proizvodnji i prodaji. Silom prilika ove smo naše nove proizvode u tvrtki redizajnirali, napravili novu upravljačku elektroniku, oklop i ramu te je tako Greyp krenuo u proizvodnju”, ističe Sučić. Njihov novi model G6 kategorija je bicikla koji na tržištu u posljednjim godinama bilježi najveći rast na tržištu električnih bicikala, no drugi razlog je i to što je bicikl vrlo zabavan za upotrebu. Okvir je bicikla od karbona i samo motor nije napravljen u kući jer se nije jurilo za dodatnim performansama. Novi bicikl ima izmjenjivu bateriju koja mu omogućava vožnju do 100 kilometara, a putem aplikacija povezan je s moblinim telefonom koji mu postaje drugi displej. “I cijenu smo formirali tako što smo uzeli konkurentske bicikle bez tako dobre opreme i formirali prema komponentama kako bi bio konkurentan, a naši dodatni elementi ono su što kupac dodatno dobije, a nitko drugi ne nudi. Ideja je bila da bickl bude povezan s internetom i da s njega možete sakupiti podatke u kojem god trenutku poželite. Zapravo smo ujedno željeli napraviti i platformu koja se može koristiti i na svim drugim vozilima, motociklima, brodovima, automobilima. Platforma nudi nebrojene mogućnosti i samo je vaša mašta ograničenje onome što je moguće s njome napraviti kada imate toliko informacija koje se pri njegovu korištenju mogu sakupiti”, naglašava Sučić. Novi je bicikl zapravo showcase tehnologije koju tvrtka može napraviti, ali donosi joj prihode, no u Greypu zapravo žele prodavati tehnologiju koju nema nitko drugi u svijetu. Novi tehnološki izlog inovativne tvrtke iz Svete Nedelje prve kupce već je pronašao iako su u svijetu nepoznati brend. Prvi bicikli su se već zaputili kupcima diljem svijeta, kaže Dominik Vrbanac, voditelj prodaje Greyp Bikesa. “Wow efekt već je kreiran i sada uživamo status velikog interesa kupaca koji žele doći do našeg proizvoda. Zanimaju ih ponajprije visokotehnološki elementi koji se nalaze na našem biciklu. Velika baterija, karbonski okvir i visoka tehnologija naši su aduti koje imamo iako smo u biciklističkom svijetu nepoznati brend. Vjerujem da ćemo uskoro postati poznati i uspostaviti izvrsnu suradnju s dilerima u ovoj branši jer je ono što nudimo zanimljivo, visokokvalitetno i cjenovno konkurentno najboljim proizvodima na tržištu”, kaže Vrbanac.   Cijena najpametnijeg i najinovativnijeg e-bicikla kreće se od 6500 do 7500 eura, ovisno o opremi koja je na bicikl ugrađena. Top-model ima ograničenje brzine na maksimalna 42 kilometra na sat, dok će slabija dva modela imati ograničenje na 25 kilometara na sat.   Iako je šef razvoja Greypa zaljubljenik i u motocikle, u tom smjeru se za sada neće ići. “Ideja postoji, no još nećemo ići u tom smjeru. Takav projekt još nije u realizaciji,  nego ćemo ići u smjeru popunjavanja šire game bicikala prema potrebama koje tržište traži. Motocikli će doći kasnije, u nekom sljedećem koraku. Tehnologija postoji, no još nije vrijeme da to krene u tome smjeru”, zaključuje Sučić. Novi modeli bicikala čekaju nas već u rujnu, a kako tehnološka osnova postoji, u budućnosti nas očekuju još zanimljiviji proizvodi ove tvrtke za kojima će se okretati mnogi u svijetu.
