Traže se vještine, a ne titule

Rastom primjene novih tehnologija tržište rada znatno se mijenja. Mnogi se poslovi automatiziraju, no istodobno se stvaraju novi poslovi i nova radna mjesta. Aktivna priprema za takav razvoj od nas očekuje razumijevanje tih promjena i njihova utjecaja na poslove i zapošljavanje. 

Podaci kojima raspolaže poslovna društvena mreža LinkedIn potvrđuje potrebu vlasnika tvrtki da traže radnike prema njihovim vještinama, a ne prema titulama. Upravo te vještine nova su valuta na tržištu rada. One pokazuju i što se traži i što osoba zapravo može raditi jer mnogi certifikati i diplome koje stječemo tijekom obrazovanja mogu zastarjeti već prilikom njihova dobivanja. Takav pogled na stanje na tržištu rada trebao bi pomoći, s druge strane, i donositeljima odluka u društvu kako bi se pripremili na potrebe koje donosi budućnost.

LinkedIn je u posljednje vrijeme razvio takozvani genom vještina (Skills Genome) - novi sustav vrednovanja koji omogućava da se iskoristi analitička snaga kako bi se postigla točnija analiza tržišta rada, trendova na njemu i načina na koji se razvija. Zahvaljujući podacima o vještinama koje je proveo Linkedinov Economic Graph - digitalna reprezentacija globalne ekonomije bazirana na podacima sakupljenim od 630 milijuna korisnika koji posjeduju više od 35.000 vještina, ovaj sustav mjerenja omogućava da se preciziraju i analiziraju profili onih vještina koje se traže u pojedinim segmentima tržišta rada. Tako je moguće prepoznati koje se vještine više traže ili više dominiraju u pojedinom segmentu gospodarstva u odnosu na druge, koliko su one geografski uvjetovane, uvjetovane potrebama pojedinih industrija ili vrste poslovanja te kakve su u određenom segmentu populacije. 

Već provedene analize pokazuju da pojedini dijelovi svijeta privlače ljude određenih vještina. Primjerice, područje Guangdonga, Hong Konga i Makaa privlači digitalne talente, a Shenzen je glavno mjesto u kojemu oni rade. Većina ljudi uglavnom je obrazovana u financijama ili na tehničkim fakultetima, imaju opće vještine projektnog menadžmenta, no s niskom integracijom digitalnih vještina, a meke vještine poput upravljanja, liderstva i sposobnosti pregovaranja jako se traže. 

S druge strane, analiza talenata na području ušća rijeke Jangce, u kojem se nalazi najveći grad Šangaj, pokazuje kako se u tom gradu stvaraju i oblikuju talenti mlađe i niže razine s raznolikim vještinama koje se traže u drugim regijama. Jednako tako u posljednje četiri godine u tom su području najtraženije srednje i više menadžerske pozicije koje pokrivaju područje usluga, marketinga, finacija, proizvoda, operacija i drugih funkcija. Vještine koje se najviše traže mogu biti podijeljene u četiri kategorije: funkcijske vještine poput marketinga i usluga, zatim meke vještine poput liderstva, slijede digitalne vještine poput poznavanja društvenih medija, dok su na četvrtome mjestu vještine koje daju dodatnu vrijednost poput poznavanja engleskog jezika. Upravo to pokazuje kako je ova regija otvorena svijetu i planira iskoristiti sve mogućnosti digitalnog razvoja. 

Ovakva istraživanja mogu biti iznimno važna u pripremi društva za budućnost rada. Donositelji odluka profile traženih vještina trebaju pronaći upravo u ljudima čija sadašnja zanimanja prestaju biti popularana. I oni koji se bave edukacijama i treninzima mogu prilagoditi svoj kurikulim vještinama za koje postoji sve veća potreba. Raznolikost na tržištu rada sve je važniji cilj, a vještine ljudi koji dolaze iz različitih sredina, uz dodatne edukacije i prolagodbe, mogu pomoći u naporima da se popune nedostaci i smanje prepreke te osigura dovoljno kvalitetne radne snage.