Tema
Turizam varaždinskoga kraja raste na krilima Špancirfesta
U dva je desetljeća Špancirfest izrastao u manifestaciju koja svojim bogatstvom sadržaja i raznolikošću nema premca. Njegov koncept da funkcionira kao glazbeni, ulični, kazališni, gastro, dječji, kreativni i tradicijski festival, a da zapravo bude više od zbroja svojih pojedinačnih dijelova - pravi je razlog te ogromne privlačnosti i vrijednosti, kaže Jelena Toth, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina. U razgovoru za Privredi.hr Toth, između ostalog, govori o tome kako festival, koji svake godine privuče više od 250 tisuća posjetitelja, utječe na Varaždin kao turističku destinaciju i gospodarstvo Grada. Špancirfest je prošle godine uvršten među 20 najboljih europskih festivala. Kad je u pitanju koncept, je li se posljednjih godina što mijenjalo? Špancirfest se ove godine održava 21. put, dakle ulazimo u treće desetljeće i zaista se mnogo toga promijenilo u tome dugom razdoblju. Festival je pokrenut prije 20 godina kao prvi ulični festival u Hrvatskoj, sa željom da krajem ljeta oživi gradsku jezgru, a temeljio se na povijesti i tradiciji, tradicijskim obrtima, ceremonijalu, cehovima i baroknim kostimima. Trajao je četiri dana tijekom kojih je održano 30-ak događanja, a odvijao se na dva trga i jednoj ulici u povijesnoj jezgri. Tijekom svih ovih godina Festival se mijenjao i morao se mijenjati jer da bi bio konkurentan na tržištu, koje je danas sve dinamičnije i na kojem postoji velik broj iznimno kvalitetnih festivala, moraš biti inovativan, drukčiji i spreman na promjene, ali i rizike. Tako je Špancirfest od lokalnog događanja postupno izrastao u najveću hrvatsku kulturno-turističku manifestaciju, generatora turističkog i društvenog razvoja cijele varaždinske regije i nemjerljivo vrijedan brend Varaždina i varaždinskog turizma. To je uspjelo samo zato što je festival uspio izbalansirati zadržavanje duha u kojem je pokrenut s praćenjem trendova, osluškivanjem tržišta i, uvjetno rečeno, osvajanjem novih prostora i sadržaja. Na prvi pogled, najimpresivnija promjena je ona u prostornim, vremenskim i programskim razmjerima festivala. On se danas održava na gotovo svih 35 hektara povijesne jezgre Varaždina, donosi gotovo 500 programa, a traje punih deset dana - dva vikenda i tjedan između njih. Glazba, ulične umjetnosti i izlagačko-prodajna ponuda od početka su bile okosnica programa, no u tom je smislu Špancirfest danas gotovo neprepoznatljiv. I danas festival donosi mnogo glazbe, imamo fenomenalne ulične performere, bavimo se i drugim aspektima kreativnosti, no kvalitativno i kvantitativno te produkcijski i medijski, Špancirfest je - nadrastao samog sebe. Koliki je budžet ovogodišnjeg Špancirfesta? Budžet je oko 3,7 milijuna kuna, što je, usporedbe radi, više od dva godišnja budžeta Turističke zajednice grada Varaždina. Naime, naš godišnji budžet izvornih prihoda iznosi oko 1,6 milijuna kuna. Špancirfest ne bi smio ovisiti o dobroj volji sponzora Kako se financira festival, s kolikim udjelom sudjeluju sponzori? Špancirfest se financira iz nekoliko izvora. Grad Varaždin prošle je i ove godine povećao izdvajanja za festival, pa je tako ove godine osigurao pola milijuna kuna, te se odriče prihoda od najma ugostiteljskih terasa u povijesnoj gradskoj jezgri za vrijeme trajanja festivala, što je dodatnih 160.000 kuna u korist festivala. Gledano u postotcima, Grad Varaždin osigurava 18 posto budžeta festivala, a pruža i logističku potporu. Špancirfest financijski podupiru i Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Varaždinska županija. Riječ je o ukupno planiranih 345.000 kuna. Kada to sve zbrojimo, udio javnih sredstava u financiranju festivala samo je 27 posto, dok ostatak novca moramo pronaći sami. Tu nam uvelike pomažu naši sponzori, od kojih su većina uz festival od samih početaka, a svake godine javljaju se i neki novi koji su prepoznali vrijednost ovakvog festivala te mogućnosti koje im on pruža. Od sponzorstva prikupimo oko 1,7 milijuna, što je gotovo polovica budžeta festivala, točnije 46 posto. Ostatak potrebnog novca, oko 25 posto, prikupimo najmom izlagačkog prostora te još oko dva posto prodajom ulaznica. Zbog svih ovih brojki upravo su financije i zatvaranje financijske konstrukcije Turističkoj zajednici kao organizatoru Špancirfesta – najveći izazov. Kako rastu naše, ali i želje posjetitelja da festival svake godine ponudi nešto novo i bude bolji od onoga prije, tako bi trebao rasti i potreban budžet. Pronaći više od 70 posto potrebnog novca na tržištu da bi se ovakav festival organizirao nije nimalo lako. Turistička zajednica grada Varaždina neprofitna je organizacija i, iako dio javnosti još uvijek smatra da Turistička zajednica na Špancirfestu "okreće" veliki novac, istina je daleko od toga. Mi ne organiziramo Špancirfest da bismo zaradili. Niti to smijemo, niti nam je to cilj, niti to želimo, a niti smo zbog toga osnovani. Naprotiv, zbog velikog broja ljudi, izvođača, programa, opreme i