Tema
U Hrvatskoj ima mnogo mladih koji mogu postati vrhunski 'anđeli'
Poslovni anđeli, točnije njih 320.000, u 2017. uložilo je gotovo deset milijardi eura u pokretanje novih poslova u Europskoj uniji, stoji u posljednjem dostupnom izvješću Europske mreže poslovnih anđela (EBAN). Poslovni anđeli ulagači su u inovativne tvrtke, one za kojima EU toliko vapi, kako u tehnološkoj utrci ne bi previše zaostajala za Kinom i SAD-om. U Hrvatskoj se pak tržište poslovnih anđela još uvijek smatra nedovoljno razvijenim, a načini ulaganja i same karakteristike velikog broja anđela ostaju nepoznate. Naime, prema najambicioznijem dosadašnjem istraživanju domaćeg tržišta poslovnih anđela iz 2018., iza koga stoje Marija Šimić Šarić i Nikolina Krstičević sa Sveučilišta u Splitu, u Hrvatskoj dominira nevidljivo tržište (90 posto). Ipak jedan dio domaće ’anđeoske’ scene poprilično je živahan. Za promociju i edukaciju javnosti o radu hrvatskih poslovnih anđela u posljednjih desetak godina gotovo u potpunosti je zaslužna organizacija CRANE, hrvatska mreža poslovnih anđela, koja okuplja tridesetak hrvatskih investitora. Prošle godine članovi ove organizacije uložili su dva milijuna kuna u tri startupa, dok su proteklih 11 godina investirali oko 40 milijuna kuna.Investitore anđele najjednostavnije bi bilo opisati kao imućne pojedince koji osiguravaju kapital za pokretanje poslovanja, obično u zamjenu za konvertibilni dug ili vlasnički kapital. Anđeoski ulagači obično pružaju podršku startup poduzećima u početnim trenucima (onda kada su rizici neuspjeha početnika relativno visoki) i kada ih većina investitora nije spremna poduprijeti. Također, danas sve veći broj investitora anđela ulaže online, putem crowdfunding platformi, ili se organizira u anđeoske grupe ili pak mreže anđela za dijeljenje investicijskoga kapitala te pružanje savjeta svojim tvrtkama u portfelju. Globalno gledajući, poslovnim su anđelima najprivlačnija ulaganja u računalne programe, medicinski sektor i biotehnologiju. Anđeli u Hrvatskoj su dominantno muškarci Ono što većinu ljudi zbunjuje razlika je između uobičajenog načina investiranja i onoga što rade poslovni anđeli. Colin Mason, pionir istraživanja načina poslovanja poslovnih anđela, ističe četiri osnovne karakteristike anđeoskoga poslovnog modela. Poslovni anđeli ulažu vlastiti novac, ulažu u privatna poduzeća koja se ne nalaze na burzi i ulažu izravno, odnosno pojavom mreža i grupa poslovnih anđela. Nadalje, anđeli samostalno donose odluku o ulaganju, a ulaganje poslovnog anđela ponajprije zahtijeva financijski povrat. U Hrvatskoj, pokazuje istraživanje Šimić Šarić i Krstičević, poslovni anđeli dominantno su muškog spola. Najviše poslovnih anđela ima između 55 i 64 godine, dok je podjednak broj njih između 35 i 44, odnosno 45 i 54 godine. Za većinu poslovnih anđela prosječna veličina ulaganja iznosi između 100.000 i 250.000 kuna. Zatim slijede prosječne veličine ulaganja od 50.000 do 100.000 te od 250.000 do 500.000 kuna. Pri čitanju ovih podatka valja imati na umu kako u Hrvatskoj prevladava nevidljivo tržište, što znači da većina hrvatskih poslovnih anđela nije sudjelovala u istraživanju. No, ne ostaju svi hrvatski anđeli skriveni od svjetla