ostaloga potrebnog da bi se proizvelo i organiziralo 500 programa u deset dana na 35 hektara površine, često se događaju i nepredviđene situacije, a time i nepredviđeni troškovi. Turistička zajednica u većini slučajeva u konačnici financijsku konstrukciju festivala treba zatvarati vlastitim sredstvima. Smatram da jedna ovakva manifestacija, koja je poznata i prepoznata ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, ne bi smjela ovisiti o dobroj volji sponzora, pogotovo ako se uzme u obzir da je organizira neprofitna organizacija čiji motiv nije stvaranje profita. Upravo zbog toga smatram da bi udio javnih sredstava u ukupnom budžetu trebao biti veći. Jer i lokalna zajednica i država imaju koristi od Špancirfesta. Tijekom deset dana u Varaždinu se za vrijeme Špancirfesta generira 37 milijuna kuna turističkog prometa. Ako uspoređujemo s prometom ostvarenim u destinacijama na Jadranu u špici sezone, naša je brojka smiješna. Međutim, za jednu kontinentalnu destinaciju kao što je Varaždin, ta brojka itekako ima snagu. Iako je kontinentalni turizam još uvijek nezasluženo zapostavljen, smatram da Špancirfest i ostale značajne manifestacije koje organiziraju kolege iz drugih turističkih zajednica na kontinentu, a kojima privlače posjetitelje - nikako to ne bi smjele biti. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina Prošle godine bilo je 280.000 posjetitelja, koliko ih očekujete ove godine? Špancirfest svake godine bilježi rast broja posjetitelja, no točan broj veoma je teško izmjeriti s obzirom na veličinu festivala, desetodnevno trajanje, ali i činjenicu da se za ulazak u Varaždin ne naplaćuje ulaznica, tako da su brojke neegzaktne i baziraju se na procjenama, i nas organizatora i drugih nadležnih službi. Prema procjeni PU varaždinske, prošle je godine Varaždinom prošpanciralo oko 280.000 posjetitelja. Očekujemo da će i ove godine ulicama Varaždina proći jednak, ako ne i veći broj posjetitelja, ali od samog broja posjetitelja važnije jest to da Špancirfest ima stalnu publiku i osvaja novu. Već nekoliko godina primjećujemo da na Špancirfest dolaze ljudi koje zanima cjelovito iskustvo festivala, a ne samo njegov, recimo, koncertni program. Naši posjetitelji sve su više mlađi, urbani ljudi, koji na Špancirfest dolaze istražiti bogatu ponudu raznolikih sadržaja, uživati u jedinstvenoj atmosferi tijekom cijelog dana, isprobati nove okuse, isprobati najbolje od gastroponude koja je svake godine sve bolja, bogatija i raznolikija, uključiti se u neke kreativne aktivnosti, razgledati dizajnersku ili tradicionalnu ponudu izlagača, kupiti neko djelo ili vrijednu uspomenu, uživati na koncertima, ali se zabaviti i na jedan od brojnih drugih načina. Uz to, dani tjedna sve su puniji te vrste posjetitelja što nas iznimno veseli, a dodatno nas raduje to što vidimo sve veći broj posjetitelja iz Europe koji svoj posjet Hrvatskoj prilagođavaju i posjetu festivala.  Posjetitelji iz 44 zemlje svijeta Koliko su među posjetiteljima zastupljeni strani gosti i iz kojih zemalja najčešće dolaze? Prošle smo godine na Špancirfestu imali posjetitelje iz 44 zemalja svijeta. Prema podacima iz sustava eVisitor, najviše je stranih posjetitelja prošle godine bilo iz Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije, a zabilježen je i porast broja turista iz Španjolske, Velike Britanije, Švicarske i Danske. Za vrijeme trajanje festivala koliko se ostvari noćenja, kakve su prošlogodišnje brojke? Za razliku od ukupnog broja posjetitelja do kojeg dolazimo procjenama u suradnji s policijom i gdje procjenjujemo da je više domaćih gostiju, o broju gostiju koji prenoće u Varaždinu tijekom Špancirfesta imamo informacije zahvaljujući sustavu eVisitor. Tako smo prošle godine u deset dana Špancirfesta imali u Varaždinu gotovo 6.000 registriranih noćenja, što je za 50 posto više nego za vrijeme Špancirfesta godinu ranije. Ako uzmemo u obzir da Varaždin raspolaže s 671 ležajem i da u tih deset dana ostvarimo dvostruko više noćenja negoli, primjerice, u veljači tijekom cijelog mjeseca, onda su to za nas zadovoljavajuće brojke. Kako se održavanje Festivala odražava na gospodarstvo grada, varaždinske ugostitelje i trgovce? Prema podacima Porezne uprave Varaždin, prošle je godine za vrijeme Špancirfesta u gradu generiran turistički promet u iznosu od 37,2 milijuna kuna, što je pet posto više nego godinu ranije. Od toga, 28,2 milijuna kuna u trgovačkom sektoru, a ostatak u ugostiteljskom sektoru. Otkako u posljednjih pet godina pratimo podatke ukupnoga turističkog prometa za vrijeme Špancirfesta, on se svake godine u kolovozu povećava. Špancirfest je nesumnjivo veliki gospodarski zamašnjak, koji stvara značajnu dodatnu vrijednost, ne samo zbog ogromnog tržišta koje se na deset dana stvori u Varaždinu već i zbog sve veće kvalitete koju posjetitelji traže. Varaždinski turizam u posljednja dva desetljeća stvoren je, u značajnoj mjeri, i zahvaljujući brendu Špancirfesta, a njegovi gospodarski i turistički efekti idu toliko daleko da našim programima izravno potičemo sve jači razvoj kulturnih i kreativnih industrija čija vrijednost u regiji sve više raste. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina Festival jest i svojevrsna promocija tradicionalnih proizvoda. Koliko se ove godine očekuje izlagača? Ove ćemo godine imati više od 100 izlagača koji će posjetiteljima Špancirfesta predstaviti svoje proizvode, od tradicionalnih do modernih. Bit će tu suvenira, keramike, nakita, uporabnog posuđa, drvenih igračaka, bioproizvoda, kozmetike, meda, rakije, vina pa sve do kolača i mlinarskih proizvoda. Poticaji domaćim obrtnicima Grad je dopustio obrtnicima i vlasnicima trgovina da u centru mogu urediti tri metra četvorna javne površine ispred poslovnog prostora za promociju proizvoda i usluga. Uz to, Grad će građanima sufinancirati do 50 posto cijene izlaganja na Špancirfestu. Koji je cilj takvih mjera? Kako bi se potaknuo razvoj gospodarstva i turizma u povijesnoj varaždinskoj gradskoj jezgri, Grad Varaždin oslobodio je obrtnike i trgovačka društva sa sjedištem ili prebivalištem na području Grada Varaždina plaćanja poreza na korištenja javne površine do tri četvorna metra za izlaganje i promociju robe i usluga ispred svojih poslovnih prostora. Jedini je uvjet da se prilikom uređenja tog prostora poštuje standard vizualnog identiteta grada. Mi u Turističkoj zajednici grada podržavamo takvu odluku i potrudit ćemo se vlasnike objekata u gradu kvalitetnim smjernicama, primjerima, edukacijama i savjetima usmjeriti na kreativno korištenje javne površine kojim mogu pridonijeti unapređenju i razvoju gospodarske i turističke ponude grada, jezgru grada učiniti atraktivnijom, ali isto tako privući kupce u svoje poslovne prostore. Grad Varaždin uistinu vodi brigu o poduzetnicima i obrtnicima te im pomaže na razne načine, između ostaloga i subvencijama - od subvencija na poduzetničke kredite do subvencija za sudjelovanje na manifestacijama. Tako će i ove godine radi poboljšanja gospodarskog stanja te poticanja poduzetništva i obrtništva, Grad Varaždin sufinancirati troškove izlagačima s područja grada Varaždina na Špancirfestu. Visina financijske potpore iznosi 50 posto troškova zakupa prostora, a najviše 10.000 kuna po izlagaču. Iako se cijene izlagačkog prostora na Špancirfestu nisu mijenjale već godinama, na ovaj se način želi pomoći poduzetnicima i obrtnicima te ih potaknuti na sudjelovanje na Špancirfestu, gdje svoje proizvode i usluge mogu predstaviti velikom broju posjetitelja. Obrtnicima pomaže i Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin koje također, svojim članovima, sufinancira izlaganje na Špancirfestu i to s 1.250 kuna. Ove su mjere olakšale domaćim obrtnicima sudjelovanje na najvećoj manifestaciji u njihovom gradu, pa tako na Špancirfestu imamo sve veći broj varaždinskih izlagača, a posebno nas veseli da imamo sve više obrtnika koji se bave starim, tradicionalnim zanatima. U bogatoj festivalskoj ponudi posebno želimo istaknuti vrijednost, tradiciju i umijeće varaždinskih obrtnika, koji su s festivalom od njegova prvog dana. Posvećujući im cijelu ulicu, koju je gotovo nemoguće zaobići na dolasku u varaždinsku povijesnu jezgru, želimo naglasiti važnost obrtničke tradicije i tog primijenjeno-umjetničkog znanja koje se sakuplja stoljećima, a može se izgubiti u jednoj generaciji. Festivalom se promovira i bogata gastronomska baština varaždinskoga kraja, ali i vina. Što će se ove godine ponuditi posjetiteljima, šte se sprema u Vinskom gradu?  Gastronomska ponuda Špancirfesta sve je važniji razlog dolaska i povratka na festival sve većeg broja posjetitelja. Gastro sadržaja ove će godine biti najviše do sada. Oni uključuju i tradicionalnu ponudu varaždinske regije, i to od onoga što nude restorani, ali i onoga što se može naći na brojnim štandovima izlagača po festivalskim ulicama i trgovima. Međutim, najveći skok u ovom kontekstu dogodio se upravo u razvoju kvalitete ponude gastronomskih iskustava koja idu u smjeru eklektičnosti i mješavine raznih utjecaja iz cijelog svijeta. Vinski grad podigao je standarde ponude gastronomskih sadržaja na Špancirfestu i on je nezaobilazan sa svojim konceptom vrhunskih vina te probranih zalogaja po popularnim cijenama u skladno uređenom ambijentu. No i ostatak ponude naglo je uhvatio korak, pa u Starom gradu imamo street-food zonu s okusima iz cijelog svijeta, a i ponuda s uličnih štandova, od tradicionalne do moderne, sve je bolja, sve inovativnija i donosi sve veću dodanu vrijednost, a Špancirfest je sve zanimljiviji ponuđačima i brendovima, bilo da se radi o hrani, vrhunskim vinima ili nečem trećem. Stižu Gipsy Kings by Baliardo, Goran Bare, Tony Cetinski... Deset festivalskih dana donosi gotovo 500 programa - koncerata, uličnih performera, predstava, radionica, izložbi, instalacija, sadržaja za djecu, kreative, gastroponude, multimedijalnih sadržaja, humanoidnog robota, prvog takvog u Hrvatskoj, ponude brojnih izlagača i još mnogo toga.  