pozornica. Zaštitno lice domaće ’industrije’ poslovnih anđela jest Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela – CRANE, član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te član Upravnog odbora EBAN-a. Konzumenti medijskog prostora vjerojatno će na spomen poslovnih anđela pomisliti i na Sašu Cvetojevića, poduzetnika s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru i mobilnim telekomunikacijama te na Hrvoja Prpića, pokretača HGspota i možda najpoznatijeg investitora u kriptovalute u Hrvatskoj. Cvetojević i Prpić, uz Damira Mujića i Adriana Ježinu, čine Upravni odbor CRANE-a. Štetner kao prvi i Prpić kao glavni ulagač među 11 su članova CRANE-a koji su investirali u računalnu igru Journey of Life. Riječ je, prema broju članova, o dosada najvećoj investiciji CRANE-a, koja će u vlasništvu imati 20 posto tvrtke. Da je povezanost između poslovnih anđela iznimno važna za daljnji razvoj hrvatske startup scene, vjeruje i Španjolka Marta Patricia Aparicio y Montesinos, direktorica organizacije Keymont Ventures. Njena organizacija, uz partnersku potporu Impact Huba Zagreb, PricewaterhouseCoopersa Hrvatska i Veleučilišta VERN’, stoji iza pokretanja prve Akademije za poslovne anđele u Hrvatskoj - Business Angel Academy.Marta Patricia Aparicio y Montesinos   Hrvatska je posebno primamljiva direktorici Keymont Venturesa zbog "vitalnosti ovdašnjih poslovnih anđela". Naime, Aparicio y Montesinos tvrdi kako je, prema njezinim saznanjima, najveći broj potencijalnih poslovnih anđela ženskog spola i mlađih od 40 godina. Zanimljivo je kako ta saznanja uvelike odudaraju od onih iskazanih u prethodno spomenutom istraživanju Šimić Šarić i Krstičević. Anđeoska ulaganja nisu samo za bogataše Uz to što bi trebao povezati hrvatske poslovne anđele, program Business Angel Academy koncipiran je tako da pokrije sve faze investicijskog procesa, od procjene profila investitora do mogućeg izlaska iz ulaganja. Također se usredotočuje na praktično iskustvo. Uz metode predavanja, studije slučaja, panel-rasprava, stvarnih iskustava i grupnih diskusija, potencijalni i trenutni investitori trebali bi se uhvatiti ukoštac s različitim izazovima koje investicijski proces donosi sa sobom. To uključuje dodatne module poput računovodstva i financija za nefinancijske poslove i digitalnu ekonomiju. "Hrvatska ima mnogo potencijala da postane buduće poduzetničko središte jugoistočne Europe. Zaista vidim sjajnu priliku u Hrvatskoj jer ovdje ima mnogo mladih talentiranih ljudi, ali i iskusnih profesionalaca koji uz izgradnju potrebne infrastrukture mogu postati vrhunski poslovni anđeli. Postoji mit kako su anđeoska ulaganja rezervirana za bogataše. Ako je jednom tako i bilo, danas to više nije slučaj. Investiranje se demokratizira i svatko s voljom za učenje, nekim kapacitetom za ulaganje (dovoljno je i 10.000 eura) i optimizmom može biti poslovni anđeo. Imajući to na umu, nemojmo zaboraviti na diversifikaciju rizika. Ulaganje u samo jedan projekt podrazumijeva veliku vjerojatnost gubitka cjelokupne investicije, stoga bismo trebali stvoriti portfelj od 10 do 15 projekata ili investirati zajedno s drugim ulagačima kako bismo smanjili rizik ulaganja", zaključuje Aparicio y Montesinos.  