Glazbeni program Špancirfesta koji se ove godine održava na čak četiri službene pozornice donosi 40-ak koncerata. Nabrojiti sve nemoguće je, ali bit će tu zaista svega jer je popis izvođača vrlo dug: Gipsy Kings by Baliardo, Dzambo Agusevi Orchestra, Krankšvester, Vojko V,  Rambo Amadeus, Gustafi, Goran Bare i Majke, Elemental, Meritas, Tony Cetinski, Ginger, Jonathan, Adastra, High 5, Jam Ritual, Ivana Galić, Jed Becker’s Group i Elvis Stanić, Commi Balde & Kaira Kela Band, Sowas, Dixieland Čakovec, Neki to vole vruće, Radio aktiv, Detour, Kandžija, Antun Stašić & Maestro Orchestra, ABOP, Mayales, Ricardo Luque & Amigos, Silente. Sve ove svirke posjetitelji će moći poslušati besplatno, odnosno sve su to redom koncerti za koje se ulaznice ne naplaćuju. Jedina pozornica za koju će se naplaćivati ulaznice, i to samo zato što je broj mjesta ograničen, jest ona smještena u prekrasnome, intimnom ambijentu Vile Bedeković. Glazbeni program na toj pozornici prilagođen je ambijentu, pa će tako tamo nastupiti Božo Vrećo, The Frajle, Tomislav Mužek i Trio te 4 tenora i Tamburaški ansambl varaždinskog Centra tradicijske kulture. Preostalih šest dana na toj će pozornici biti odigrano šest odličnih predstava koje jamče mnogo smijeha. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina
Tema
Turizam varaždinskoga kraja raste na krilima Špancirfesta
U dva je desetljeća Špancirfest izrastao u manifestaciju koja svojim bogatstvom sadržaja i raznolikošću nema premca. Njegov koncept da funkcionira kao glazbeni, ulični, kazališni, gastro, dječji, kreativni i tradicijski festival, a da zapravo bude više od zbroja svojih pojedinačnih dijelova - pravi je razlog te ogromne privlačnosti i vrijednosti, kaže Jelena Toth, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina. U razgovoru za Privredi.hr Toth, između ostalog, govori o tome kako festival, koji svake godine privuče više od 250 tisuća posjetitelja, utječe na Varaždin kao turističku destinaciju i gospodarstvo Grada. Špancirfest je prošle godine uvršten među 20 najboljih europskih festivala. Kad je u pitanju koncept, je li se posljednjih godina što mijenjalo? Špancirfest se ove godine održava 21. put, dakle ulazimo u treće desetljeće i zaista se mnogo toga promijenilo u tome dugom razdoblju. Festival je pokrenut prije 20 godina kao prvi ulični festival u Hrvatskoj, sa željom da krajem ljeta oživi gradsku jezgru, a temeljio se na povijesti i tradiciji, tradicijskim obrtima, ceremonijalu, cehovima i baroknim kostimima. Trajao je četiri dana tijekom kojih je održano 30-ak događanja, a odvijao se na dva trga i jednoj ulici u povijesnoj jezgri. Tijekom svih ovih godina Festival se mijenjao i morao se mijenjati jer da bi bio konkurentan na tržištu, koje je danas sve dinamičnije i na kojem postoji velik broj iznimno kvalitetnih festivala, moraš biti inovativan, drukčiji i spreman na promjene, ali i rizike. Tako je Špancirfest od lokalnog događanja postupno izrastao u najveću hrvatsku kulturno-turističku manifestaciju, generatora turističkog i društvenog razvoja cijele varaždinske regije i nemjerljivo vrijedan brend Varaždina i varaždinskog turizma. To je uspjelo samo zato što je festival uspio izbalansirati zadržavanje duha u kojem je pokrenut s praćenjem trendova, osluškivanjem tržišta i, uvjetno rečeno, osvajanjem novih prostora i sadržaja. Na prvi pogled, najimpresivnija promjena je ona u prostornim, vremenskim i programskim razmjerima festivala. On se danas održava na gotovo svih 35 hektara povijesne jezgre Varaždina, donosi gotovo 500 programa, a traje punih deset dana - dva vikenda i tjedan između njih. Glazba, ulične umjetnosti i izlagačko-prodajna ponuda od početka su bile okosnica programa, no u tom je smislu Špancirfest danas gotovo neprepoznatljiv. I danas festival donosi mnogo glazbe, imamo fenomenalne ulične performere, bavimo se i drugim aspektima kreativnosti, no kvalitativno i kvantitativno te produkcijski i medijski, Špancirfest je - nadrastao samog sebe. Koliki je budžet ovogodišnjeg Špancirfesta? Budžet je oko 3,7 milijuna kuna, što je, usporedbe radi, više od dva godišnja budžeta Turističke zajednice grada Varaždina. Naime, naš godišnji budžet izvornih prihoda iznosi oko 1,6 milijuna kuna. Špancirfest ne bi smio ovisiti o dobroj volji sponzora Kako se financira festival, s kolikim udjelom sudjeluju sponzori? Špancirfest se financira iz nekoliko izvora. Grad Varaždin prošle je i ove godine povećao izdvajanja za festival, pa je tako ove godine osigurao pola milijuna kuna, te se odriče prihoda od najma ugostiteljskih terasa u povijesnoj gradskoj jezgri za vrijeme trajanja festivala, što je dodatnih 160.000 kuna u korist festivala. Gledano u postotcima, Grad Varaždin osigurava 18 posto budžeta festivala, a pruža i logističku potporu. Špancirfest financijski podupiru i Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Varaždinska županija. Riječ je o ukupno planiranih 345.000 kuna. Kada to sve zbrojimo, udio javnih sredstava u financiranju festivala samo je 27 posto, dok ostatak novca moramo pronaći sami. Tu nam uvelike pomažu naši sponzori, od kojih su većina uz festival od samih početaka, a svake godine javljaju se i neki novi koji su prepoznali vrijednost ovakvog festivala te mogućnosti koje im on pruža. Od sponzorstva prikupimo oko 1,7 milijuna, što je gotovo polovica budžeta festivala, točnije 46 posto. Ostatak potrebnog novca, oko 25 posto, prikupimo najmom izlagačkog prostora te još oko dva posto prodajom ulaznica. Zbog svih ovih brojki upravo su financije i zatvaranje financijske konstrukcije Turističkoj zajednici kao organizatoru Špancirfesta – najveći izazov. Kako rastu naše, ali i želje posjetitelja da festival svake godine ponudi nešto novo i bude bolji od onoga prije, tako bi trebao rasti i potreban budžet. Pronaći više od 70 posto potrebnog novca na tržištu da bi se ovakav festival organizirao nije nimalo lako. Turistička zajednica grada Varaždina neprofitna je organizacija i, iako dio javnosti još uvijek smatra da Turistička zajednica na Špancirfestu "okreće" veliki novac, istina je daleko od toga. Mi ne organiziramo Špancirfest da bismo zaradili. Niti to smijemo, niti nam je to cilj, niti to želimo, a niti smo zbog toga osnovani. Naprotiv, zbog velikog broja ljudi, izvođača, programa, opreme i ostaloga potrebnog da bi se proizvelo i organiziralo 500 programa u deset dana na 35 hektara površine, često se događaju i nepredviđene situacije, a time i nepredviđeni troškovi. Turistička zajednica u većini slučajeva u konačnici financijsku konstrukciju festivala treba zatvarati vlastitim sredstvima. Smatram da jedna ovakva manifestacija, koja je poznata i prepoznata ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, ne bi smjela ovisiti o dobroj volji sponzora, pogotovo ako se uzme u obzir da je organizira neprofitna organizacija čiji motiv nije stvaranje profita. Upravo zbog toga smatram da bi udio javnih sredstava u ukupnom budžetu trebao biti veći. Jer i lokalna zajednica i država imaju koristi od Špancirfesta. Tijekom deset dana u Varaždinu se za vrijeme Špancirfesta generira 37 milijuna kuna turističkog prometa. Ako uspoređujemo s prometom ostvarenim u destinacijama na Jadranu u špici sezone, naša je brojka smiješna. Međutim, za jednu kontinentalnu destinaciju kao što je Varaždin, ta brojka itekako ima snagu. Iako je kontinentalni turizam još uvijek nezasluženo zapostavljen, smatram da Špancirfest i ostale značajne manifestacije koje organiziraju kolege iz drugih turističkih zajednica na kontinentu, a kojima privlače posjetitelje - nikako to ne bi smjele biti. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina Prošle godine bilo je 280.000 posjetitelja, koliko ih očekujete ove godine? Špancirfest svake godine bilježi rast broja posjetitelja, no točan broj veoma je teško izmjeriti s obzirom na veličinu festivala, desetodnevno trajanje, ali i činjenicu da se za ulazak u Varaždin ne naplaćuje ulaznica, tako da su brojke neegzaktne i baziraju se na procjenama, i nas organizatora i drugih nadležnih službi. Prema procjeni PU varaždinske, prošle je godine Varaždinom prošpanciralo oko 280.000 posjetitelja. Očekujemo da će i ove godine ulicama Varaždina proći jednak, ako ne i veći broj posjetitelja, ali od samog broja posjetitelja važnije jest to da Špancirfest ima stalnu publiku i osvaja novu. Već nekoliko godina primjećujemo da na Špancirfest dolaze ljudi koje zanima cjelovito iskustvo festivala, a ne samo njegov, recimo, koncertni program. Naši posjetitelji sve su više mlađi, urbani ljudi, koji na Špancirfest dolaze istražiti bogatu ponudu raznolikih sadržaja, uživati u jedinstvenoj atmosferi tijekom cijelog dana, isprobati nove okuse, isprobati najbolje od gastroponude koja je svake godine sve bolja, bogatija i raznolikija, uključiti se u neke kreativne aktivnosti, razgledati dizajnersku ili tradicionalnu ponudu izlagača, kupiti neko djelo ili vrijednu uspomenu, uživati na koncertima, ali se zabaviti i na jedan od brojnih drugih načina. Uz to, dani tjedna sve su puniji te vrste posjetitelja što nas iznimno veseli, a dodatno nas raduje to što vidimo sve veći broj posjetitelja iz Europe koji svoj posjet Hrvatskoj prilagođavaju i posjetu festivala.  Posjetitelji iz 44 zemlje svijeta Koliko su među posjetiteljima zastupljeni strani gosti i iz kojih zemalja najčešće dolaze? Prošle smo godine na Špancirfestu imali posjetitelje iz 44 zemalja svijeta. Prema podacima iz sustava eVisitor, najviše je stranih posjetitelja prošle godine bilo iz Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije, a zabilježen je i porast broja turista iz Španjolske, Velike Britanije, Švicarske i Danske. Za vrijeme trajanje festivala koliko se ostvari noćenja, kakve su prošlogodišnje brojke? Za razliku od ukupnog broja posjetitelja do kojeg dolazimo procjenama u suradnji s policijom i gdje procjenjujemo da je više domaćih gostiju, o broju gostiju koji prenoće u Varaždinu tijekom Špancirfesta imamo informacije zahvaljujući sustavu eVisitor. Tako smo prošle godine u deset