Tema
U inozemstvo želi velik broj naših digitalnih stručnjaka
Digitalni stručnjaci ne samo da su među najtraženijim zaposlenicima u svijetu već su i među najspremnijima preseliti se zbog posla. Prema rezultatima najnovijeg istraživanja, koje su proveli Boston Consulting Group i udruženje The Network, dvije trećine ispitanih digitalnih stručnjaka voljno se preseliti u inozemstvo, kako bi napredovali u karijeri. Vodeća destinacija za digitalne stručnjake diljem svijeta jesu Sjedinjene Američke Države, dok je London prvi grad u kojem bi željeli raditi, ako pronađu posao izvan matične zemlje. Svim je digitalnim stručnjacima zajedničko nekoliko karakteristika. Osamdeset posto ih ima sveučilišne diplome, a 68 posto njih su muškarci. Za razliku od uobičajenog mišljenja, najviše bi željeli raditi u velikoj tvrtki, a ne startupu. Samo devet posto njih je na pozicijama višeg menadžmenta, dok ih 41 posto radi na položajima bez ikakvih menadžerskih odgovornosti. U prosjeku, 67 posto digitalnih stručnjaka preselilo bi se u slučaju bolje prilike za profesionalno napredovanje, no zanimanje za takvo što varira od zemlje do zemlje. Više od tri četvrtine ispitanika iz Indije i Brazila preselilo bi se zbog posla, dok bi u Kini manje od svakoga četvrtog ispitanika razmislilo o takvom potezu. Za usporedbu, tek 55 posto nestručnjaka preselilo bi se zbog posla. Spremnost na preseljenje najizraženija je kod digitalnih stručnjaka u zemljama u razvoju: oni bi se preselili kako bi imali pristup boljim prilikama za profesionalno napredovanje. Izvještaj Decoding Digital Talent - Dekodiranje digitalnih talenata, koje se temelji na spomenutom istraživanju, dio je aktualne serije publikacija tvrtke BCG, jedne od vodećih svjetskih tvrtki pružatelja usluga savjetovanja o upravljanju poslovanjem te The Networka - globalnog udruženja koje umrežava više od 50 vodećih internetskih stranica za zapošljavanje. Za potrebe istraživanja BCG i The Network anketirali su 27.000 ljudi u 180 zemalja diljem svijeta, koji posjeduju stručna znanja i vještine, poput programiranja i razvoja weba, mobilnih aplikacija, umjetne inteligencije i robotike te digitalnog inženjeringa.   Hrvati bi se najradile selili u Njemačku, Austriju i Ujedinjeno Kraljevstvo U istraživanju je sudjelovalo i 315 hrvatskih digitalnih stručnjaka. Njih 54 posto izrazilo je spremnost na preseljenje u inozemstvo, što je više od 48 posto zabilježenih na ukupnome hrvatskom uzorku istraživanja, ali manje od 67 posto globalnog uzorka digitalnih profesionalaca. Destinacije u koje bi se hrvatski digitalni stručnjaci najviše željeli preseliti manje-više iste su kao i u slučaju drugih industrija: tri vodeće su Njemačka, Austrija i Ujedinjeno Kraljevstvo za obje skupine. Istovremeno, digitalna središta, poput Irske ili SAD-a, sve su popularnija među digitalnim stručnjacima. Prema popisu 10 vodećih razloga za odabir radnog mjesta, hrvatski stručnjaci za digitalne tehnologije mnogo više cijene financijsku kompenzaciju, dok im sigurnost zaposlenja uopće nije toliko važna kao što je značajna za druge profile stručnjaka u Hrvatskoj, kaže Tomislav Čorak, principal  u BCG-u. "Hrvatskim stručnjacima za digitalne tehnologije još je vrlo važna kreativnost i fleksibilnost na radnome mjestu, a ti se isti kriteriji ne pojavljuju ni u prvih 15 razloga za odabir radnog mjesta ostalih stručnjaka u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da digitalna revolucija zaista pozitivno djeluje i na hrvatsko tržište radne snage te da su naši stručnjaci za digitalne tehnologije dovoljno konkurentni jer mogu birati poslove koji im odgovaraju", smatra Čorak. Na popisu 10 vodećih pogodnosti zaposlenja, prema mišljenju hrvatskih stručnjaka za digitalne tehnologije, našli su se i kvalitetna ravnoteža privatnog i poslovnog života, dobri odnosi s kolegama, uvažavanje rada te prilike za profesionalni razvoj. Važni su im i dobri odnosi s nadređenima i zanimljiv posao.  