dana Špancirfesta imali u Varaždinu gotovo 6.000 registriranih noćenja, što je za 50 posto više nego za vrijeme Špancirfesta godinu ranije. Ako uzmemo u obzir da Varaždin raspolaže s 671 ležajem i da u tih deset dana ostvarimo dvostruko više noćenja negoli, primjerice, u veljači tijekom cijelog mjeseca, onda su to za nas zadovoljavajuće brojke. Kako se održavanje Festivala odražava na gospodarstvo grada, varaždinske ugostitelje i trgovce? Prema podacima Porezne uprave Varaždin, prošle je godine za vrijeme Špancirfesta u gradu generiran turistički promet u iznosu od 37,2 milijuna kuna, što je pet posto više nego godinu ranije. Od toga, 28,2 milijuna kuna u trgovačkom sektoru, a ostatak u ugostiteljskom sektoru. Otkako u posljednjih pet godina pratimo podatke ukupnoga turističkog prometa za vrijeme Špancirfesta, on se svake godine u kolovozu povećava. Špancirfest je nesumnjivo veliki gospodarski zamašnjak, koji stvara značajnu dodatnu vrijednost, ne samo zbog ogromnog tržišta koje se na deset dana stvori u Varaždinu već i zbog sve veće kvalitete koju posjetitelji traže. Varaždinski turizam u posljednja dva desetljeća stvoren je, u značajnoj mjeri, i zahvaljujući brendu Špancirfesta, a njegovi gospodarski i turistički efekti idu toliko daleko da našim programima izravno potičemo sve jači razvoj kulturnih i kreativnih industrija čija vrijednost u regiji sve više raste. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina Festival jest i svojevrsna promocija tradicionalnih proizvoda. Koliko se ove godine očekuje izlagača? Ove ćemo godine imati više od 100 izlagača koji će posjetiteljima Špancirfesta predstaviti svoje proizvode, od tradicionalnih do modernih. Bit će tu suvenira, keramike, nakita, uporabnog posuđa, drvenih igračaka, bioproizvoda, kozmetike, meda, rakije, vina pa sve do kolača i mlinarskih proizvoda. Poticaji domaćim obrtnicima Grad je dopustio obrtnicima i vlasnicima trgovina da u centru mogu urediti tri metra četvorna javne površine ispred poslovnog prostora za promociju proizvoda i usluga. Uz to, Grad će građanima sufinancirati do 50 posto cijene izlaganja na Špancirfestu. Koji je cilj takvih mjera? Kako bi se potaknuo razvoj gospodarstva i turizma u povijesnoj varaždinskoj gradskoj jezgri, Grad Varaždin oslobodio je obrtnike i trgovačka društva sa sjedištem ili prebivalištem na području Grada Varaždina plaćanja poreza na korištenja javne površine do tri četvorna metra za izlaganje i promociju robe i usluga ispred svojih poslovnih prostora. Jedini je uvjet da se prilikom uređenja tog prostora poštuje standard vizualnog identiteta grada. Mi u Turističkoj zajednici grada podržavamo takvu odluku i potrudit ćemo se vlasnike objekata u gradu kvalitetnim smjernicama, primjerima, edukacijama i savjetima usmjeriti na kreativno korištenje javne površine kojim mogu pridonijeti unapređenju i razvoju gospodarske i turističke ponude grada, jezgru grada učiniti atraktivnijom, ali isto tako privući kupce u svoje poslovne prostore. Grad Varaždin uistinu vodi brigu o poduzetnicima i obrtnicima te im pomaže na razne načine, između ostaloga i subvencijama - od subvencija na poduzetničke kredite do subvencija za sudjelovanje na manifestacijama. Tako će i ove godine radi poboljšanja gospodarskog stanja te poticanja poduzetništva i obrtništva, Grad Varaždin sufinancirati troškove izlagačima s područja grada Varaždina na Špancirfestu. Visina financijske potpore iznosi 50 posto troškova zakupa prostora, a najviše 10.000 kuna po izlagaču. Iako se cijene izlagačkog prostora na Špancirfestu nisu mijenjale već godinama, na ovaj se način želi pomoći poduzetnicima i obrtnicima te ih potaknuti na sudjelovanje na Špancirfestu, gdje svoje proizvode i usluge mogu predstaviti velikom broju posjetitelja. Obrtnicima pomaže i Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin koje također, svojim članovima, sufinancira izlaganje na Špancirfestu i to s 1.250 kuna. Ove su mjere olakšale domaćim obrtnicima sudjelovanje na najvećoj manifestaciji u njihovom gradu, pa tako na Špancirfestu imamo sve veći broj varaždinskih izlagača, a posebno nas veseli da imamo sve više obrtnika koji se bave starim, tradicionalnim zanatima. U bogatoj festivalskoj ponudi posebno želimo istaknuti vrijednost, tradiciju i umijeće varaždinskih obrtnika, koji su s festivalom od njegova prvog dana. Posvećujući im cijelu ulicu, koju je gotovo nemoguće zaobići na dolasku u varaždinsku povijesnu jezgru, želimo naglasiti važnost obrtničke tradicije i tog primijenjeno-umjetničkog znanja koje se sakuplja stoljećima, a može se izgubiti u jednoj generaciji. Festivalom se promovira i bogata gastronomska baština varaždinskoga kraja, ali i vina. Što će se ove godine ponuditi posjetiteljima, šte se sprema u Vinskom gradu?  