Tema
U prošloj godini 17 posto direktora dobilo otkaz
Broj predsjednika uprava koji su otišli dostigao je rekord od 17 posto u turbulentnoj 2018. godini, no postoji grupa direktora koja se još drži, pokazuje istraživanje o nasljeđivanju predsjednika uprava 2018 CEO Success study koju je objavio Strateg&, tvrtka za strateško savjetovanje konzultantske kuće PwC. Istraživanje je analiziralo odlaske predsjednika uprava u 2.500 najvećih svjetskih dioničkih društava tijekom posljednjih 19 godina pokazuje kako srednja vrijednost duljine obnašanja funkcije predsjednika uprave pet godina, no 19 posto svih predsjednika uprava ostaju na poziciji 10 ili više godina, bez prekida. Unatoč poremećajima, intenzivnoj konkurenciji i revnim investitorima, srednja vrijednost duljine obnašanja funkcije u promatranoj skupini je 14 godina za dugogodišnje predsjednike uprava koji imaju i bolje rezultate, s manjom vjerojatnošću da će biti smijenjeni nego predsjednici uprava koji su kraće na funkciji. Gledano po regijama, sjevernoamerički predsjednici uprava drže značajnu marginu vjerojatnosti od 30 posto da će postati dugogodišnji predsjednici uprava, a slijede ih zapadnoeuropski s 19 posto, Japan i Brazil, Rusija i Indija s 9 posto te Kina sa 7 posto. U 2018. godini pokazao se i porast udjela predsjednika uprava koji su smijenjeni sa svojih pozicija zbog etičkih razloga. Čak 39 posto smjenjenih direktora otišlo je zbog etičkih propusta nego financijskih razloga ili preslagivanja u upravama, što je prvi puta od kada se provodi ovo istraživanje. Godinu ranije taj udio iznosio je 26 posto. Inače smjenjivanje zbog etičkih propusta su smjene kao rezultat skandala ili nedoličnog ponašanja predsjednika uprave ili drugih zaposlenika, a primjeri uključuju prijevare, mito, zloupotrebu povlaštenih informacija, ekološke katastrofe, napuhane životopise i seksualne nesmotrenosti. Novi i mladi predsjednici uprava ispunjavaju očekivanja manje i kraće se zadržavaju, te imaju lošije rezultate veći im je rizik od smjene nego onih koje su smjenili. Nasljeđivanje dugogodišnjih predsjednika uprava očito je vrlo zahtjevno, kaže Per-Ola Karlsson, partner i voditelj usluga savjetovanja organizacija, o promjenama i vodstva za Strategy& na Srednjem Istoku. "Njihovi nasljednici uz lošije povrate dioničarima donose i značajno veću vjerojatnost da će biti smijenjeni od legende koju su naslijedili, kao i njihovi kolege", dodaje Karlsson. Odlasci predsjednika uprava u 2.500 najvećih svjetskih tvrtki skočile su na rekordno visokih 17,5 posto 2018. godine, što je 3 postotna boda više od stope od 14,5 posto iz 2017. godine, a iznad standarda tijekom posljednjeg desetljeća. Broj odlazaka predsjednika uprava u 2018. godini osjetno se povećao u svim regijama osim u Kini, a uključuje i veliko povećanje u zapadnoj Europi. Najviše odlazaka od 21,9 posto dogodilo se u drugim zrelim gospodarstvima (kao što su Australija, Čile i Poljska), a gotovo jednako toliko je bilo u Brazilu, Rusiji i Indiji (21,6%). Po broju odlazaka slijedi zapadna Europa (19,8%), a najmanje ih je bilo u Sjevernoj Americi (14,7%). Gledano po industrijama, najviše odlazaka bilo je u tvrtkama za komunikacijske usluge (24,5 %), nakon čega slijedi industrija proizvodnje sirovina (22,3 %) i energetika (19,7 %). U 2018. godini, stopa odlazaka predsjednika uprava bila je najniža u sektoru zdravstvene skrbi s 11,6 %. Udio žena na funkciji novih predsjednika uprava bio je 4,9 posto, nešto niži od rekordnih 6 posto u 2017. godini. Međutim, od 2008. godine, koja je imala najnižu točku od 1 posto, trend je uzlazan. Za razliku od 2017. godine kad je rekordno najviši porast bio pod utjecajem porasta stope novih predsjednika uprava od 9,3 posto u SAD-u i Kanadi, najviši postotci u 2018. godini zabilježeni su u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini te drugim rastućim zemljama. Sektor komunalnih usluga imao je najveći udio žena na položajima predsjednika uprava s 9,5 posto, nakon čega slijede komunikacijske usluge sa 7,5 i financijske usluge sa 7,4 posto.  