Gastronomska ponuda Špancirfesta sve je važniji razlog dolaska i povratka na festival sve većeg broja posjetitelja. Gastro sadržaja ove će godine biti najviše do sada. Oni uključuju i tradicionalnu ponudu varaždinske regije, i to od onoga što nude restorani, ali i onoga što se može naći na brojnim štandovima izlagača po festivalskim ulicama i trgovima. Međutim, najveći skok u ovom kontekstu dogodio se upravo u razvoju kvalitete ponude gastronomskih iskustava koja idu u smjeru eklektičnosti i mješavine raznih utjecaja iz cijelog svijeta. Vinski grad podigao je standarde ponude gastronomskih sadržaja na Špancirfestu i on je nezaobilazan sa svojim konceptom vrhunskih vina te probranih zalogaja po popularnim cijenama u skladno uređenom ambijentu. No i ostatak ponude naglo je uhvatio korak, pa u Starom gradu imamo street-food zonu s okusima iz cijelog svijeta, a i ponuda s uličnih štandova, od tradicionalne do moderne, sve je bolja, sve inovativnija i donosi sve veću dodanu vrijednost, a Špancirfest je sve zanimljiviji ponuđačima i brendovima, bilo da se radi o hrani, vrhunskim vinima ili nečem trećem. Stižu Gipsy Kings by Baliardo, Goran Bare, Tony Cetinski... Deset festivalskih dana donosi gotovo 500 programa - koncerata, uličnih performera, predstava, radionica, izložbi, instalacija, sadržaja za djecu, kreative, gastroponude, multimedijalnih sadržaja, humanoidnog robota, prvog takvog u Hrvatskoj, ponude brojnih izlagača i još mnogo toga.  Glazbeni program Špancirfesta koji se ove godine održava na čak četiri službene pozornice donosi 40-ak koncerata. Nabrojiti sve nemoguće je, ali bit će tu zaista svega jer je popis izvođača vrlo dug: Gipsy Kings by Baliardo, Dzambo Agusevi Orchestra, Krankšvester, Vojko V,  Rambo Amadeus, Gustafi, Goran Bare i Majke, Elemental, Meritas, Tony Cetinski, Ginger, Jonathan, Adastra, High 5, Jam Ritual, Ivana Galić, Jed Becker’s Group i Elvis Stanić, Commi Balde & Kaira Kela Band, Sowas, Dixieland Čakovec, Neki to vole vruće, Radio aktiv, Detour, Kandžija, Antun Stašić & Maestro Orchestra, ABOP, Mayales, Ricardo Luque & Amigos, Silente. Sve ove svirke posjetitelji će moći poslušati besplatno, odnosno sve su to redom koncerti za koje se ulaznice ne naplaćuju. Jedina pozornica za koju će se naplaćivati ulaznice, i to samo zato što je broj mjesta ograničen, jest ona smještena u prekrasnome, intimnom ambijentu Vile Bedeković. Glazbeni program na toj pozornici prilagođen je ambijentu, pa će tako tamo nastupiti Božo Vrećo, The Frajle, Tomislav Mužek i Trio te 4 tenora i Tamburaški ansambl varaždinskog Centra tradicijske kulture. Preostalih šest dana na toj će pozornici biti odigrano šest odličnih predstava koje jamče mnogo smijeha. Foto: Turistička zajednica grada Varaždina
Tema
Asocijacija hrvatskih tvrtki očekuje međunarodno priznanje
U Bruxellesu je nedavno osnovana prva asocijacija hrvatskih tvrtki specijaliziranih za javne poslove, odnose s regulatornom zajednicom i lobiranje. Asocijaciju SEEPORT utemeljile su tvrtke u hrvatskom vlasništvu tvrtke Alpheus Public Affairs, Euronavigator, MK Poslovni savjeti te odvjetnički ured Andrej Bolfek, a na tržištu će se udruženi pokušatI pozicionirati zahvaljujući iskustvu konzultanta koji imaju veliko međunarodno iskustvo. Udruživanje u asocijaciju, samtraju osnivači, omogućit će im konkurentniji nastup na europskom tržištu, a strani investitori, tvrtke i organizacije zainteresirane za Hrvatsku te tržište jugoistoka Europe po prvi put će moći na jednom mjestu pronaći široki spektar usluga, koje između ostalog uključuju zagovaranje, procjenu političkih rizika, strateško komuniciranje, odnose s vladinim i nevladinim sektorom, analitičku i pravnu podršku. Stručnjaci sa iskustvom Asocijacija okuplja tvrtke koje u svojim redovima zapošljavaju iskusne stručnjake, te između ostalih i bivše državne dužnosnike i europarlamentarce kao što su Miroslav Kovačić, bivši državni tajnik za e-Hrvatsku i diplomat, zatim Željko Rohatinski, bivši guverner HNB-a, Daniel Mondekar, bivši saborski zastupnik, Sandra Petrović Jakovina, bivša saborska zastupnica i europarlamentarka, Anita Tregner Mlinarić, s iskustvom iz Europske komisije, UNDP-a i OESS, te Domagoj Juričić, bivši predstojnik Ureda predsjednice i potpredsjednik HGK. Predsjednik novoosnovane asocijacije je direktor tvrtke MK Poslovni savjeti Miroslav Kovačić, dok su potpredsjednici odvjetnik Andrej Bolfek, Daniel Mondekar, direktor Euronavigatora te Mario Aunedi Medek, direktor tvrtke Alpheus. "Udruženi raspolažemo s najvećim brojem specijaliziranih konzultanata s iskustvom u odnosima s javnom upravom, procjeni političkih rizika i odnosima s javnošću. Cilj nam je konkurirati za poslove u kojima su tvrtke iz Hrvatske dosad mogle biti jedino podizvođači većih europskih organizacija. Prvi veliki izazov koji nam predstoji kao državi je svakako predsjedanje Europskom unijom. SEEPORT planira potaknuti interes za hrvatsko predsjedanje među europskim organizacijama, ali i biti poveznica za sve domaće kompanije kojima tih šest mjeseci otvara brojne poslovne mogućnosti. Na nama je, pritom mislim i na cjelokupni poslovni i civilni sektor, da priliku maksimalno iskoristimo", istaknuo je Miroslav Kovačić, predsjednik SEEPORT-a.