Tema
Kako povećati iskoristivost ljudskoga kapitala
Kada se spominju ulaganja, više se govori o ulaganjima u fizički, opipljivi kapital, a manje o ulaganjima u ljudski kapital, možda zato što se učinci često ne vide u kratkoročnim političkim mandatima. Pod “ljudskim kapitalom” podrazumijevaju se sva znanja i vještine koje ljudi posjeduju a omogućuju im stvaranje vrijednosti u globalnom gospodarskom sustavu, ali taj se pojam odnosi i na zdravlje, iskustva i navike populacije. Zanemarivanjem ulaganja u ljudski kapital dugoročno slabi konkurentnost gospodarstva, posebno u modernom dobu, u svijetu koji se brzo mijenja. Vrijednost ljudskoga kapitala može se izraziti na različite načine, a najjednostavnije mjerenjem toga koliko se više zarađuje što dulje se ostaje u obrazovnom sustavu. Studije koje navodi Svjetska banka pokazale su da svaka dodatna godina obrazovanja u prosjeku povećava dohodak osobe za oko deset posto, ali to isto čini i povećanje kvalitete obrazovanja. Tako, prema njihovim izračunima, u SAD-u zamjena učitelja niske kvalitete u osnovnoj školi učiteljem prosječne kvalitete povećava potencijalni životni prihod učenika za 250.000 američkih dolara. Kognitivne sposobnosti, međutim, nisu jedina dimenzija ljudskoga kapitala, već i socioemocionalne vještine te zdravlje. Pojedinačna se ulaganja u sve dimenzije ljudskoga kapitala na kraju zbrajaju: ekonomisti procjenjuju da samo ljudski kapital objašnjava između deset i 30 posto razlika u dohotku po stanovniku u pojedinim zemljama. Ljudski je kapital bitan za pojedince, gospodarstva, društva i globalnu stabilnost. Prema procjenama koje navodi Svjetska banka, do 2025. godine osam milijardi ljudi imat će pristup širokopojasnoj mreži te nitko sa sigurnošću ne može reći kako će u budućnosti izgledati radna mjesta. Isto tako procjenjuju kako će zbog inovacija i automatizacije u idućih deset godina nestati pet do 12 posto postojećih radnih mjesta. Kako bi se odredilo stanje ljudskoga kapitala u pojedinoj zemlji, potrebno ga je izmjeriti, a osobito ga je dobro usporediti s drugim zemljama, odnosno globalno. Postoje razna mjerenja svjetskih organizacija poput Svjetskoga gospodarskog foruma ili UN-a, a od 2018. godine indeks ljudskoga kapitala razvija i Svjetska banka. U ovome ćemo osvrtu prikazati stanje ljudskoga kapitala u Hrvatskoj prema indeksima Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke u globalnoj usporedbi, s naglaskom na usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Global human capital indeks 2017. Globalni indeks ljudskoga kapitala (Global Human Capital Index) Svjetskoga gospodarskog foruma procjenjuje stupanj do kojeg su zemlje optimizirale svoj ljudski kapital u korist svojih gospodarstava i samih pojedinaca. Ljudski kapital nije definiran isključivo formalnim obrazovanjem i školovanjem, može se poboljšati tijekom vremena, raste upotrebom i opada zbog nedostatka upotrebe tijekom životnog vijeka ljudi. Globalni indeks ljudskoga kapitala tretira ljudski kapital kao dinamični, a ne fiksni koncept. Indeks ljudskoga kapitala otkriva određene nedostatke u svakoj zemlji i upućuje na perspektive. Taj je indeks temeljen na statističkimpodacima i ocjenama anketiranih gospodarstvenika u svakoj pojedinoj zemlji, a konstruiran je pomoću četiri podindeksa jednake težine (svaki čini četvrtinu indeksa) koji zajedno sadrže 44 indikatora (osam indikatora razvrstano je po dobnim skupinama). Prema ovome indeksu, svijet je u prosjeku razvio samo 62 posto svog ljudskoga kapitala. Ili, obrnuto, nacije zanemaruju ili gube u prosjeku 38 posto svojih talenata. Indeks pokazuje da je 25 zemalja iskoristilo više od 70 posto ljudskoga kapitala, a 14 zemalja manje od 50 posto, dok je većina između 50 posto i 70 posto. Hrvatska ima najlošije ocijenjen podindeks Raspodjele (Deployement) koja obuhvaća omjere nekoliko različitih kontingenata stanovništva odnosno stopu aktivnosti, rodni jaz zaposlenih, stopu nezaposlenosti i stopu podzaposlenosti. Prema tom je podindeksu Hrvatska bila na 80. mjestu na svijetu. Prema njemu, najlošije je ocijenjena stopa aktivnosti u dobnoj skupini stanovništva starijeg od 65 godina, prema čemu je Hrvatska 123. najlošija zemlja svijeta. U starosnoj grupi od 15 do 24 godine iznimno je loše stanje kod stope nezaposlenosti, prema čemu je Hrvatska 115. S druge strane, najbolje je ocijenjen podindeks Razvoj (Development) prema kojem je 32. zemlja svijeta. U sklopu tog podindeksa Hrvatska najbolje stoji kod rodnog jaza u sekundarnom obrazovanju gdje je prva u svijetu, no to prvo mjesto dijeli s većim brojem drugih zemalja (primjerice, sve zemlje EU10 osim Bugarske dijele prvo mjesto). Uspoređujući rang Hrvatske prema tom indeksu i prema Globalnom indeksu konkurentnosti koji izrađuje ista institucija (a djelomično uključuje i stavke povezane s ljudskim kapitalom), postoji dosta velika razlika. Naime, prema Globalnom indeksu konkurentnosti 2017., Hrvatska je bila na 74. mjestu (od 137 zemalja) te najlošija od svih zemalja koje pripadaju skupini EU10. Prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala bolja je za 37 mjesta (iako treba uzeti u obzir da je u obuhvatu sedam zemalja manje) i ipak postoje dvije zemlje EU10 koje su pozicionirane nešto lošije (iako ne znatno). No treba naglasiti da su sve zemlje EU10 bolje pozicionirane na ljestvici prema Globalnom indeksu ljudskoga kapitala nego na ljestvici prema Globalnom indeksu konkurentnosti te Hrvatska tu nije iznimka. No vidljiva je veza u poretku prema jednom i drugom indeksu, što potvrđuje važnost stupnja iskoristivosti ljudskoga kapitala u konkurentnosti gospodarstva. Tako su i prema jednome i prema drugome indeksu na začelju zemalja iz skupine EU10 i Hrvatske iste zemlje s ne tako velikim razlikama u poretku: Rumunjska, Hrvatska, Slovačka i Mađarska. Human capital indeks - Svjetska banka  Svjetska je banka 2018. godine pokrenula Projekt ljudskoga kapitala radi pouzdanog mjerenja ljudskoga kapitala u svakoj zemlji, s namjerom da zemljama pomogne u izvršavanju ključnih ulaganja u taj oblik kapitala. Indeks ljudskoga kapitala (HCI) mjeri količinu ljudskoga kapitala koje dijete rođeno danas može postići u dobi od 18 godina. Sastoji se od nekoliko pokazatelja: vjerojatnosti preživljavanja do pete godine, očekivanih godina školovanja djeteta, usklađenih testnih rezultata kao mjere kvalitete učenja te stope preživljavanja odraslih (udio petnaestogodišnjaka koji će preživjeti u dobi od 60 godina). Indeks je izrađen za 157 zemalja svijeta, a