&
Istine o novcu i investiranju koje vrijede za sve
Mnogi od nas nadaju se kako će postati iznimno bogati. Većina na taj način želi ostvariti određenu razinu financijske slobode i spokoj koji donosi činjenica da se ne mora brinuti o plaćanjima računa. No, ostvarivanje te razine zahtijeva i određenu razinu financijskih znanja koja mnogima nedostaju, ističu stručnjaci. To je većini  ujedno i najveći problem. Temelje upravljanja novcem nismo naučili u školi, nismo učili niti o investiranju, a ogromna količina savjeta koji nam se nude na internetu izazivaju zbunjenost otvarajući pitanje gdje uopće početi, a kamoli gdje završiti. Upravo je to razlog zašto većina ljudi još uvijek ne može proći osnovne testove financijske pismenosti. Ako želite osigurati svoju financijsku budućnost ili se uz to i obogatiti, nekoliko je istina o novcu i investiranju koje vrijede za sve. Ako se želite obogatiti, radite za sebe Ako pogledate bilo koji popis najbogatijih ljudi, osim onih koji su bogatstvo stekli nasljeđem, većina su bogatih - poduzetnici. Možete raditi za nekog drugoga, no nikada nećete biti plaćeni više od one osobe koja odlučuje o tome koliko joj vrijedite. Ako započnete svoj posao, jedina granica prihoda ste vi sami. I ne morate dati otkaz da biste započeli svoj posao, nego ga možete početi kao posao koji radite uz onaj stalni. Tako ujedno smanjujete rizik dok posao ne krene, a kada krene, onda možete dati otkaz na radnome mjestu. Fokusirajte se na to koliko štedite Iako se čini zanimljivim razmišljati drukčije, većina nas nema gotovo nikakvu kontrolu nad time koliko će se naših investicija vratiti. Iako možda svaki dan gledamo kako stoje dionice ili fondovi u koje ulažemo ili pratimo koliko koja banka daje za depozite, ne razlikujemo se mnogo od onih koji to ne prate. Kontrolirati se može količina novca koju štedimo. Više ušteđenog novca znači i više novca za investicije i više prinose. Uz to, veći ulagači dobivaju povoljnije uvjete ulaganja, manje takse i troškove. Razlika u jednom postotku godišnje na 20.000 i 200.000 kuna prilično je velika. Štedjeti znači pronaći način za manju potrošnju, no istodobno - pronaći način za višu zaradu.  Posuđujte samo kad stvarno trebate posuditi Ključ je većine financijskih odluka odvojiti želje od potreba. Logična je odluka da dignete kredit za kuću ili stan dok je to u skladu s onime što si možete priuštiti. Ali, ako kupujete automobil, motocikl ili čamac i za to morate posuditi novac, to zadovoljstvo može biti skupo. Međutim, ako tom kupnjom čamca ili motocikla možete zaraditi iznajmljivanjem, onda se to može smatrati investicijom. Kada tako razmišljate, počinjete prirodno djelovati ekonomično. Najbolja investicija jest ona u sebe Ako želite siguran povrat investicije, uložite u sebe, unaprijedite svoje vještine, ojačajte svoju mrežu, osnažite svoju ekspertizu, svoj talent i iskustvo. Dugoročno gledano, to je najbolja investicija od svih i jedina čije rezultate gotovo u potpunosti možete kontrolirati. Ujedno je riječ i o jedinoj investiciji koja vam može pomoći da živite ispunjenim životom.
Tema
Traže se vještine, a ne titule
Rastom primjene novih tehnologija tržište rada znatno se mijenja. Mnogi se poslovi automatiziraju, no istodobno se stvaraju novi poslovi i nova radna mjesta. Aktivna priprema za takav razvoj od nas očekuje razumijevanje tih promjena i njihova utjecaja na poslove i zapošljavanje.  Podaci kojima raspolaže poslovna društvena mreža LinkedIn potvrđuje potrebu vlasnika tvrtki da traže radnike prema njihovim vještinama, a ne prema titulama. Upravo te vještine nova su valuta na tržištu rada. One pokazuju i što se traži i što osoba zapravo može raditi jer mnogi certifikati i diplome koje stječemo tijekom obrazovanja mogu zastarjeti već prilikom njihova dobivanja. Takav pogled na stanje na tržištu rada trebao bi pomoći, s druge strane, i donositeljima odluka u društvu kako bi se pripremili na potrebe koje donosi budućnost. LinkedIn je u posljednje vrijeme razvio takozvani genom vještina (Skills Genome) - novi sustav vrednovanja koji omogućava da se iskoristi analitička snaga kako bi se postigla točnija analiza tržišta rada, trendova na njemu i načina na koji se razvija. Zahvaljujući podacima o vještinama koje je proveo Linkedinov Economic Graph - digitalna reprezentacija globalne ekonomije bazirana na podacima sakupljenim od 630 milijuna korisnika koji posjeduju više od 35.000 vještina, ovaj sustav mjerenja omogućava da se preciziraju i analiziraju profili onih vještina koje se traže u pojedinim segmentima tržišta rada. Tako je moguće prepoznati koje se vještine više traže ili više dominiraju u pojedinom segmentu gospodarstva u odnosu na druge, koliko su one geografski uvjetovane, uvjetovane potrebama pojedinih industrija ili vrste poslovanja te kakve su u određenom segmentu populacije.  Već provedene analize pokazuju da pojedini dijelovi svijeta privlače ljude određenih vještina. Primjerice, područje Guangdonga, Hong Konga i Makaa privlači digitalne talente, a Shenzen je glavno mjesto u kojemu oni rade. Većina ljudi uglavnom je obrazovana u financijama ili na tehničkim fakultetima, imaju opće vještine projektnog menadžmenta, no s niskom integracijom digitalnih vještina, a meke vještine poput upravljanja, liderstva i sposobnosti pregovaranja jako se traže.  S druge strane, analiza talenata na području ušća rijeke Jangce, u kojem se nalazi najveći grad Šangaj, pokazuje kako se u tom gradu stvaraju i oblikuju talenti mlađe i niže razine s raznolikim vještinama koje se traže u drugim regijama. Jednako tako u posljednje četiri godine u tom su području najtraženije srednje i više menadžerske pozicije koje pokrivaju područje usluga, marketinga, finacija, proizvoda, operacija i drugih funkcija. Vještine koje se najviše traže mogu biti podijeljene u četiri kategorije: funkcijske vještine poput marketinga i usluga, zatim meke vještine poput liderstva, slijede digitalne vještine poput poznavanja društvenih medija, dok su na četvrtome mjestu vještine koje daju dodatnu vrijednost poput poznavanja engleskog jezika. Upravo to pokazuje kako je ova regija otvorena svijetu i planira iskoristiti sve mogućnosti digitalnog razvoja.  Ovakva istraživanja mogu biti iznimno važna u pripremi društva za budućnost rada. Donositelji odluka profile traženih vještina trebaju pronaći upravo u ljudima čija sadašnja zanimanja prestaju biti popularana. I oni koji se bave edukacijama i treninzima mogu prilagoditi svoj kurikulim vještinama za koje postoji sve veća potreba. Raznolikost na tržištu rada sve je važniji cilj, a vještine ljudi koji dolaze iz različitih sredina, uz dodatne edukacije i prolagodbe, mogu pomoći u naporima da se popune nedostaci i smanje prepreke te osigura dovoljno kvalitetne radne snage.