njegova vrijednost može iznositi od nula do 1. Najbolje je ocijenjena zemlja svijeta Singapur (0,88), a najgore Čad (0,29). Od europskih je zemalja najbolja Finska (0,81) koja je peta na svijetu, a od članica EU iz srednje i istočne Europe najbolja je Slovenija (0,79) koja je trinaesta. Zaključno: Svjetski indeksi ljudskoga kapitala pokazuju, s većim ili manjim razlikama, da postoji znatan prostor za napredak, čak i za najbolje ocijenjene zemlje. Iako Hrvatska prema indeksima koji ocjenjuju stanje i stupanj iskoristivosti ljudskoga kapitala Svjetskoga gospodarskog foruma i Svjetske banke, pripada gornjoj skupini zemalja svijeta, ona je u usporedbi sa zemljama sličnih povijesnih i gospodarskih značajki (EU10) među lošijima (prema indeksu Svjetskoga gospodarskog foruma) ili tek u prosjeku ove skupine (prema indeksu Svjetske  banke). Kako je i u usporedbama gospodarskih konkurentnosti i gospodarske razvijenosti Hrvatske i zemalja EU10 Hrvatska također među lošijima, može se konstatirati povezanost stanja i iskorištenja ljudskoga kapitala s gospodarskom razvijenošću i konkurentnošću. Naime, sam poredak zemalja prema ocijenjenom stanju i stupnju iskorištenja ljudskoga kapitala (prema indeksima Svjetskoga gospodarskoga foruma i Svjetske banke) vrlo je sličan poretku istih zemalja prema ocjenama konkurentnosti odnosno razvijenosti. Uz imperativ poboljšanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, postoji opasnost od smanjivanja njegove mase u okolnostima stalnog pada broja stanovnika i pojačanih emigracijskih kretanja s kojima je danas Hrvatska suočena. Naime, nepovoljna demografska kretanja koja su posljedica negativnoga prirodnog prirasta sada potenciraju i snažna emigrantska kretanja stanovništva, posebno nakon pristupanja Hrvatske EU, s naglaskom na emigraciji visokoobrazovanog i mladog stanovništva. Stoga se pitanju kvalitete i stupnja iskorištenja postojećeg ljudskoga kapitala sada pribraja i pitanje njegove količine. Prema procjenama DZS-a, broj stanovnika samo je u 2017. godini smanjen za 49.800, a u posljednjih pet godina za 143.100. Istodobno je broj odseljenih u inozemstvo samo u 2017. godini iznosio 47.400, a emigracijski saldo 31.800. Treba obratiti pažnju i na to da je Hrvatska među članicama EU koje imaju niži očekivani životni vijek te niže godine vitalnog života. Stoga pred Hrvatskom, s jedne strane, stoji izazov unapređenja i povećanja iskoristivosti ljudskoga kapitala, ali istodobno, s druge, zadržavanje i povećanje postojećega. Kompleksnost problema zahtijeva angažiranije i kompleksnije javne politike, a njena će se djelotvornost reflektirati u ovakvim i sličnim podacima. Gdje stoji Hrvatska? Hrvatska se smjestila u gornjoj četvrtini zemalja s vrijednošću indeksa 0,72, a od nje su bolje 34 zemlje. To znači da će prosječno dijete koje se danas rodi u Hrvatskoj postići u trenutku punoljetnosti 72 posto svoje produktivnosti ako iskoristi puni kapacitet mogućeg obrazovanja i zdravlja. U usporedbi s članicama EU iz srednje i istočne Europe, od Hrvatske su bolje ocijenjene Slovenija, Češka, Estonija i Poljska. Latvija ima isti indeks, a preostalih je pet zemalja iz skupine EU10 nešto lošije rangirano od Hrvatske, pri čemu odskače Rumunjska (0,60) koja je tek 67.